REAGOVANJE NOVINE PREDVIĐENE ZAKONOM

GA: Želi se omogućiti policiji da odlučuje o mjerama tajnog nadzora

Koordinator programa vladavine prava u GA, Zoran Vujičić, kazao je da su, iako MUP Predlogom zakona teži da unaprijedi određene manjkavosti predhodnog zakona, ostale pojedine nejasnoće
0 komentar(a)
Građanska alijansa, Foto: Građanska alijansa
Građanska alijansa, Foto: Građanska alijansa
Ažurirano: 18.02.2018. 12:17h

Omogućavanjem policijskim službenicima da na osnovu odluke direktora policije osmatraju, prate i postavljaju klopke za potrebe izviđaja i krivičnog postupka, želi se uvesti pravo policiji da samostalno odlučuje o mjerama tajnog nadzora, smatraju u Građanskoj alijansi (GA).

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) prezentovalo je u četvrtak novine predviđene Predlogom zakona o unutrašnjim poslovima.

Koordinator programa vladavine prava u GA, Zoran Vujičić, kazao je da su, iako MUP Predlogom zakona teži da unaprijedi određene manjkavosti predhodnog zakona, ostale pojedine nejasnoće.

On je ukazao da se Predlogom zakona uvodi da za operativne potrebe policijski službenici mogu, na osnovu odluke direktora policije, sprovoditi određene policijske radnje - osmatranje, praćenje i klopka.

Vujičić je objasnio da se na osnovu aktulnih zakonskih rješenja podaci prikupljeni primjenom navedenih radnji mogu koristiti za potrebe izviđaja i istrage, dok se u Predlogu zakona navodi za potrebe izviđaja i krivičnog postupka.

“Kako se ove mjere preklapaju sa mjerama tajnog nadzora, kada se stavi formulacija za vođenje krivičnog postupka čini se da se na mala vrata želi uvesti pravo policiji da samostalno odlučuje o mjerama tajnog nadzora”, rekao je Vujičić agenciji MINA.

On je kazao da se u Zakonu o krivičnom postupku (ZKP) tačno precizira za koja krivična djela je ta mjera predviđena, ko je pisanom naredbom određuje i šta se sa prikupljenim materijalom radi nakon odustajanja vođenja krivičnog postupka.

„Ovakvim rješenjem direktor policije ima mogućnost da odlučuje samostalno ko će biti praćen, bez obzira na visinu zaprijećene kazne ili vrste krivičnog djela“, istakao je Vujičić.

Prema njegovim riječima, nije definisano šta se radi sa prikupljenim materijalom, koliko će se čuvati, gdje, kada će se i pod kojim uslovima uništavati.

Vijičić je objasnio da nije definisano ni ko je obavezan da prisustvuje uništenju materijala, i da li će osoba nad kojim su vršene ove radnje imati uvid u prikupljeni materijal prije uništenja.

Predhodna praksa, kako je naveo, pokazuje da osoba koja je bila pod tajnim nadzorom nikada nije informisana ili pozvana na uvid u prikupljenu dokumentaciju, iako je to zakonska obaveza.

„Zbog toga je i bojazan u vezi zloupotrebe tako prikupljenog materijala“, rekao je Vujičić.

On je kazao da bi vođenje krivičnog postupka na osnovu specijalnih radnji bilo u suprotnosti i sa članom 161. ZKP-a koji kaže da "ako je prilikom preduzimanja mjera tajnog nadzora postupano suprotno odredbama ZKP ili naredbi sudije za istragu ili državnog tuzioca, sudska odluka se ne može zasnivati na tim prikupljenim podacima".

Zbog osjetljivosti prikupljanja, skladištenja i uništavanja dokumentacije, prema riječima Vujičića, važno je da MUP zatraži i mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka kada je ovaj predlog zakona u pitanju.

Kada je u pitanju snimanje na javnom mjestu, Vujičić je kazao da je iz predhodnog zakona ukinuta vremenska odrednica koliko se dugo može čuvati snimljeni materijal, a što je u aktuelnom zakonu bilo maksimalno 60 dana.

„Ostalo je nejasno zbog čega je uklonjena i da li će se i kada uništavati snimljeni materijal“, istakao je on.

Vujičić je kazao da klasifikacija lakših i težih povreda službene dužnosti pokazuju da će, u odnosu na aktuelno zakonsko rješenje, gubitak ili oštećenje naoružanja koje je lično zaduženo sada biti lakša povreda službene dužnosti.

On smatra da je trebalo da ostane u okviru teže povrede službene dužnosti, jer se sa oružjem mora posebno odgovorno ponašati, rukovati i čuvati ga, i da svaki gubitak ili oštećenje oružja mora biti izuzetak i kao takav imati težu posledicu.

„Na ovaj način, gubitak ili oštećenje oružja za policijskog službenika koji može proći sa usmenom opomenom ostavlja prostor za potencijalnu zloupotrebu“, ocijenio je Vujičić.

On je rekao da je dobro što je u Predlogu zakona dodatno precizirano postupanje policijskih službenika van radnog vremena, odnosno da je policijski službenik policajac svih 24 sata, bez obzira da li je na radnom mjestu ili ne.

Vujićić je kazao da je bolje rješenje i to što je Predlogom zakona predviđeno da povreda kodeksa više nije teža povreda službene dužnosti, kako sadašnji Zakon propisuje, već da će disciplinski tužilac, po predlogu Etičkog odbora, odlučivati u zavisnosti od težine kršenja Kodeksa.