PORTAL OTVORENIH PODATAKA

Popisa političkih partija nema

Država javna kad je u pitanju registar i finansiranje preko 5.000 NVO, što se može naći na portalu data.gov.me, ali taji političke subjekte
3843 pregleda 1 komentar(a)
Otvoreni podaci se još neredovno ažuriraju i sa njima se radi ručno, da je drugačije, omogućili bi kreiranje moćnih servisa, Foto: Shutterstock
Otvoreni podaci se još neredovno ažuriraju i sa njima se radi ručno, da je drugačije, omogućili bi kreiranje moćnih servisa, Foto: Shutterstock

Država je javnim učinila registre nevladinih organizacija - aktivnih, pa i onih koje su obrisane iz evidencije, dostupni su i podaci o finansiranju NVO, ali na portalu otvorenih podataka (data.gov.me) još nije objavljen registar političkih partija.

Dodatno, i svi objavljeni otvoreni podaci, tvrde upućeni, i dalje se redovno ne ažuriraju i nisu u potpunosti iskoristivi za kreiranje servisa koji bi građanima i privredi na jednostavan i dopadljiv način omogućili i njihovo očitavanje.

Portal otvorenih podataka predstavljen je u julu 2018. Od tada je, na internet stranici, kako su “Vijestima” kazali iz Ministarstva javne uprave (MJU), 18 organa javne vlasti objavilo 107 setova podataka iz svoje nadležnosti, u okviru 15 tema. Ideja je da na portalu budu dostupni svi oni podaci koji su inače označeni kao javni, koje su institucije svakako u obavezi da ustupe zainteresovanima na uvid.

“Otvoreni podaci su digitalni podaci u posjedu organa vlasti, besplatno dostupni na internetu, koje svako može koristiti i dalje objavljivati u bilo koju svrhu i koji su dati u formatu koji je moguće računarski obrađivati i analizirati”, pojasnili su iz resora Suzane Pribilović na dan pokretanja servisa.

Putem portala, zainteresovani, pored ostalog, mogu da jednostavno dobiju spisak svih inspekcija i glavnih inspektora, sa brojevima telefona i adresama elektronske pošte. Na portalu je dostupna i evidencija svih notara, koja sadrži i adrese kancelarija, ali i adrese elektronske pošte, te brojeve telefona. Isti takav je i spisak sudskih vještaka, evidencija u kojoj zainteresovani mogu da lako pronađu vještaka prema oblasti vještačenja, a za svakog od njih stoji i datum postavljanja, te datum razrješenja. Široj javnosti možda je interesantan i spisak sudskih tumača… Za one koje interesuje organska proizvodnja, na portalu je dostupan registar organskih proizvođača, a javno dostupna je i evidencija koja se odnosi na vinograde...

Javno su dostupni i registri aktivnih, al ii ugašenih nevladinih organizacija, podaci o finansiranju NVO...

Objavljuju, ali još ne znaju šta otvoreni podaci stvarno znače

Osnivač softverske kompanije Codingo Ivan Radunović ocjenjuje da su se određeni pomaci na temu otvorenih podataka desili, da institucije sve više objavljuju podatke, ali kaže i da izgleda kao da većina nije shvatila šta otvoreni podaci zaista jesu.

“Pretežno se bave kvantitativnom stranom problema… Ne posmatraju te podatke sa strane iskoristivosti ili značaja za dalju obradu”, kazao je on “Vijestima”.

Radunović dodaje da je suština da podaci koji se obrađuju budu ažurirani, u idealnom slučaju čak da pristižu u realnom vremenu, da postoji skup protokola za komunikaciju među programima koji će obezbijediti preuzimanje podataka (API) i da ne zahtijevaju ručnu akciju nekog zaposlenog ili više njih.

“Trenutna situacija kod nas je dosta daleko od toga. Podaci se neredovno ažuriraju, zaposleni moraju ručno da kreiraju i uploaduju podatke, a i API nije prilagođen za laku obradu podataka”, kaže Radunović.

Firma čiji je osnivač u oktobru je uradila najbolje rješenje na Hakatonu “Neka dostupno bude i korisno”. Takmičenje je održano na Infofestu, festivalu informatičkih dostignuća. Koristeći podatke portala data.gov.me, tim firme Codingo kreirao je aplikaciju Open Montenegro, čija je uloga da olakša poslovni ambijent. Timovi koji su bili drugi i treći, Data Design i MSSS, uradili su aplikaciju za upotrebu informacija koje se odnose na NVO sektor, odnosno veb aplikaciju za digitalni turizam.

Radunović kaže da su mogućnosti brojne - ali ponavlja da podaci sa portala otvorenih podataka moraju biti redovno ažurirani i moraju im se omogućiti drugačiji pristup od trenutnog.

Šta sa podacima

Osnivač firme Codingo poručuje da je upotreba otvorenih podataka ogromna i navodi samo neke od primjera kako bi mogli da budu iskorišteni.

“Podaci o uvozu robe u Crnu Goru, po vrsti, količini, cijeni, datumima. Ako posmatramo samo poljoprivredne proizvode, taj podatak bi bio od nemjerljivog značaja za domaće proizvođače, jer bi im to bio putokaz čime trebaju da se bave i gdje imaju šansu, a gdje ne”, kazao je on.

Radunović sugeriše da bi dobro organizovani podaci mogli biti od pomoći privrednicima da uče iz tuđih grešaka, pa tako predlaže da se javni i lako čitljivim učine podaci o prekršajnim nalozima i kaznama za pravna i odgovorna lica koje su izdale inspekcije, na osnovu čega bi, dodaje, druga privredna društva mogla da, po šifri djelatnosti, pretraže sve naloge i unaprijed isprave potencijalne nedostatke.

Ako bi Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo evidencije o ulascima stranaca u Crnu Goru i zemlje iz kojih dolaze, to bi, kaže Radunović, jasno dalo signal agencijama i turističkim radnicima iz kojih zemalja dolaze gosti, kojim prevozom…

“A iz meta podataka i ostalih povezanih registara bi moglo još bitnih informacija da se izvuče”, dodaje on.

Kao način da država bude otvorenija, a da se istovremeno omogući kontrola, Radunović predlaže i servis koji će u realnom vremenu prikazivati podatke o potrošnji svih institucija koje se finansiraju iz budžeta.

“Odličan kontrolni mehanizam i povećavanje transparentnosti, a povezano sa tim i bolje poslovanje tih institucija”, poručuje on.

Daleko od stvarne otvorenosti

Država je, međutim, još daleko od toga. Nema razloga da jedan spisak političkih partija ne bude javan, pa ipak još nije.

Umjesto da do njih dođu lako, putem interneta, informacije o broju stranaka, eventualno novim partijama, kao i licima koja su navedena kao odgovorna za svaku od njih, zainteresovani mogu da dobiju isključivo na upit prema resoru javne uprave. Istina, odgovor, makar medijima, stiže u rekordnom roku, ali nije poznato i zašto takav registar, daleko manjeg obima od onog koji se odnosi na nevladine organizacije - koji je preko 5.000 aktivnih, pa još skoro toliko ugašenih, do danas nije našao mjesto na servisu koji bi trebalo da u praksi pokaže spremnost institucija da budu transparentne.

Na portalu otvorenih podataka, kako su “Vijestima” kazali iz MJU, otvorena su 44 korisnička naloga za administratore organa koji pripremaju i objavljuju setove podataka iz svoje nadležnosti. Na portalu su registrovana i tek 54 korisnika podataka u otvorenom formatu.

“Organi su u fazi prepoznavanja, prilagođavanja i objavljivanja podataka korišćenjem administratorskog dijela portala”, poručili su iz MJU.

Do avgusta 2019. bilo preko 5.500 aktivnih NVO

Prema podacima sa portala otvorenih podataka, u Crnoj Gori su u avgustu prošle godine bile aktivne 5.573 nevladine organizacije. Uvid u javne registre pokazuje da nije mnogo manji ni broj organizacija koje su brisane iz evidencije. Tako je, prema portalu otvorenih podataka, takođe u avgustu, objavljena lista 4.388 NVO koje više nisu aktivne.

Zainteresovani za rad nevladinih organizacija, osim uvida u one koje su aktivne, te one koje su iz nekoga razloga prestale da rade, putem servisa otvorenih podataka mogu da se informišu i o finansijskim sredstvima koje je nevladinim organizacijama dodijelila Vlada, odnosno ministarstva. Nisu te evidencije i dalje potpune ni ažurne, ali - mogu da posluže.

Preuzimanjem dokumenta sa servisa otvorenih podataka, korisnik može da analizira podatke na način kako mu odgovara, pa se tako pretragom za upit o Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, dobija podatak da je resor Mehmeda Zenke nevladinim organizacijama samo u 2018. dodijelio preko milion eura.