Nadležne institucije i donosioci odluka treba da pokažu stepen senzibilitetai i da omoguće stvaranje klime prihvatanja za LGBTIQ osobe u Crnoj Gori, saopšteno je iz Centar za građansko obrazovanje (CGO).
To se posebno odnosi na zakonodavne i institucionalne okvire, kako zaštita prava LGBTIQ osoba ne bi zavisila od hrabrosti pojedinaca i nadležnih aktera već isključivo od činjenica i propisa, to je zaključeno na završnoj konferenciji "LGBTI prava i izvan 4 zida - JEDNAKOST za sve".
Samostalna savjetnica u Direktoratu za unaprijeđenje i zaštitu ljudskih prava resornog ministarstva Semra Martinović naglasila je da su upravo mladi, kao nosioci budućeg društvenog života Crne Gore, ciljna grupa od posebne važnosti, jer se njihovom edukacijom postavljaju temelji za jačanje društvene svijesti o toleranciji i prihvatanju različitosti.
„Stoga je projekat „LGBTI prava i izvan četiri zida – JEDNAKOST za sve“ prepoznat kao kvalitetan doprinos implementaciji politike Vlade Crne Gore u oblasti zaštite i unaprijeđenja kvaliteta života LGBTI osoba. Centralni fokus ovog projekta je na podizanju nivoa svijesti i znanja o pravima LGBTI osoba kod mladih osoba što doprinosi razbijanju uvreženih predrasuda prema LGBTI osobama u crnogorskom društvu i dekonstrukciji njihovog stereotipnog posmatranja“, kazala je Martinović.
U saopštenju CGO-a koje potpisuje Maja Marinović, iz ministarstva za ljudska i manjinska prava su saopštili da je Crna Gora na putu da dobije Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola koji bi upotpunio Zakon o zabrani diskriminacije, kao osnovu za zaštitu ljudskih prava LGBTI osoba.
„Međutim, ostaje izazov pred svima nama u dijelu podizanja nivoa svijesti naših građana i građanki o ljudskim pravima LGBTI osoba i ovakvi projekti predstavljaju direktnu operacionalizaciju te potrebe“, naglasila je ona i dodala da je projekat doprinosio i realizaciji smjernica iz Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori 2019-2023, a posljedično i mjerila iz pregovaračkog poglavlja 23 (Pravosuđe i temeljna prava).
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a apostrofirala je značaj obrazovanja u promovisanju ljudskih prava i zaključke sprovedenih projektnih aktivnosti.
„U formalnom obrazovnom sistemu nije dovoljna niti adekvatna tematska zastupljenost ljudskih prava, a ne njeguje se ni kultura ljudskih prava. Na drugoj strani, taj sistem ipak nije zatvoren, mi vjerujemo da postoji spremnost na unaprijeđenja, identifikujemo i senzibilisane profesore i što je najvažnije interesovanje mladih da uče o ljudskim pravima i da prihvataju različitosti kad im se ove teme približe na odgovarajući način”, sumirala je ona.
Uljarević je podsjetila i da LGBTI osobe ostaju u vrhu najdiskriminisanijih u crnogorskom društvu, ali i da se razvija svijest o potrebi da se o različitoj seksualnoj orijentaciji razgovara i uči kroz utemeljen i naučni diskurs, kao i da istraživanja CGO-a ukazuju da građani sve više podržavaju uvođenje ovih pitanja u političke programe partija.
“Konačno, 55 odsto naših građana i građanki, po podacima našeg istraživanja od prošle godine, ima pozitivan stav prema usvajanju Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola. Mislim da ovo obavezuje sve progresivne aktere u Skupštini Crne Gore, a mjera njihove opredijeljenosti za primjenu evropskih vrijednosti i standarda će se prelamati i na ovom pitanju. Koristim ovu priliku da pozovem sve poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore da podrže jednu diskriminisanu manjinu da ostvari dio svojih prava. Nećemo mi koji pripadamo većini imati manje prava zbog toga, ali će mnogima u toj manjini život dobiti kvalitet i dostojanstvo koje im pripada kao ravnopravnim građanima našeg društva. Oni koji uskrate pravo ravnopravnosti LGBTI zajednici uskraćuju sebi legitimitet da se bore za prava nekih drugih grupacija jer nema selektivne borbe za ljudska prava”, zaključila je ona.
Na panelu Pozicija LGBTI osoba u Crnoj Gori i aktuelni izazovi Milena Krsmanović, savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, navela je slučajeve diskriminacije koji su de facto proizilazili iz stereotipa, predrasuda i diskriminatornih obrazaca ponašanja.
Kao primjer dobre reakcije institucije Zaštitnika podsjetila je na slučaj govora mržnje izraženog u iskazima crkvenog vjerodostojnika prema LGBTIQ osobama i organizacijama koje staju u njihovu zaštitu na šta je reagovao Ombudsman preporukom tražeći izvinjenje koje ni danas nije upućeno LGBT zajednici.
„Vjerujemo da će pozicija LGBTIQ osoba u Crnoj Gori biti značajno unaprijeđena, da će imati pristup pravima i da će ostvarivati prava u onom trenutku kada se usvoji i Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola. Mi očekujemo da taj zakon sad dobije parlamentarnu većinu odnosno da je u međuvremenu nešto urađeno u promjeni parlamentarne svijesti. Naime, bez obzira na sve političke i ideološke razlike, ovdje su u pitanju ljudska prava“, kazala je Krsmanović.
Ona je istakla da se napadi i govor mržnje najčešće procesuiraju u prekršajnom postupku gdje se izriču novčane kazne ili uslovne opomene, a izostaje krivično gonjenje.
“To je nešto što zapaža ne samo domaća već i međunarodna zajednica, kao što se to vidi u Izvještaju Evropske komisije iz 2019. o Crnoj Gori. Takođe, ECRI konstatuje da napadi i govori mržnje rastu, naročito u online prostoru, dok krivično gonjenje izostaje i izriču se blaže sankcije, čime se ne šalje jasna poruka da se na napade, nasrtaje na život i sigurnost osoba i govor mržnje reaguje izricanjem uslovnih osuda, opomena, a ne još uvijek djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama”, zaključila je Krsmanović.
Danijel Kalezić, predsjednik Upravnog odbora Queer Montenegro, kazao je da iz komunikacije sa mladima, sa kojima je radio kroz radionice CGO-a ali i drugih NVO, notira vidljiv napredak, a koji potvrđuje i 11.mjesto Crne Gore na međunarodnoj Rainbow listi ILGA organizacije, ali i da bi usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola poboljšalo položaj LGBTIQ zajednice i doprinijelo njihovoj slobodi.
„Stvari su mnogo bolje u odnosu na vrijeme prvih aktivnost koje su bile usmjerene na poboljšanje položaja LGBTIQ osoba. Danas već imamo prajdove, više LGBT organizacija, ljude koji su autovani u medijima, aktivizam i snažnu podršku organizacija koje nijesu samo fokusirane na LGBTIQ prava“, ocijenio je Kalezić.
On je naglasio da ima još dosta otvorenih pitanja. „Iako danas živimo slobodnije, iako mladi ljudi počinju da dobijaju razumijevanje uže i šire okoline, nikad ne smijemo zaboraviti one koji su sakriveni, one koji žive u strahu suočeni sa nasiljem ili imaju bojazan da će ukoliko se nekome obrate naići na osudu i gubljenje podrške porodice i prijatelja,“ podsjetio je on.
Kalezić je istakao da je potrebno pokazati podršku LGBTIQ osobama u slučajevima nasilja i diskriminacije i kreirati prostor u kojem svi mogu da žive slobodno, a „što zahtijeva i usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ali i institucionalnu hrabrost u adekvatnom procesuiranju svih lica kada je homofobija u pitanju, bez bzira da li je riječ o fizičkim anonimnim licima ili predstavnicima vjerskih i državnih institucija.“
Jovan Ulićević, izvršni direktor Asocijacije SPEKTRA, fokusirao se na problem nepostojanja pravnog prepoznavanja roda.
„Tranzicija je sama po sebi traumatično iskustvo, a onda se dodatno otežava situacijama kao što su npr. pokazivanje dokumenata koja ne oslikavaju tvoj rodni identitet, rodno izražavanje i zbog toga ističem značaj zakonske regulacije ove oblasti. Nije većina u trans zajednici spremna ili želi da prođe kroz proces sterilizacije. I kada bismo svi željeli ili ne, bitno je da to bude stvar našeg izbora“, naveo je on.
„Kada govorimo o mladima, jako je bitno pomenuti da je istraživanje asocijacije Spektra pokazalo da čak 50 odsto mladih smatra da su trans osobe mentalno poremećene, 30 odsto da trans osobe ne treba da prolaze kroz proces prilagođavanja pola, 40 odsto njih smatra da trans osobe krše tradiciju i norme. U tom smislu, važno je što pričamo o obrazovanju mladih. Iz rada i iskustva kroz metod „žive biblioteke“, kroz koji možemo da pretresemo sve ove teme, mi smo vidjeli kako se stavovi stečeni formalnim obrazovanjem mogu kroz neformalne edukacije brzo mijenjati i kako se može razumijevanje i tolerancija graditi '', kazao je on.
Ulićević je istakao da još uvijek ne pričamo dovoljno ni o interpolnim osobama, iako u Zakonu o zabrani diskriminacije postoji zabrana diskriminacije na osnovu interseksualnih karakteristika.
„Još uvijek nemamo podatke koliki je broj ljudi koje dožive korekciju genitalija na samom rođenju, nito o operativnim zahvatima koji su zdravstveno indikovani, ili operacijama koje djeluju na funkcionisanje organskih sistema, već pričamo isključivo o estetskim korekcijama'', naveo je on.
Ulićević je zaključio da mnoge teme koje su suštinske i koje se tiču rodnih uloga i informisanog pristanka moraju doći u fokus našeg društva.
U okviru panela LGBTI osobe kroz prizmu obrazovnog sistema, govorili su srednjoškolci, dok su predstavnici Ministarstva prosvjete i Zavoda za školstvo i pored ranije najave i potvrde, iz objektivnih razloga, nijesu mogli uzeti učešća. Konstantin Vukić, srednjoškolac iz Gimnazije Cetinje, osvrnuo se na način na koji mladi kroz formalno obrazovanje stiču znanja o seksualnosti.
„U programu osnovne škole nije bilo nikakvog govora o LGBTIQ temama ili seksualnosti. Mi se sa mržnjom ne rađamo, mržnju učimo. U periodu osnovne škole gdje se postavlja “kamen temeljac” karaktera, mi ne čujemo drugu stranu, a dosta je homofobije i mržnje prema LGBTIQ zajednici. Ipak, u srednjoj školi sam imao prilike da učestvujem na seminarima i da mijenjam svoje stavove oko ovog pitanja, jer sam ranije bio homofob…“, podijelio je on svoje iskustvo.
Vukić je naveo da su profesorima ovo i dalje teme o kojima sa nelagodom pričaju, i da je tim značajnije neformalno obrazovanje.
„Kroz te dodatne obuke i seminare mi se upoznajemo sa drugačijim vršnjacima, sa drugačijim mišljenjima, stavovima i uvjerenjima, razbijamo predrasude. Jedan od najkvalitetnijih organizatora ovog tipa neformalne edukacije je CGO, jer se vrlo konkretno bavi bitnim tabu pitanjima našeg društva i dopada mi se pristup u kojem se situacije ne boje i ne uobličavaju nego se prezentuju onakve kakve jesu“, zaključio je on.
Ina Cicović, srednjoškolka iz Gimnazije Kotor, ima slične ocjene o formalnom obrazovnom sistemu, ali primjećuje da ni mediji nijesu dovoljno podržavajući jer ne obezbijeđuju dovoljnu zastupljenost predstavnika LGBTIQ zajednice u odnosu na heteroseksualnu većinu.
„U školi se tokom predavanja o tome šta je brak, porodica i vođenje ljubavi za primjer uzimaju samo heteroseksualni parovi, a na homoseksualnost se gleda kao na anomaliju“, kazala je ona.
Ina Cicović je naglasila potrebu da se poboljša udžbenički sadržaj i obezbijedi obuka nastavnika kako bi se podigla svijest o pitanjima LGBTIQ populacije.
„Nastavno osoblje mora da obezbjedi objektivne informacije o seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu, jer je neznanje u korijenu svih stereotipa i predrasuda. Kada bi analizirali postojeće nastavne sadržaje sa aspekta zastupljenosti LGBTIQ tematike i njihovog inkluzivnog karaktera, sigurno bi vidjeli da takvih sadržaja ima veoma malo“, istakla je Ina.
„Niko se od nas nije rodio kao homofob, ti stavovi se upijaju i mnogi se prilagođavaju da ne bi imali problem u grupi kojoj pripadaju. Zato moramo da se edukujemo kroz dodatne programe, da težimo toleranciji i da učestvujemo u borbi za jednakost“, poručila je ona.
Konferencija "LGBTI prava i izvan 4 zida - JEDNAKOST za sve" organizovana je u okviru istoimenog projekta koji CGO sprovodi uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava sa ciljem poboljšanja razumijevanja ljudskih prava LGBTI osoba kod mladih ljudi i opšte javnosti, podizanja svijesti o štetnosti stereotipnog uokviravanja LGBTI osoba i značaju prihvatanja LGBTI osoba kao jednakih i ravnopravnih osoba sa uživanjem istih prava bez straha od nasilja i diskriminacije.
Konferencija je okupila preko 30 učesnika/ca iz nadležnih institucija, nevladinih organizacija koje se bave ovom temom, kao i mladih iz različitih struktura. Maja Marinović, saradnica na projektima
Bonus video:
