MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA PROTIV AMNESTIJE

Nuhodžić: Oštrije kazne smanjiće kriminal na ulicama

Biro za koordinaciju razmatrao dokument bezbjednosnih službi SOCTA, kako bi se pravovremeno reagovalo na prijetnje
62 pregleda 14 komentar(a)
Godišnjica Vlade, Mevludin Nuhodžić, Foto: Savo Prelević
Godišnjica Vlade, Mevludin Nuhodžić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić poručio je da bi se amnestiranjem osuđenih za najteža krivična djela obeshrabrila policija, tužilaštvo i sudovi, dok bi se izvršiocima krivičnih djela uputila ohrabrujuća poruka. On je u intervjuu “Vijestima” najavio da će novim Zakonom o unutrašnjim poslovima, koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, biti omogućene jednake šanse za zapošljavanje i napredovanje u policiji.Zbog čega se ponovo mijenja Zakon o unutrašnjim poslovima? Zakon o unutrašnjim poslovima mijenja se shodno strateškim dokumentima MUP-a - Uprave policije u cilju ispunjavanja jednog od prioriteta koji se odnosi na unapređenje normativnog okvira i usklađivanja sa evropskim standardima da bi se unaprijedila profesionalnost, efikasnost i efektivnost u radu službe. Izmijenjeni tekst zakona je poslat Evropskoj komisiji na mišljenje. Biće niz novina a izdvojio bih: normativno zaokruživanje segmenata zasnivanja radnog odnosa, kontrolnih mehanizama, postroženi su uslovi u smislu obrazovanja kao uslova za zaposlenje, date jednake šanse za napredovanje u službi ali uz obavezu polaganja stručnog ispita, proširivanje policijskih poslova, bezbjednosne provjere koje će se raditi za policijske službenike prilikom zasnivanja radnog odnosa ali i za vrijeme službe, što do sada nije bio slučaj.Bivši opozicioni ministar se žalio da ministar ima gotovo protoklarnu ulogu nad direktorom UP? Uloga ministra unutrašnjih poslova i njegova ovlašćenja, u odnosu na direktora Uprave policije definisana su zakonom, i sviđalo nam se ili ne, nijedan ministar ne može postupati izvan zakonom datih ovlašćenja.Znači li to da se ni novim zakonskim rješenjima neće mijenjati nadležnosti ministra u odnosu na direktora policije? Neće se ništa mijenjati, zato što i na važeća zakonska rješenja imamo primjedbe nevladinog sektora pa i pojedinih eksperata da su ovlašćenja ministra široko data, s obrazloženjem da se radi o političkoj funkciji. Zakon o unutrašnjim poslovima i sada definiše da direktora, na osnovu javnog oglasa, imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra i on za svoj rad i rad Policije odgovara ministru unutrašnjih poslova i Vladi.

Dolaskom na čelo MUP-a sproveli ste kadrovske promjene u MUP-u i UP. Da li se one nastavljaju? Sproveo sam kadrovske promjene u onim segmentima gdje sam smatrao da je potrebna nova kadrovska energija da bi se došlo do boljih rezultata, što ne znači da jedan broj ljudi, koji su prethodno obavljali te poslove nije to radio korektno. Promjene su se odnosile na rukovodeći kadar. Što se tiče Uprave policije, one su u nadležnosti direktora, moja je dužnost da ukažem na segmente u kojima sam prepoznao određene slabosti i to sam i uradio. I u ovoj godini će se nastaviti sa novom kadrovskom energijom u svim oblastima rada gdje se za tim ukaže potreba. Predstoje predsjednički izbori kada će ponovo biti otvoreno pitanje regularnosti CBS. Da li MUP šta preduzima u vezi sa bazama podataka i njihovim čišćenjem od onih koji su se odselili iz države a nisu se odjavili, od preminulih, duplo upisanih..? U skladu sa Zakonom o biračkom spisku, on  se vodi kao elektronska zbirka ličnih podataka primjenom jedinstvenog programskog rješenja koje izrađuje Ministarstvo, stalan je i redovno se ažurira. Birački spisak se formira na osnovu podataka iz registra prebivališta, registra crnogorskih državljana i matičnih registara rodjenih i umrlih, za raspisane izbore, odnosno glasanje.Da li se planira promjena lične karte jer je utvrđeno da nisu biometrijske? Programom rada Vlade za 2018. nije predviđena aktivnost donošenje zakona o ličnoj karti. Zakonom o ličnoj karti propisano je da obrazac lične karte propisuje i izrađuje MUP u skladu sa evropskim i međunarodnim standardima. To ne znači da, u cilju bolje zaštite, u nekom narednom periodu nećemo težiti daljem usaglašavanju sa evropskim standardima.

Kakvi su rezultati velikog broja policijskih akcija koje se sprovode posljednjih mjeseci, da li je bilo potrebno angažovanje službenika iz Uprave i MUP-a na terenu, kao što ste ranije najavili? Rezultati su zadovoljavajući. Ako spriječite krivično djelo, ako zaštitite nečiji život, onda to jeste rezultat. Sprovedene akcije dale su rezultate: podnošenjem krivičnih prijava, privremenim oduzimanjem nekretnina, automobila, zapljenom oružja, eksplozivnih sredstva što je dovelo do suzbijanja djelovanja kriminalnih grupa. Procijenjeno je da je bilo neophodno dodatno angažovanje operativaca iz UP i pokazalo se da je ta procjena bila opravdana. Podsjetiću da Operativni tim Boka nekoliko mjeseci danonoćno radi na suzbijanju organizovanog kriminala. Sa takvim timskim konceptom rada bezbjednosnih službi nastaviće se i u ovoj godini i u drugim gradovima Crne Gore. Kao okvir za priorite poslužiće i dokument bezbjednosnih službi SOCTA- procjena od opasnosti od teškog i organizovanog kriminala, kako bi se pravovremeno i kontinurano reagovalo na potencijalne prijetnje, a koja je razmatrana na posljednjoj sjednici Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnog sektora kojim rukovodim.Ako ste zadovoljni postignutim zašto su promijenji načelnici i šef za droge UP? Nije na ministru da vodi kadrovsku politiku po linijama rada u Upravi policije, ali dozvolićete da svaki rukovodilac ima pravo da bira svoj najuži tim, jer on je odgovoran, kako za rad tog tima tako i za rezultate. Podsjetiću da smo u ovoj godini imali promjene i na mjestima pomoćnika direktora, načelnika i šefova organizacionih jedinica MUP-a, samo sa jednim ciljem- da se postignu bolji rezultati od onih koje imamo.Kako komentarišete odluke, ombudsmana, Savjeta za građansku kontrolu rada policije i Ustavnog suda da je bilo slučajeva policijske torture. Da je nepostupanje policije po nalozima Tužilaštva podrivanje vladavine prava? Očigledno je da još moramo unapređivati znanja o profesionalnim standardima, o poštovanju ljudskih prava. Vi znate da sam i ranije saopštio da ću sve odluke svih nezavisnih tijela, a naročito sudskih instanci ispoštovati i, u okviru svojih ovlašćenja, preduzeti mjere da se takvi slučajevi ne ponavaljaju.Kakvom ocjenjujete saradnju sa tužilaštvom, s obzirom da je bilo perioda kada ona nije bila na zavidnom nivou? Prema informacijama koje ja imam, mogu saopštiti da je ta saradnja dobra, ali uvijek treba da težimo da ona bude bolja jer je dobra i profesionalna saradnja preduslov za efikasnu borbu protiv svih oblika kriminala.Insistirate na pooštravanju kaznene politike sudova kada su u pitanju presude pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa? Prvenstveno za njih, ali i kazne za nedozvoljeno držanje, oružja, eksplozivnih naprava, zelenašenje, kazne za povratnike. Samo se tako može na kraju potvrditi i rad policije i tužilaštva i u punom kapacitetu ostvariti svrha represije i prevencije. Mora se bolje prepoznati društvena opasnost od tih djela. Mislim da ne smije biti praksa dugo trajanje sudskih postupaka, da su presude kao po pravilu- uslovne, minimalne ili od nekoliko mjeseci, što onda za posljedicu ima povratak prestupnika na ulicu i najčešće ponovljanje istog krivičnog djela.Kritikovali ste kaznenu politiku sudova i kada su u pitanju presude za napade na policajce? Statika, nažalost, pokazuje da već godinama imamo trend rasta napada na policijske službenike. S druge strane imamo takvu sudsku praksu da se ti predmeti završavaju najčešće uslovnim osudama ili osudama ispod zakonskog minimuma. I onda se s pravom moramo zapitati kakvu satisfakciju i zakonsku zaštitu država pruža policijskim službenicima, ovakvim presuda i kakva se poruka šalje građanima. Zato insitiramo da se pooštri kaznena politika.

Da li je predlog grupe poslanika vladajuće koalicije za donošenje Zakona o amnestiji u koliziji sa vašim stavovima? Donošenje amnestije je, po definiciji, čin milosti ili oprosta od države kojim se generalno ukida ili smanjuje dužina kazne osuđenim licima za sva ili određena krivična djela. Ali, amnestiranjem od teških krivičnih djela devalvira se i obeshrabruje naporan rad i policije, tužilaštva i sudova. S druge strane, šalje se ohrabrujuća poruka izvršiocima teških krivičnih djela.

Za nas je  razgraničenje  sa Kosovom gotova stvar

U nekoliko navrata ste saopštavali da region dijeli iste probleme: organizovani kriminal, ilegalne migracije, terorizam, granice... Da li ste zadoovoljni saradnjom sa zemljama iz okruženja u tim segmentima?

Da. To su problemi sa kojima se suočava, ne samo region nego i sve zemlje svijeta. Ali ono što je važno, za male zemlje kao što je naša pa i susjedne zemlje, da bismo se uspješno borili moramo biti integrisani-iskoristiti sve kapacitete kojima raspolažemo. Suština je, dakle, da zajedničkim aktivnostima imao jedinstven odgovor na sve te fenomene. Dobri primjeri te regionalne integrisanosti, u cilju bezbjednijih graničnih prelaza, dostizanja šengen standarda i suzbijanja kriminala su formirani trilateralni centri u Plavu i Trebinju čime je povećana bezbjednost zajedničkih granica sa Srbijom, BiH, Kosovom i Albanijom.

Dobrom komunikacijom sa kolegama iz Srbije, u toku je rad na formiranju istražnih timova za obračun sa organizovanim kriminalnim grupama koje su jedne drugima logistika u kriminalnom djelovanju na teritoriji Srbije i Crne Gore. Takođe imamo dobru međunarodnu sardnju i postignute dobre rezultate koji nas preporučuju kao ozbiljnog i pouzdanog partnera njihovih službi.

Kad već govorite o dobroj susjedskoj saradnji, demarkacija sa Kosovom za Crnu Goru zatvoreno pitanje, kosovski predstavnici su izričiti da to nije završena priča?

Mi smo već nekoliko puta saopštili da ne možemo uticati na ono što je njihova politika i odluke njihovih institucija. Za Crnu Goru, pitanje demarkacije granične linije sa Kosovom je zatvoreno pitanje.

Nedovoljan je broj  službenika  sa specijalističkim znanjima

Imali ste primjedbe i preporuke od strane eksperata Evropske komisije da se broj službenika u Specijalnom policijskom odjeljenju poveća sa 20 na 50 zaposlenih. Da li ste uvažili te preporuke?

Ministarstvo unutrašnjih poslova smatra sve preporuke korisnim i i konstruktivnim kada dolaze sa relevantih adresa, pa tako i preporuke eksperata Evropske komisije. Ministarstvo unutrašnjih poslova-Uprava policije sa specijalnim tužilaštvom ima saradnju na veoma zadovoljavajućem nivou, cijenimo da policijski službenici, i u sadašnjem sastavu, profesionalno izvršavaju naloge tima specijalnih tužilaca. Svjesni smo da rad organizacionih jedinica UP-a opterećuje nedovoljan broj  službenika  sa specijalističkim znanjima koja su neophodna za odgovor na najkompleksnije bezbjednosne izazove današnjice. Kadrovsko popunjavanje organizacionih jedinica Uprave policije, međutim, sprovodi se u skladu sa realnim finansijskim mogućnostima, i u skladu sa Pravilnikom o organizaciiji i sistematizaciji radnih mjesta u MUP-UP-u. Naravno, kada se steknu uslovi, povećaćemo broj zaposlenih u UP.