vlada crne gore ne mijenja poresku politiku prema medijima

Nova kriza, uslovi stari

Država Crna Gora godinama ne odgovara na zahtjeve medijskog sektora za izmjene poreske politike, to pitanje nije na dnevnom redu ni nove Vlade

12162 pregleda 42 reakcija 8 komentar(a)
Štampana izdanja, Foto: Luka Zeković
Štampana izdanja, Foto: Luka Zeković

Uprkos višegodišnjim molbama da smanji poreze i doprinose na primanja novinara i drugih medijskih radnika i da uvede nultu stopu PDV-a za dnevnu i periodičnu štampu, vlasti u Crnoj Gori ni u vrijeme epidemije koronavirusa nisu mijenjale poresku politiku niti je, kako je nezvanično saopšteno "Vijestima", to pitanje na dnevnom redu i nove Vlade.

Jedina podrška u ovom dijelu bio je reprogram poreskog duga za kompanije koje su bile redovne u plaćanju poreskih obaveza, a smanjeni su i doprinosi za novozaposlene radnike sa evidencije Zavoda za zapošljavanje.

Porezi i doprinosi na zarade ostali su nepromijenjeni, i na ukupan iznos plate iznose 41,5 odsto i obuhvataju doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, te doprinose koji se plaćaju po osnovu nezaposlenosti. Ako se tome dodaju i plaćanja za sindikat i Privrednu komoru, onda se može računati da su ukupni porezi i doprinosi oko 65 odsto na neto iznos.

Osim toga, nije promijenjen ni porez na repromaterijal koji iznosi 21 odsto, a iste poreze i takse i dalje plaćaju i elektronski mediji.

"Iako je prošla Vlada obećala da će donošenjem novih medijskih zakona srediti stanje na uništenom medijskom tržištu, to se nije desilo. Nedostajala je politička volja da se uredi tržište jer, znali su oni dobro, fer utakmica izbacuje iz igre propagandu, a profesionalnim medijima omogućava održivi razvoj", kaže izvršna direktorica "Vijesti" Marijana Kadić Bojanić.

Kadić Bojanić
Kadić Bojanićfoto: TV Vijesti

Mediji su, dodaje ona, jedna od najranjivijih djelatnosti i poručuje da bi nova administracija trebalo da reaguje brzo.

"Uz to, štampani mediji trpe najveću štetu u vrijeme epidemije i pitanje je da li je nova vlast spremna da održi medijski pluralizam hitnim intervencijama, ali i dugoročnim zakonskim rješenjima koja treba da budu podloga za stvaranje klime u kojoj mediji zavise od povjerenja, gledanosti i čitanosti i inovativnosti, a ne od političke naklonosti", kazala je ona.

Skupština Crne Gore izglasala je krajem jula Zakon o medijima, kojim se kao jedna od mjera podrške uvodi Fond za podsticanje pluralizma medija. Fond se finansira u iznosu od najmanje 0,09 odsto budžeta, od čega je 60 odsto namijenjeno komercijalnim i neprofitnim medijima a ostatak štampanim medijima i internet publikacijama.

Govoreći o pomoći iz Fonda, potpredsjdnik Sindikata medija Crne Gore (SMCG) Radomir Kračković kazao je za "Vijesti" da bi Vlada trebalo da "blagovremeno počne da ispunjava obaveze iz Zakona".

"Ako uzmemo kao parametar prošlogodišnje ostvarenje budžeta, koji je na kraju iznosio nešto preko dvije mlijarde eura, privatni mediji bi trebalo da tokom ove godine iz ovog Fonda dobiju oko 1,7 miliona eura, i to televizije i radio stanice oko milion, a novine i portali oko 700.000 eura. Međutim, usvajanje budžeta za ovu godinu je odgođeno za kraj marta, a samim tim će biti odgođena i podjela ovog novca", kazao je on.

Kračković ističe i da nije poznato da li su određeni svi kriterijumi za raspodjelu tog novca, a da će Sindikat insistirati da svaki medij koji dobije novac iz ovog Fonda adekvatno nagradi zaposlene.

"Ono što će sigurno biti potrebno jeste pomoć države u odgađanju ili reprogramu poreskih obaveza ovih medija koje su se nagomilale proteklih godina zbog čega nekima prijeti stečaj", upozorio je on.

Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope u septembru je objavila "Analizu o uslovima za poslovanje medija i biznis barijerama za medijsku industriju u Crnoj Gori". Autor je, između ostalog, preporučio Vladi povećanje godišnjeg procenta izdvajanja za Fond na 0,9 odsto tekućeg budžeta - odnosno desetostruko više u odnosu na postojeće rješenje.

MASA analiza
MASA analizafoto: MASA

U analizi, čiji su autori izvršni direktor "Fidelity consultinga" Miloš Vuković i ekspert za medije Ana Nenezić, navodi da se mediji u regionu, kao i svi poslovni subjekti susreću se sa visokim porezima i doprinosima na plate zaposlenih.

Doprinosi i porezi
Doprinosi i porezifoto: MASA

Ukazano je da Crna Gora ima najnižu stopu poreza za dobit (9%), ali je sa 21 odsto stopa PDV-a najveća poslije Hrvatske (25 odsto). U vidu snižene stope, PDV se obračunava i plaća po stopi od sedam odsto za štampane medije u Crnoj Gori.

U dokumentu su autori uradili i simulaciju snižavanja poreza i doprinosa na lična primanja za 50 odsto za najveće kompanije - TV Vijesti, Antena M, Nova M, Daily Press, CdM, JU Media Mont, Nova Pobjeda i Portal press.

Analiza je pokazala da, ukoliko bi se porezi i doprinosi na zarade smanjili za 50 odsto, to bi značilo da bi te kompanije imale preko 1,1 milion eura manje troškova po ovom osnovu.

"Što bi mogli da usmjere u prijeko potrebne investicije, poboljšanje uslova rada novinara i njihovu edukaciju, ali i druge potrebne aktivnosti. Kao primjer, ukoliko bi se cjelokupan ovaj iznos uzeo za zapošljavanje dodatnih novinara i drugih medijskih radnika, koji bi primali prosječnu bruto platu u Crnoj Gori u iznosu od 10.000 eura bruto godišnje, to bi značilo da bi ukupna profesija imala preko 110 novozaposlenih. Na ovaj način bi se kvalitet i obim izvještavanja drastično unaprijedio, a u isto vrijeme to bi generisalo dodatne prihode za budžet, kroz uplate poreza i doprinosa za veći broj lica, što bi takođe imalo pozitivne implikacije na crnogorsku ekonomiju", piše u finansijskoj analizi koju je uradio Vuković.

Preporuka autora je i da se smanje poreska opterećenja za rad medija - smanjenje od 50 odsto poreza i doprinosa na lična primanja novinara i drugih medijskih radnika, smanjenje PDV-a na nultu stopu za štampu, smanjenje PDV-a na sniženu stopu od sedam odsto za usluge oglašavanja u medijima te za nabavku opreme koja je potrebna za rad medija.

U analizi, on je uradio i jednostavnu simulaciju snižavanja PDV-a za 50 odsto kroz primjer obaveze plaćanje PDV-a od milion eura.

"Nakon snižavanje stope PDV-a za 50 odsto, medijima bi ostalo 500.000 eura za finansiranje ostalih troškova poslovanja i novih investicija", navodi u analizi. Izvršna direktorica "Vijesti" istakla je više primjera koje bi Crna Gora mogla da primijeni.

"U Finskoj, osim povlaštene stope PDV-a po prodanom primjerku novina, povlaštena stopa se primjenjuje i na pretplatu na štampana izdanja novina, kao i na nabavku novinskog papira i troškove rotacije. Novinska izdanja, takođe, uživaju povlaštenu stopu PDV-a na troškove distribucije. Primjera radi, Belgija, Danska, Velika Britanija i Luksemburg imaju nultu stopu PDV-a i na distribuciju i prodaju novina. Norveška, poznata kao zemlja sa iznimno visokim PDV-om, za štampane novine primjenjuje nultu stopu", kazala je Kadić Bojanić.

Sindikat medija je ukidanje poreza na dodatu vrijednost na štampu i knjige tražio još 2014. godine zahtjevom koji su uputili tadašnjim predsjednicima države Filipu Vujanoviću, Vlade Milu Đukanoviću i Skupštine Ranku Krivokapiću.

"Takve mjere već su preduzele brojne evropske zemlje poput Belgije, Danske, Velike Britanije. U drugim evropskim zemljama, poput Francuske, taj porez je simboličan i iznosi tek jedan ili dva odsto", naveli su tada.

Poreska politika u odnosu na medije nije se mijenjala ni u Sjevernoj Makedoniji, gdje je povlaštena stopa za štampane medije dva odsto niža nego u Crnoj Gori i iznosi pet odsto. Prema pisanju portala "Sloboden pečat", za iste novine, ako se želi elektronska pretplata, plaća se porez od 18 odsto. Ako bi se u Crnoj Gori uvela e-pretplata na štampana izdanja, porez koji se plaća u tom slučaju iznosi 21 odsto.

To znači da za štapano izdanje "Vijesti", koje košta 0,7 eura, izdavač plaća 0,05 eura poreza, dok bi za isto izdanje u elektronskoj verziji, trebalo da plati 0,12 eura.

Za nedjeljnik nema ni pomoći na konkursu

Novinarka i direktorica "Monitora" Milena Perović Korać kazala je da, iako su vlasti od početka epidemije u cilju ublažavanja posljedica i kao pomoć u poslovanju donosile neke mjere, nijedna od njih nije imala konkretan uticaj na taj nedjeljnik.

Perović Korać
Perović Koraćfoto: Savo Prelević

"Takođe, 'Monitor' je diskriminisan prilikom dodjele subvencija štampanim medijima, jer je konkursom isključen. Nikakvih poreskih olakšica, takođe, nije bilo. Nove vlasti bi morale imati više razumijevanja i senzibiliteta za poslovanje štampanih medija, s obzirom na njihov javni značaj, i poseban položaj na tržištu", rekla je Perović Korać.

Ona upozorava da se novi problem tek očekuju i da se zbog toga moraju hitno osmišljavati novi načini ublažavanja posljedica epidemije, da li kroz poresku politiku, ili neke druge načine.

Investiciono-razvojni fond Crne Gore (IRF) je odobrio kredite u vrijednosti od 1,2 miliona eura i taj novac je korišćen za nabavku obrtnih sredstava i isplatu dijela zarada, pomoć za plaćanje naknada Radio-difuznom centru (RDF) je bila nepunih 390.000 eura, oslobađanje od naknada za Agenciju za elektronske medije (AEM) je oko 178.000 eura, Ministarstva kulture je pomoglo medije sa oko 302.000 eura.

Ova priča nastala je u saradnji dnevnih listova Vijesti iz Crne Gore i Sloboden pečat iz Sjeverne Makedonije

Preporučujemo za Vas