SVAKI DRUGI GRAĐANIN ZABRINUT ZA SEBE I SVOJE NAJBLIŽE

Istraživanje: Mladi najmanje zabrinuti zbog koronavirusa (INFOGRAFIKA)

"Ovo može biti dobro, jer mladi neće širiti paniku, ali može biti i loše ukoliko zanemare instrukcije relevantnih institucija i takvim nemarom doprinesu eventualnom širenju virusa kada se on pojavi", upozoravaju iz Ipsosa
8877 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock, Shutterstock
Ažurirano: 12.03.2020. 18:07h

Svaki drugi građanin Crne Gore zabrinut je za sebe i svoje najbliže zbog koronavirusa i smatra da je ovaj virus značajna prijetnja za svijet danas, a nešto manje građana – jedna trećina smatra da je ovaj virus značajna prijetnja po Crnu Goru.

To su podaci iz posljednjeg istraživanja koje je Ipsos sproveo u Crnoj Gori tokom tekućeg mjeseca.

Tek svaki peti građanin Crne Gore osjeća se nedovoljno informisanim o koronavirusu, a građani ove informacije najprije traže na televiziji (87 odsto), internet portalima (31 odsto) i društvenim mrežama (21 odsto).

Samo 6 odsto građana se o koronavirusu informiše na internet stranicama relevantnih institucija poput Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje.

"Iz ovoga se da zaključiti da građani u velikom mjeri vjeruju da su informisani, a iako nismo provjeravali njihovo znanje, znajući zbivanja u drugim zemljama, imamo osnova da vjerujemo da građani na samom početku nemaju sve važne informacije, pa je uloga medija izuzetno važna. Takođe ovi podaci ukazuju na značajnu odgovornost medija, prije svega televizija i internet portala, ali i korisnika društvenih mreža, da šire samo pouzdane informacije o korona virusu i redovno provjeravaju i sve objave zasnivaju na stručnim i kredibilnim izvorima", ističe direktor Ipsosa za Crnu Goru Vladimir Raičević.

Istraživanje ukazuje i na to koje su grupe stanovništva potencijalno najugroženije od širenja dezinformacija o korona virusu.

Naime, građani koji imaju niži stepen obrazovanja i preko 60 godina u većem procentu tvrde da nijesu informisani o koronavirusu i izražavaju veći stepen zabrinutosti zbog mogućnosti da se oni ili neko njima blizak zarazi koronavirusom.

"Situacija sa mladima u Crnoj Gori je slična onoj u svijetu, jer oni u najvećem procentu nijesu zabrinuti zbog koronavirusa. Ovo može biti dobro, jer mladi neće širiti paniku, ali može biti i loše ukoliko zanemare instrukcije relevantnih institucija i takvim nemarom doprinesu eventualnom širenju virusa kada se on pojavi. Zato je bitno da roditelji i nastavnici pričaju sa mladima bez panike i da osiguraju da svi građani, bez obzira na uzrast, odgovorno prate instrukcije zdravstvenih radnika", poručuje Raičević.

Mladi se u značajno većem procentu informišu na internetu – onlajn portalima i društvenim mrežama, ali im je zajedničko sa ostalim dijelom stanovništva Crne Gore da se o koronavirusu u najvećem procentu informišu preko televizije.

"Međugeneracijski jaz u izvorima informacija postoji u Crnoj Gori, ali televizija i dalje dominira među svim uzrastima", ističe Raičević.

Preko televizije se o korona virusu informišu tri četvrtine građana uzrasta 18 do 29 godina i 97 odsto građana koji imaju preko 60 godina.

Sa druge strane, tek 5 odsto građana starijih od 60 godina se informišu preko internet portala i 2 odsto preko društvenih mreža, dok se svaki drugi građanin uzrasta 18 do 29 godina o koronavirusu informiše na onlajn portalima, a 39 odsto to radi na društvenim mrežama.

"Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu da se pouzdane informacije o korona virusu u Crnoj Gori plasiraju istovremeno preko svih medija, a najprije preko televizije i interneta, kako bi na vrijeme stigle do svakog građanina. Takođe, korisno je da se građanima redovno šalju poruke o tome kako prepoznati lažne vijesti, da bi im se pomoglo da na njih ne nasijedaju i ne šire paniku", zaključuje Raičević.

Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.060 građana Crne Gore starijih od 18 godina u periodu od 28. februara do 7. marta 2020 godine.

Preporučujemo za Vas