"Svaka ekološki svjesna i prema svojim građanima savjesna država prigrlila bi meandar Landža kao dragulj i sačuvala ga, a ne oduzela građanima", kazao je juče na zasijedanju Skupštine opštine Danilovgrad Boban Perović, predstavnik Grupe građana "Stop kolektoru u centru Danilovgrada".
Perović je rekao da je za samo dva dana potpisivanja peticije 1.500 građana reklo ne građenju postrojenja u Landži, a da 90 odsto građana misli isto.
"Svaka razvijena država u svijetu , teži da zadovolji koncept održivog razvoja i koncept zaštite životne sredine, jer zadovoljenjem ova dva koncepta ne mislimo samo na sadašnje, već stvaramo povoljne uslove i za generacije koje će posle nas doći. Zato moramo danas dobro razmisliti o ovom problemu - zbog svih koji danas žive u ovom gradu i naslednika koji će u budućnosti suditi o današnjim odlukama. Finansijski izdatak jeste bitan, ali ne smije biti najbitniji faktor u donošenju odluke kada je zadovoljenje interesa građana u pitanju", kazao je Perović.
On je rekao da može da shvati posledice prirodnih katastrofa, ali da mu je nejasno kako će buduće generacije shvatiti da je "greškom ljudskog uma uništena zelena površina koja je najbliža centru grada, a koja se mogla iskoristiti na mnogo bolji način".
Naglasio je da građani žele da Landža ostane mjesto za rekreaciju, ali i da se u razvijenim zemljama postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda grade na bezvrijednim lokacijama.
"Da li je to za vas Landža?" pitao je on naglašavajući da je Landža za Danilovgrad ono što su Gorica i Trebjesa za Podgoricu u Nikšić.
"Da se struka pitala, ova lokacija bi odmah bila odbačena", kazao je.
Nabrojao je sve probleme postrojenja u Đenovićima, Tivtu, Bečićima, Pljevljima, kojima je struka takođe obećavala da će sve besprekorno funkcionisati.
Naglasio je da Danilovgrađani neće dozvoliti da budu prevareni kao građani tih Opština, ali i ispričao koliko dugo Grupa građana ne može dobiti informacije od nadležnih.
Tražio je da pokažu odgovornost prema građanima i prirodi i odrede novu lokaciju.
Prije toga sekretar Sekretarijata za komunalno stambene poslove i zaštitu životne sredine Vasilije Otašević pred odbornicima je, u uvodnom izlaganju, kazao da je sva dokumentacija o projektu i preduzetim aktivnostima dostupna na uvid svim građanima.
Opozicija protiv, DPS-u sve potaman
Odgovarajući odborniku Demokrata Dušku Stijepoviću, predsjednica Opštine Zorica Kovačević, kazala je da je lokacija Landža prvi put pomenuta 2008. godine.
"Tada su bile u predlogu dvije lokacije i dvije tehnologije - Landža i Velje dno i klasična i SBR tehnologija. Nakon toga, ekspert iz Evropske banke za obnovu i razvoj obišao je lokacije i predložio da to bude lokacija u Landži", kazala je ona, dodajući da je u decembru 2010. Evropska banka odobrila sredstva.
Odgovarajući odborniku Građanskog pokreta URA Aleksandru Šaranoviću, rekla je da će tim postrojenjem prvu godinu upravljati grčka kompanija.
Prof. dr Goran Sekulić, koji je uključen u projekat, kazao je da konsultant koji je pripremao tender nije predvidio poseban tretman mirisa koji mogu nastati, ali da su naknadno tražili ponudu: "Svjesni činjenice da je to mogući problem".
Kazao je da je ponuđač "kao u svaki" dao malo veću cijenu, ali da bi to moglo da se smanji "na duplo".
Tehnička direktorica Vodovoda Žana Perović odgovarajući na pitanja opozicionih odbornika kazala je da rade na ažuriranju cijene priključka.
"Priključak na kanalizacionu mrežu iznosi oko 300 eura, dok usluge iznose polovinu od fakturisane količine vode", kazala je ona.
Nezavisni odbornik Darko Dragović pitao je da li je firma Karkanias, sa kojom je potpisan ugovor, radila slične projekte u okruženju i koje su njihove reference, ali i koliko će dodatno koštati izmještanje dalekovoda.
Žana Perović kazala je da je to poznata i jako kvalitetna firma koja radi postrojenja i u Crnoj Gori i svijetu.
Kovačevićeva je odgovorila da se sa Vladom i Crnogorskim elektrodistributivnim sistemom dogovorila da oni snose troškove izmještanja dalekovoda, a ne Opština.
Odbornik Dragan Bojović (DNP) pitao je koja je razlika između postrojenja planiranog u Danilovgradu i onih u Podgorici i Nikšiću, zbog kojih građani imaju probleme sa neprijatnim mirisima.
Ekspertkinja koja radi na projektu, dipl. ing. geologije Natalija Blagojević objasnila je da je kolektor u Podgorici građen 1976. godine i objasnila kako će se na principu aktivnog mulja raditi prečišćavanje otpadnih voda, mikrofiltracija i dezinfekcija.
Prof. dr Sekulić kazao je da će se postrojenje raditi na koti koju rijeka Zeta neće ugroziti eventualnim plavljenjem.
Komentarišući izjavu prof. dr Sekulića - da postoje brojni primjeri kolektora u centru grada, za koja se ni ne zna, jer se ne primjećuju i nema štetnih mirisa, odbornik Darko Dragović kazao je da je jedino postrojenje koje ne širi neprijatne mirise, a koje je u centru grada ono u Šavniku.
"Ali ne zato što je dobro urađeno, nego zato što u Šavniku nema stanovnika", kazao je Dragović.
Naučna obrazloženja eksperata nijesu uvjerila opozicione odbornike da je izgradnja kolektora u Landži dobro rješenje.
Uzalud tražili referendum
Stijepović, Dragović i Bojović kritikovali su lokalnu vlast da će uništiti jednu lijepu gradsku oazu, naglašavajući da se radi o veoma senzitivnom pitanju o kome je trebalo raspravljati u prisustvu većeg broja građana ili organizovati referendum.
Stijepović je kazao je da je "vječna vlast" dobila nekoliko izbora na priči o izgradnji kolektora.
"Makar sedam puta su izborne kampanje vodili na izgradnji kolektora... Cijela ta sprdnja je građane Danilovgrada koštala više stotina hiljada eura, a u međuvremenu je cijena porasla makar za milion... Odluka je morala biti donesena uz maksimlano učešće građana... Opštinski odbor Demokrata je jednoglasno protiv lokacije u Landži", kazao je on.
Kritikujući informacije koje je dao predlagač, u kojima se "ograđuju" od mogućih miomirisa, poručio je građanima da je bolje da odmah nabave gas maske.
Bojović je kazao da je očigledno da će nam maske koje su sada obavezne, ali i one mnogo kvalitetnije, trebati ako se izgradi kolektor.
Dragović je čestitao sugrađanima iz Grupe građana "Stop kolektoru u centru Danilovgrada" koji su prevazišli političke razlike i primat dali zaštiti Landže.
Ocijenio je veoma stupidnim uništavanje zelene gradske oaze, jer smatra da se prostor na kom je lokalna vlast namjerila graditi kolektor, mogao iskoristi na puno bolji način.
"Taj ko je odlučio da gradi kolektor na teritoriji Landže uopšte nije razmišljao da će grad da se širi... Sama činjenica da je 1.500 ljudi u dva dana potpisalo peticiju da se protivi izgradnji kolektora u Landži...je dovoljan input da se tamo ne gradi ništa. Mi smo ovdje zbog svih građana Danilovgrada i Bjelopavlića i mi treba da sprovodimo njihovu volju i njihove odluke", kazao je on.
On je spočitao lokalnoj vlasti da, kada pričaju o šteti koja bi nastala odustajanjem od lokacije Landža, budu svjesni da to nije novac ni predsjednice Opštine ni njenih potpredsjednika, niti bilo kog funkcionera, već građana:
"I ako mi želimo da ga prospemo, za to će postojati ili politički ili redovni sud... Ali, ako su građani Danilovgrada spremni da prospu tu investiciju koja je do sad uložena, zarad izmjena lokacije za izgradnju kolektora, mislim da je to potpuno legitimno i prihvatljivo. Mi ga plaćamo, mi ćemo i da ga planiramo. Svaki drugi pristup ovom problemu upućuje na apsolutističko ponašanje lokalne vlasti, bez želje i sluha da stvarno, a ne samo formalno, sasluša grašane koji su ih doveli na vlast. U konačnom, uvijek postoji referendum na lokalnom nivou, pa neka građani odluče", rekao je Dragović.
Odbornik GP URA Aleksandar Šaranović kazao je da je veliki dio kapitalnih projekata koji je radila lokalna vlast vrlo problematična.
I on je podržao inicijativu Grupe građana i poručio Kovačevićevoj da u odabir lokacije uključi što veći broj građana.
Odbornik Milivoje Lakić kazao je da je Landža još prije 40 godiba predviđena za gradski park, a da je 2014. godine planirano da se tu rade sportski tereni.
Odbornici vladajućeg DPS-a govorili su o prednostima izgradnje kolektora.
Radomir Šćepanović kazao je da će izgradnja kolektora doprinijeti boljoj valorizaciji prirodnih resursa i razvoju poljoprivrede.
Rekao je da je začuđen protivljenju izgradnje tog postrojenja i pitao zašto se to radi pet godina nakon odabira lokacije.
"Proglašenjem rijeke Zete Parkom prirode nameće nam se odgovornost i obaveza da više vodimo računa o njoj kako bi i sadašnjim i budućim generacijama služila na ponos. Postrojenje će omogućiti da sve vode koje se slivaju u Zetu budu prečišćene i bezbjedne kako ni u najmanjem dijelu ne bi narušile njenu ljepotu i biodiverzitet", rekao je Šćepanović.
Njegov partijski kolega Darko Mrvaljević rekao je da legitimna pitanja i dileme građana mora razriješiti struka, a ne politika.
Tvrdi da ništa nije rađeno tajno ni ispod žita, već da je nacrtom Prostorno urbanističkog plana, koji je usvojen u martu 2014. godine, Landža odabrana za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i da tada nije bilo primjedbi.
Rekao je da ne zna da li će ili neće biti mirisa, depresije i bolesti, ali da će to reći struka.
Jovan Marković (DPS) kazao je da je posao doveden skoro pred savršen čin, i da najkasnije za dva mjeseca treba da počnu radovi.
Kazao je da je mnogo bitno kako se upravlja postrojenjem, jer u slučaju da se ne bude upravljalo kako treba svejedno je ko je koliko udaljen od kolektora.
"Ako se ne bude sa tim upravljalo kako treba, možemo biti tri kilometra od vas, uzvodno ili nizvodno", kazao je on, poručujući da informaciju treba usvojiti.
Njihov partijski kolega Nikola Vukićević rekao je da se odluka o proglašenju rijeke Zete Parkom prirode odmah ukine, ako se protive izgradni kolektora.
Poručio je da se ni on ne bi osjećao prijatno da je izgradnja planirala pored njegove kuće, ali da zato pita struku o posledicama.
"Kolektor nam treba", kazao je on, poručujući da se na zasijedanju to predstavlja kao da grade nuklearnu elektranu.
Nakon njegovog izlaganja odbornik Stijepović kazao je da su na sjednicu došli jer je izgradnja kolektora važna tema, ali da zbog svega što se dešava u Crnoj Gori i hapšenja episkopa Joanikija, napuštaju zasijedanje i da glasaju protiv usvajanja informacije.
Dragan Bojović pozvao je odbornika DPS-a Darka Mrvaljevića da pređe u DNP "jer sa takvim entuzijazmom brani sve odluke, da bi ga svaka partija poželjela".
On je, potom, napustio zasjedanje iz istih razloga iz kojih i odbornici Demokrata.
Darko Dragović kazao je da je bezočna laž da je iko protiv kolektora, već da je to bezobrazna manipulacija odbornika DPS-a i poručio im da se međusobno dogovore kada obrazlažu ko je odabrao lokaciju - struka ili raniji saziv SO.
Kazao im je i da podsjećaju na epizodu iz Đekne, ali da im mora biti jasno da se kolektor ne mora raditi, jer se ne mora ništa osim umrijeti.
"Partija vam je rekla Landža, udrite, branite, mora biti Landža. U tome se ogleda nedemokratski pristup i nepoštovanje ovih 1.500 ljudi koji su potpisali peticiju i koji ne žele kolektor u Landži", kazao je Dragović, pitajući što će da rade ako kada počnu radovi pred njima stane pet hiljada ljudi koji to ne dozvoljavaju.
Predložio je da se kolektor gradi ispod kuće odbornika Vukićevića, ako je on spremam da rizikuje kvalitet života.
Nakon toga i on je napustio zasijedanje.
Kovačevićeva: Naknadna pamet posle 12 godina
Predsjednica Opštine u završnoj riječi kazala je da je sve rađeno transparentno, po standardima i u skladu sa zakonom.
Rekla je da nije korektno da opozicioni odbornici podržavaju Grupu građana, a napuštaju sjedinicu i ne ostanu da glasaju zbog vladike Joanikija:
"Njega neće niko ubiti", kazala je ona i poručila Grupi građana da je spremna da ih, kada prođe koronavirus, pošalje bilo gdje u Evropi da obiđu grad u kom je kolektor u centru.
Kazala je da se od 2010. godine svakog mjeseca plaća kamata na novac koji je odobrila Evropska banka.
"Nečija je naknadna pamet da se posle 12 godina mijenja lokacija", kazala je ona.
Dragan Ćetković iz Grupe građana pitao je da li su finansije bitnije od zdravlja građana, hoće li moći da otvore prozore i na kojoj razdaljini će biti moguće baviti se sportom...
Od lokalne uprave tražio je da kažu ako je moguće da je struka pogriješila prilikom odabira lokacije za groblje, zar nisu mogli i sada sa lokacijom kolektora.
Profesor Sekulić odgovorio mu je da ne bi trebalo štedjeti kada je zdravlje građana u pitanju, ali da je poenta zaštite mirisa - zaštiti zaposlene koji rade u postrojenju.
Tvrdi i da nikada nijedan planer nije samoinicijativno odabrao lokaciju, već im je neko iz lokalne uprave ili onaj ko je bio zadužen za to morao reći, ali i da postoji mogućnost greške.
Dragiša Lakić (Grupa građana) pitao je zašto se ne kupi nova lokacija za kolektor, i zbog čega se problem ne može riješiti priključivanjem na podgoričko postrojenje, ali i kada će početi izgradnja sportsko-rekreativne zone na toj lokaciji, što je najavljeno.
Govorio je i o bolestima izazvanim štetnim mirisima.
Sekulić je objasnio zbog čega nije moguće spojiti sistem prečišćavanja na podgoričko postrojenje, navodeći da bi to bilo mnogo skuplje i teže za održavanje.
Kovačevićeva je obećala da će Grupi građana dostaviti kompletnu dokumentaciju.
Nakon skoro tročasovne rasprave, glasovima odbornika vladajućeg DPS-a usvojena je informacija "Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda" za koji je u decembru 2010. godine potpisan ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u iznosu od 5,3 miliona eura dok su dodatna sredstva od 1,5 miliona eura obezbijeđena iz vladinog budžeta.
Bonus video:
