otvoreno pismo za toleranciju

"Šovinizam, mizoginija i homofobija ne mogu biti legitimna strana u javnoj raspravi"

Dodaju se da je vrijeme je da se čuje Crna Gora, koju model nasilja, mržnje i prijetnji najviše i direktno pogađaju

7588 pregleda 98 reakcija 17 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com

Crnogorski građani i građanke koji su potpisali pismo za toleranciju smatraju da advokat Velibor Marković nije sam u svojim prijetnjama, opaskama i osuđivanjima na račun žena i pripadnika LGBT populacije.

"Tome smo svjedoci na društvenim mrežama posljednih dana", stoji u otvorenom pismu.

Protiv korišćenja homofobnih, mizoginih i šovinističkih stavova u javnom prostoru stavilo je potpis ispod otvorenog pisma preko 370 građana različitih profesija, dok je njih 344 potpisalo onlajn peticiju.

 "Crnogorska javnost ovih dana žustro diskutuje o mizoginiji i šovinizmu. Povod tome nisu samo skorašnje izjave i prijetnje člana našeg društva, koji kroz svoju profesiju ima društveni uticaj, već je povod mnogo stariji od toga, a njegovi korijeni duboko su u našem svakodnevnom životu. Koliko puta se u svakodnevnoj komunikaciji koristi argument biologije ženskog tijela za objašnjenja nezadovoljstva i neraspoloženja žene; koliko puta je žena u crnogorskom društvu podsjećana na njenu, biološku sudbinu, na obavezu da bude majka i supruga, na prvom mjestu; koliko često je njena sposobnost da obavlja profesionalnu dužnost bila stavljena pod znak pitanja samo zato što je žena;", stoji u otvorenom pismu za toleranciju.

Oni su upitali javnost "koliko puta ste čuli u autu za nespretnog vozača da mora bit' žensko, za ženu žustru u raspravi da je isfrustrirana ili da nema zadovoljavajući seksualni život, za ženu žrtvu nasilja da ga je sama izazvala svojim riječima i djelima, koliko puta je ženama nametano šta to znači biti dama i ko to i kako mora biti, kako se moraju ponašati, oblačiti da bi ih u životu i poslu shvatili ozbiljno, da je muž zadužen za to da ,primiri' ženu".

"Svi, pa i potpisnice i potpisnici ovog pisma, makar jednom u životu imali su jedno od ovih iskustava ili su sami koristili neke od ovih argumenata. Krivac tome nismo samo mi sami, koji ovakve mehanizme ponašanja koristimo ili se istima ne suprostavljamo, već i nekažnjavanje, kao i nasleđe koje je poniklo na patrijarhalnom sistemu svijeta i mišljenja, koje u svojoj osnovi ovakvo ponašanje podstiče, ohrabruje i na koncu ne kažnjava. I to nije sve. Nisu samo žene na tapeti, već i svi oni koji žive drugačije, koji vole drugačije, koji imaju drugačije preference od opštih društvenih. U strahu ko sve oko nas može misliti da je homoseksualnost bolest, priču na tu temu rijetko pokrećemo. Stav da je bolje ,da ti je dijete narkoman, nego peder', želja za fizičkim obračunavanjem sa ljudima koji su u istopolnom partnerstvu, za njihovom smrću, istrebljenjem je homofobija, i tu nema dileme", navodi se u otvorenom pismo za toleranciju.

Dodaju da novinarka Damira Kalač nije usamljen slučaj kao žena jasnog i glasnog stava, kao ni svi naši prijatelji i prijateljice koji žive u partnerstvu sa osobama istog pola.

"Oni imaju podršku, jer napad na njih, napad je na sve koji baštine toleranciju, pravo na lični život i sve ono što ne garantuje samo Ustav Crne Gore i međunarodne konvencije, već i zdrav razum. Nije ovdje slučaj o suprostavljanju mišljenja, jer šovinizam, mizoginija i homofobija ne mogu biti legitimna strana u javnoj raspravi. Ovo je poziv na odgovornost i stav društva prema nasilju, mržnji i prijetnjama.  Vrijeme je da naša podrška postane javna i glasna, a ne samo u krugu prijatelja i između naša četiri zida", stoji u otvorenom pismu.

Dodaju se da je vrijeme je da se čuje Crna Gora, koju model nasilja, mržnje i prijetnji najviše i direktno pogađaju.

"Bitku protiv njih ne mogu dobiti sami – zato ćete na ovom spisku naći i muškarce i žene, nevezano za naciju, političku opredijeljenost, vjeroispovjest, društveni status ili bilo koju drugu kategorizaciju. Svi mi želimo društvo u kojem netolerancija po bilo kojem osnovu ne samo da nije društveno prihvatljiva, već je i društveno i svakako drugo kažnjiva. U društvu, u kojem prečesto vladaju podjele, ovo nas spaja. Želja da živimo u zemlji u kojoj se ne dičimo samo njenim prirodnim, već i ljudskim kapacitetima. Želja da živimo normalan život, svi, nevezano za to kojeg smo pola, roda ili sa kim smo u partnerstvu. Toliko dugujemo ne samo djeci ove zemlje, već i nama samima, jer u netolerantnom društvu nema kvalitetnog života. Jer u takvom društvu ne ostaje niko, ko će da ga gura naprijed. Jer samo tolerantna Crna Gora može biti zemlja svih njenih građanki i građana", zaključuje se u Otvorenom pismu za toleranciju.