Ulica Narodne omladine u Nikšiću od prošle godine na predlog Udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (UBNOR) i antifašista Nikšić nosi ime Josipa Broza Tita.
Skupština Opštine Nikšić je prošle godine usvojila Odluku o preimenovanju ulice, a UBNOR je tim povodom organizovao veče posvećeno vrhovnom komandantu i doživotnom predsjedniku Jugoslavije.
O djelu i liku Josipa Broza, ali i o njegovom odnosu sa Crnom Gorom, govorio je akademik Radovan Radonjić, koji je kazao da je Tito bio veliki revolucionar, ratnik, političar, diplomata, čovjek, kao i da je došlo bilo vrijeme “da smo okrenuli ćurak i Tita izbrisali iz javnog govora, ali i sjećanja”, ali je dobro što smo se “dozvali pameti”.
Crna Gora je, kako je istakao, prva koja je u bivšoj Jugoslaviji na svečan način Titu otkrila spomenik i siguran je da ni Titu ne bi smetalo što je ponovo “došao među narod” baš u Crnoj Gori. A više je razloga, kazao je akademik, zašto Titu to ne bi smetalo.
“On dolazi u zemlju koja prolazi između sili i harangi istorije – preko 400 ratova i bojeva je bilo u njenoj hiljadugodišnjoj istoriji, u zemlju koja je jedina u Evropi 800 godina provela u društvenom uređenju koje se može nazvati demokratskim, gdje ljudi na izborima biraju one koji će da ih predstavljaju i vode, u zemlju, jedinu u Evropi, gdje seljaci nikada nijesu gubili svojinsko pravo nad svojom imovinom i mogli su da nose oružje. Zato Crnogorce mnogi u literaturi nazivaju ‘siromašnim plemićima’. U zemlju koja je tradicionalno lijevo orjentisana”, kazao je Radonjić.
Govoreći o lijevoj orjentaciji Crnogoraca, Radonjić je podsjetio da je “Crna Gora 1920-1921.imala svoju ‘crvenu komunu’ koja je trajala 286 dana, 81 dan duže od Pariske komune ili 133 dana duže od Pariske komune i “jesenje ruže Mađarske”. Govorio je Radonjić o Drugom svjetskom ratu i o velikom doprinosu Crnogoraca kako u broju boraca, tako i u komandnom i političkom sastavu narodnooslobodilačke vojske i Komunističke partije Jugoslavije.
“Crna Gora je sa Titom imala različita iskustva – i gdje se nijesmo razumjeli i gdje smo se razumjeli kako treba”, kazao je akademik i podsjetio na ratne događaje u kojima je došlo do razmimoilaženja sa vrhovnim komandantom, ali i objasnio njihovu pozadinu koja, kako je istakao, pokazuje da i loše odluke i nijesu bile toliko loše, kada se sagledaju sa drugog aspekta.
Podsjetio je i na Titov ugled u međunarodnoj zajednici, citirao što su o njemu rekli razni svjetski političari, podsjetio na impozantan broj državnika koji su prisustvovali Titovoj sahrani, ali i na činjenicu da se i danas u svijetu Jugoslavija vezuje za Titovo ime.
“Tito je stvaralac istorije koga je svijet više priznao nego mi. Zbog čega je Tito danas potreban Crnoj Gori? Nije zbog vraćanja socijalizma jer smo duboko iskopali svaki njegov korjen i teško da bi mogao da se vrati neki novi. Potreban je zato što je on aksiom koji nudi put do novog, boljeg, mirnijeg života”, poručio je Radonjić.
Predsjednik UBNOR-a Slobodan Bato Mirjačić kazao je da ta organizacija nastoji da sačuva od zaborava brojne ličnosti iz NOB-a.
“Znatan broj istaknutih revolucionara želimo da otgnemo od zaborava davajući im imena ulica u gradu, podižući u njihovu slavu spomen obilježja. Tu nepravdu je potrebno ispraviti prema njima i njihovom vrhovnom komandantu. Ne bih da ulazim u diskusiju zašto je izmijenjen naziv našeg gradskog Trga koji je do skoro nosio njegovo ime i kako se njegovo ime izgubilo iz slobodarskog Nikšića. Mi iz UBNOR-a, antifašisti NK, pokrenuli smo predlog da jedna od ulica u Nikšiću dobije ime Josipa Brota Tita. Skupština opština je to prihvatila i Ulica ‘Narodne omladine” nosi njegovo ime”, kazao je Radonjić.
Bonus video:
