Mjere masovno kršene na sahrani mitropolita Amfilohija, Foto: Savo Prelević

Korona cvjeta i zbog selektivne pravde

Niko nije sankcionisan zbog masovnog kršenja epidemioloških mjera na sahrani mitropolita Amfilohija, ali i na političkim skupovima uoči i nakon izbora

27035 pregleda 82 reakcija 24 komentar(a)
Mjere masovno kršene na sahrani mitropolita Amfilohija, Foto: Savo Prelević
Mjere masovno kršene na sahrani mitropolita Amfilohija, Foto: Savo Prelević

Sahrana mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića u Podgorici, koji je preminuo od posljedica virusa korona, samo je jedan u nizu događaja koji su pokazali da se vlasti u Crnoj Gori loše nose sa aktuelnom pandemijom, tvrde stručnjaci.

Hiljade ljudi prisustvovalo je sahrani, a većina nije nosila zaštitne maske i nije držala distancu. Mnogi vjernici, uključujući majke sa malom decom, prilazili su otvorenom kovčegu i cjelivali odore preminulog mitropolita.

Mnogi medicinski stručnjaci upozorili su da bi ovaj događaj lako mogao da doprinese velikom porastu broja zaraženih, što se, nažalost, i desilo u nedjeljama koje su usljedile.

Detalj sa sahrane
Detalj sa sahranefoto: Boris Pejović

Nakon sahrane, nekoliko pravoslavnih sveštenika se zarazilo virusom COVID-19. Među njima je bio i patrijarh Irinej, koji je služio opelo i liturgiju, i koji je takođe preminuo od posljedica COVID-a, samo tri sedmice nakon Amfilohijeve smrti.

Na sahrani mitropolita Amfilohija očigledno su bile prekršene mnoge mjere koje je izreklo Nacionalno koordinaciono tielo, NKT. Vlasti, međutim, nisu sankcionisale nikoga, iako su stotine prekršilaca lako mogle biti identifikovane putem TV snimaka i fotografija.

Od izbijanja pandemije do danas, crnogorske vlasti su lišile slobode i procesuirale stotine drugih zbog nepoštovanja zdravstvenih propisa koji se primjenjuju u borbi protiv širenja virusa.

Ipak, čak i u ovim slučajevima, vlasti su primijenile različite standarde.

foto: Birn/igor Vujučić

Dok je nekim građanima naloženo da plate novčane kazne ili su osuđeni na rad u javnom interesu, drugi su stavljeni u kućni pritvor ili čak u zatvor.

U isto vrijeme, nekim političarima se progledalo kroz prste za ista krivična djela, te oni uopšte nisu sankcionisani.

Neujednačeni standardi koje primjenjuju vlada, sudstvo i policija naišli su na osudu i stručnjaka i aktivista.

“Policija je pokazala da političke interese stavlja iznad zaštite zakona, zdravlja i života“, rekla je za BIRN Tea Gorjanc Prelević, direktorica nevladine organizacije Akcije za ljudska prava.

Gorjanc Prelević
Gorjanc Prelevićfoto: Boris Pejović

Naglasila je da policija posljednjih mjeseci nije uspjela da reaguje na veliki broj javnih skupova - od sahrane mitropolita Amfilohija do protesta i političkih skupova održanih uoči nedavnih izbora, kao i javnih proslava održanih nakon njih - iako su prekršili naredbe Ministarstva zdravlja i NKT.

Zbrka oko brojeva i standarda

Primjenjivanjem dvostrukih aršina, vlasti u Crnoj Gori su doprinijele opštoj zabuni, ali i nepoštovanju zvanično propisanih mjera, objašnjavaju stručnjaci. Vlada, sudstvo i policija dodatno su zbunili javnost izjavama koje su se često činile nekoordinisanim i sadržale su neusaglašene informacije i podatke.

Na primjer, u jednoj izjavi s kraja juna, policija je rekla da je između 14. marta i 24. juna privela 855 ljudi zbog nepoštovanja zdravstvenih propisa.

Međutim, lokalni sudovi su prijavili da je za isto krivično djelo u istom periodu procesuirana ukupno 1.841 osoba.

foto: Uprava policije

Prema najnovijim podacima, policija i sudovi su od 14. marta do 1. novembra procesuirali ukupno 2.070 osoba zbog nepoštovanja zdravstvenih propisa, pri čemu se njih 1.417 suočilo sa krivičnom prijavom, a 896 ih je uhapšeno, zvaničnici policije rekli su za BIRN.

U Podgorici je, od 14. marta do 24. juna, lokalni sud vodio 142 predmeta u kojima je učestvovalo 287 optuženih. Do 9. jula okončao je ukupno 81 slučaj, osudivši 162 osobe.

Od tog broja, 59 presuda donijeto je na osnovu sporazuma o priznanju krivice, 34 osobe su završile iza rešetaka, 97 u kućnom pritvoru, a jedna osoba je uslovno osuđena.

Isti sud je izrekao i 30 novčanih kazni, u ukupnom iznosu od 35.750 eura. Ukupna visina novčanog iznosa uplaćenog u humanitarne svrhe je 64.800 eura.

Javnoj frustraciji zbog nejednakog tretmana prestupnika doprinio je i slučaj političara Vukote Stanišića, koji je uhapšen u Danilovgradu zbog kršenja zdravstvenih propisa. On je, naime, viđen u jednom kafiću u vrijeme kada su ugostiteljski objekti morali da budu zatvoreni.

Međutim, s obzirom na to da navodno nije konzumirao piće, njegov prekršaj nije smatran krivičnim djelom.

Slični slučajevi uključivali su sveštenika Sinišu Smiljića u Podgorici i starletu Soraju Vučelić na Žabljaku, koji su okončani novčanom kaznom od 4.500, odnosno 500 eura.

Selektivna primjena pravila pogoršava pandemiju

Bilo je i drugih primjera selektivne pravde u Crnoj Gori, koji su se samo povećavali kako su javni protesti i politički skupovi uzimali maha uoči izbora u avgustu, kao i naknadnih proslava i drugih skupova, poput Amfilohijeve sahrane.

Tako je gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, iako fotografisan na masovnom skupu na Cetinju bez maske i ne poštujući socijalnu distancu, prošao potpuno nekažnjeno: javni tužilac nije reagovao.

Sa skupa na Cetinju
Sa skupa na Cetinjufoto: Savo Prelević

“Očigledno je da sudovi nisu zauzeli jedinstven pristup prilikom izricanja pomenutih konkretnih krivičnih sankcija, što ugrožava svaku mogućnost stvaranja jedinstvene sudske prakse“, kaže za BIRN podgorički advokat Željko Đukanović.

“Jedan aspekt kao imperativ povjerenja građana u pravosuđe mora prirodno da bude svijest, čak i među laicima, da su svi jednaki pred zakonom“, dodao je Đukanović.

“Sada se osjećaju posljedice takve neodgovornosti“, saglasna je Gorjanc Prelević.

Mnogo toga potvrđuje njenu izjavu. Regionalni statistički izvještaj vezan za COVID-19, koji je 18. septembra objavio Radio Slobodna Evropa, RSE, pokazao je da je Crna Gora imala najvišu stopu zaraze u regionu od početka pandemije, sa 25,7 slučajeva na 100.000 ljudi.

foto: Gov.me/ Bojana Ćupić

Ovo je više od tri puta od stope zaraze u Bosni i Hercegovini, koja zauzima drugo mjesto u regionu sa 7,1 slučajem na 100.000 ljudi.

Izvještaj od 24. novembra Radio Slobodne Evrope ide dalje, pokazujući značajne skokove u broju zaraženih koji su uslijedili nakon svakog većeg javnog skupa u zemlji, uključujući proteste, izborne skupove i, nedavno, Amfilohijevu sahranu.

“Ljudi će uvijek pokušavati da krše zakon iz ličnih razloga, ali policija postoji da bi ih zarad javnog interesa u tome spriječila, kao što bi to trebalo da bude slučaj u pravnoj državi“, rekla je Gorjanc Prelević.

“Ovdje se vladavina zakona srušila, tolerišući sva ona okupljanja na kojima se zaraza širila“, dodala je ona.

Bonus video: