PRIJETNJE, PRITISCI, HAPŠENJA

Nezavisni novinari u Crnoj Gori izloženi opasnosti

"Sa slobodom medija je kod nas sve gore. Puno mojih kolega napadaju, brutalno prebijaju. Vodi se stalna kampanja protiv nezavisnih medija i novinara, koji razotkrivaju zloupotrebe moćnika. Pojedine kampanje vodi predsjednik Đukanović lično. Taj je jednom izgovorio da medije, koje on nema pod kontrolom, treba istrijebiti kao štetočine" (Milka Tadić-Mijović, novinarka iz Podgorice)
2701 pregleda 4 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock

Crna Gora je od 2017. u NATO a i najmanji je kandidat za članstvo u EU. Pristupni pregovori se vode još od 2012: od tada se sloboda štampe u maloj balkanskoj državi veoma pogoršala. Na listi nezavisne organizacije “Reporteri Bez granica” je Crna Gora na dubokom začelju: na mjestu 108 od 180 država. Gori od nje, u Evropi, su samo Bugarska (111), Rusija (149) i Belarus (153). 

Duško Jovanović

Crnogorski list “Dan” do danas broji dane od egzekucije Duška Jovanovića. Na naslovnici. Kako štampanoj tako i online. Osnivač i glavni urednik lista je ubijen na ulici u Podgorici 28. maja 2004. Do danas smaknuće Duška Jovanovića nije rasvijetljeno. I tipično je za većinu slučajeva u kojima su novinarke i novinari oštećena strana. Što redovno kao zabrinjavajuće konstatuju kako organizacije koje se bore za ljudska prava, poput Amnesty International, tako i EU Komisija. 

Duško Jovanović
Duško Jovanović(Foto: Arhiva Vijesti)

Novinarke i novinari, koji ne rade za vladine medije u Crnoj Gori, u ovoj državi brzo upadaju u teškoće - ako krenu da svoj posao rade kako treba. A posebno ako počnu da istražuju okolinu vodećih crnogorskih političara i počnu da pišu o temama: korupacija, ilegalna privatizacija, organizovani kriminal, šverc droge i oružja. I svim ostalim temama, koja imaju veze sa vlašću. Primjer: zaštita životnog prostora.

Nasilje vlasti

Javne prijetnje, zastrašivanja, uništavanje časti - i to iz usta prvih ljudi države poput predsjednika Mila Đukanovića - verbalno i tjelesno nasilje: sve je to dio svakodnevnice za one koji se ozbiljno bave istraživačkim novinarstvom.

Kojima su već spaljivali automobile, bacali bombe na kuće i redakcije, prebijali ih na sred ulice. Usput, vlada im ne dopušta pristup bitnim informacijama. Svako malo dolazi do politički motivisanih hapšanje, dizanja optužnica i procesa.

Upravo nepostojanje ustavne podjele vlasti je i najveći problem “četvrte sile”. Za jednu normalnu pravnu državu elementarni demokratski standardi u Crnoj Gori postoje isključivo na papiru, kritikuje Jovo Martinović. Što je cijela Evropa mogla da čita u tzv. EU izvještajima o napredku. I organizacija za ljudska prava Amnesty International je zabrinuta zbog godinama trajućih napada na novinarke i novinare. U njenom godišnjem izvještaju 2017/18 piše: po slovu crnogorskog ustavnog suda, istrage o optužbama za mučenje i zlostavljanje ne odgovaraju interacionalnim standardima a vladini mediji protiv građanki i građana, koji se zalažu za ljudska prava, vode kampanje uništavanja njihove časti.

Jovo Martinović

Crna Gora nije Sjeverna Koreja, kaže Martinović, ali u njoj se primjenjuju metode istočnonjemačke ozloglašene komunističke tajne službe “STASI”: 

“Svi nezavisni novinari su pod prismotrom. Ili od strane policije ili od strane obavještajne službe. Znači: svi mi radimo svjesni te činjenice. Evo i primjera: na facebook sam pronašao dva lažna profila sa fotografijama iz mog mobilnog telefona. Koji mi je zaplijenila policija. Kad me je uhapsila”. 

A uhapsila ga je u oktobru 2015: zbog “sumnje da učestvuje u lancu prodaje droge”. 

Jovo Martinović
Martinović(Foto: Savo Prelević)

Međunarodne novinarske organizacije su tu optužbu proglasile za farsu: Martinović je upravo u tom momentu istraživao temu šverca oružja sa Balkana ka Zapadnoj Evropi, pri čemu je rečeni lanac prodaje droge imao određenu ulogu u istraživanju. 

Jovo Martinović je u istražnom zatvoru proveo skoro 15 mjeseci. Tek poslije međunarodnog pritiska je oslobođen početkom 2017. Dvije godine potom ga crnogorski sud osuđuje na 18 mjeseci robije. Proces je bio politički motivisan i nefer, kaže Martinović za ARD Studio Jugoistočna Evropa. On se žalio na prvostepenu presudu, proces je u toku.

Tufik Softić

Reporter, koji između ostalog izvještava za Radio Berane i list Vijesti, je 2007. pretučen bejzbol-palicama. 2013 je na njega bačena eksplozivna naprava. 

Tufik Softić
Tufik Softić(Foto: youtube.com)

Softić je izvještavao o švercu droge. I njegova familija pati zbog traumatičnih iskustava u napadima. U julu 2018. mu je crnogorski ustavni sud dodijelio 7.000 eura obeštete. 

Uz obrazloženje: napad 2007. kojim mu je život bio ugrožen, nije temeljno istražen. Softić i dalje živi ugrožen.

Olivera Lakić

Istraživačka novinarka Olivera Lakić već godinama živi pod prijetnjama i zasuta neprijateljstvom. Ona i njena familija su stalno izložene zastrašivanju. 2012 je brutalno pretučena na kućnom pragu. Napadač osuđjen, motiv i nalogodavac nisu nikad otkriveni. Čuvena reporterka radi za Vijesti. 

U maju 2018. je doživjela novi napad. Pred kućom joj pucaju u desnu nogu. Jeste da je policija poslije napada blokirala sve bitne ulice u Podgorici, ali nikog nije uspjela da uhapsi.

Po navodima policije: na nju je pucao šef jedne kriminalne grupe, a istrage je još u toku. Poslije napada na Oliveru Lakić u maju 2018. je EU Komisija upozorila vladu premijera Duška Markovića da napadi na novinare i žalosno stanje slobode medija mogu da zakoče proces pregovora.

Poziv novinara za mlade ljude nije više atraktivan, primjećuje Milka Tadić-Mijović, za šta ipak ima razumijevanja. 

Ona je novinar i predsjednik je Centra za Istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori. 

Milka Tadić Mijović
Milka Tadić Mijović(Foto: PR Centar)

Rizik i pritisak su veliki. I ne samo to. I kad njihove istraživačke tekstove objave - ne desi se ništa. I za nju je nedostajuća slobode medija u Crnoj Gori u vezi sa cjelokupnim demokratskim razvojem: 

"Od centralnog značaja za slobodu medija i sve drugo je pravna država. Da je imamo, onda bi napadači na novinare bili kažnjavani, onda bi imali normalnu situaciju na tržištu štampe a ne monopole. Postojanje pravne države je od ključnog značaja za Crnu Goru: da bi postala zemlja u kojoj vlada pravo a ne kao sada: korumpirani pojedinci".

Autorka: Andrea Beer (ARD) Prevod: Mirko Vuletić

Preporučujemo za Vas