NVO 35mm pozdravila je to što je Evropska komisija u Izvještaju o Crnoj Gori za 2026. godinu prepoznala napredak u oblasti slobode izražavanja i medijskih sloboda, ali upozorila da pozitivna ocjena ne znači da su ključni problemi u toj oblasti riješeni.
Iz te nevladine organizacije ocijenili su da su za unapređenje medijskih sloboda i digitalnih prava neophodne snažnije institucije i dosljedna primjena zakona, a ne samo usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima.
U osvrtu na nalaze Evropske komisije, NVO 35mm ukazuje na zabrinutost zbog snažnog uticaja medija iz Srbije i domaćih medija u vlasništvu kompanija registrovanih u toj državi, posebno u kontekstu narativa protiv ljudskih prava i učestalog govora mržnje.
Kako navode, medijski pluralizam ne treba posmatrati samo kroz broj medija koji djeluju u Crnoj Gori, već i kroz transparentnost vlasništva, uređivačku nezavisnost, odgovornost i otpornost medijskog prostora na nedozvoljene uticaje.
Iz te NVO smatraju da je neophodno očuvati nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i obezbijediti dosljedno postupanje prema svim medijima.
Posebnu pažnju, kako ističu, zaslužuje stanje u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG). Evropska komisija ukazala je na dugotrajne sudske sporove u vezi sa imenovanjem generalnog direktora, koji otvaraju pitanja dosljednosti sudskih odluka i institucionalne stabilnosti Javnog servisa.
NVO 35mm ocjenjuje da poštovanje pravosnažnih sudskih odluka i nezavisnost organa upravljanja moraju biti osnova rada RTCG-a.
U saopštenju se ukazuje i na zabrinutost sindikalnih predstavnika Javnog servisa zbog, kako navode, neprimjerenih pritisaka menadžmenta, diskriminacije po osnovu sindikalnog djelovanja i kašnjenja u kolektivnom pregovaranju.
Pozitivnim ocjenjuju potpisivanje novog kolektivnog ugovora u RTCG-u u junu ove godine, kojim su unaprijeđene zarade i prava zaposlenih, ali ističu da ostaje otvoreno pitanje zaključivanja Granskog kolektivnog ugovora za medijsku djelatnost.
Pozivajući se na izvještaj Evropske komisije, navode da su zarade novinara i dalje ispod državnog prosjeka, da je prekovremeni rad rasprostranjen i da nije uvijek adekvatno plaćen, kao i da postoje ograničenja u socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju.
Iz NVO 35mm ukazuju i na probleme u primjeni zakona o slobodnom pristupu informacijama, ističući da je potrebno obezbijediti pravovremene odgovore institucija na zahtjeve i proaktivno objavljivanje podataka od javnog interesa.
Evropska komisija je, kako podsjećaju iz NVO 35mm, konstatovala da su nadležni organi tokom 2025. godine uglavnom pravovremeno i djelotvorno reagovali na nove slučajeve nasilja nad novinarima, ali i upozorila da pojedinačni napadi i dalje postoje.
Prema podacima organizacija koje prate stanje u ovoj oblasti, tokom prošle godine zabilježena su najmanje 33 slučaja zastrašivanja novinara. Većina se odnosila na onlajn prijetnje, verbalno zastrašivanje i uznemiravanje povezano sa političkim izvještavanjem, dok je manji broj uključivao fizičke napade.
U izvještaju se ukazuje i na nesrazmjernu izloženost novinarki ovakvim incidentima, kao i na nastavak oštrih verbalnih napada javnih funkcionera i političkih partija na medije, uključujući visoke predstavnike sektora bezbjednosti i odbrane.
"Od nosilaca javnih funkcija očekujemo da svojim postupanjem doprinose bezbjednosti novinara i da se uzdrže od njihovog etiketiranja i diskreditovanja", poručili su iz NVO 35mm.
Oni su istakli značaj Mehanizma za bezbjednost novinara, čije je uspostavljanje inicirao Sindikat medija Crne Gore, navodeći da njegov doprinos boljoj koordinaciji institucija, dostupnijoj podršci novinarima i sistematičnijem praćenju prijavljenih slučajeva predstavlja važan korak.
Ipak, smatraju da taj mehanizam ne može zamijeniti odgovornost policije, tužilaštva i sudova da svaki slučaj efikasno istraže i procesuiraju.
NVO 35mm upozorava i da Crna Gora još nema posebno zakonodavstvo usklađeno sa evropskim okvirom za zaštitu od SLAPP tužbi, odnosno postupaka koji se mogu koristiti kao sredstvo pritiska i zastrašivanja novinara, medija i drugih aktera koji djeluju u javnom interesu.
Govoreći o digitalnim pravima, iz NVO 35mm ocjenjuju da je usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim pravilima važan korak, ali da se stvarni rezultati mogu mjeriti tek kroz njihovu primjenu i zaštitu prava građana u digitalnom prostoru.
Kao značajno izdvajaju usvajanje zakona za sprovođenje Akta o digitalnim uslugama (DSA), kojim se postavlja zakonski osnov za uređenje odgovornosti digitalnih platformi i nadzor nad njihovim postupanjem.
Kako navode, period do pristupanja Evropskoj uniji treba iskoristiti za pripremu institucija, posebno obezbjeđivanje nezavisnosti i stručnih kapaciteta Agencije za audiovizuelne medijske usluge kao koordinatora za digitalne usluge, transparentnih procedura i djelotvornih mehanizama zaštite korisnika.
Ističu i potrebu jačanja Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, čije kadrovske, finansijske i stručne kapacitete u oblasti informacionih tehnologija Evropska komisija ocjenjuje nedovoljnim.
Iz NVO 35mm poručuju da regulacija digitalnog prostora ne smije biti izgovor za neopravdano ograničavanje slobode izražavanja, već mora biti zasnovana na zaštiti ljudskih prava, transparentnosti i odgovornosti svih aktera.
Korisnicima, kako navode, moraju biti dostupni jasni razlozi za odluke o uklanjanju sadržaja ili ograničavanju naloga, kao i djelotvorna mogućnost da takve odluke ospore.
"Napredak u procesu evropskih integracija imaće puni smisao tek kada se evropski standardi osjete u svakodnevnom radu institucija, medija i digitalnih platformi, ali i u stvarnoj zaštiti prava svakog građanina", poručili su iz te NVO.
Zaključili su da je, što je članstvo u Evropskoj uniji bliže, veća i odgovornost institucija da evropske standarde u potpunosti primjenjuju u praksi, kako bi napredak značio više slobode, bezbjednosti i odgovornosti.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
