prije dvije godine dobio stan od vladine komisije

Agencija broji Šehovićeve pare za stan

Institucija na čijem je čelu Jelena Perović provjerava da li je bivši ministar, a sada poslanik, prijavio sve prihode, nakon što je Ćalović Marković pitala za porijeklo novca za nekretninu. Šehović ranije poručio da je stekao po zakonu

43604 pregleda 505 reakcija 102 komentar(a)
Šehović, Foto: SAVO PRELEVIC
Šehović, Foto: SAVO PRELEVIC

Agencija za sprečavanje korupcije ispituje sumnje da je bivši ministar, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore Damir Šehović prekršio Zakon o sprečavanju korupcije time što nije prijavio više desetina hiljada eura za trgovinu stana pod povoljnim uslovima.

“Agencija će kontrolisati izvještaj o imovini i prihodima javnog funkcionera Damira Šehovića. Ukoliko se utvrdi da postoji povreda člana 23 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koji se odnosi na obavezu dostavljanja tačnih i potpunih podataka, Agencija će pokrenuti postupak”, navodi se u odgovoru institucije na čijem je čelu Jelena Perović.

Zakonom je propisano da je javni funkcioner dužan da u svojim imovinskim kartonima dostavi tačne i potpune podatke. Za one koji to ne urade, propisana je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.

Sumnje da on nije prijavio sve prihode pokrenuo je prošlog mjeseca stručni tim Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, na čijem je čelu Vanja Ćalović Marković.

“Nema podataka o tome odakle njemu novac da plati tih skoro 23.000 eura, jer nije imao ni ušteđevinu, ni pozajmicu, ni kredit. I ne postoji nijedna informacija u njegovim izvještajima o prihodima i imovini koja bi objasnila kako je on platio 23.000 za kupovinu stana”, kazala je Ćalović Marković u okviru prezentacije “Stambena politika Vlade: Primjeri kršenja zakona i procedura”.

Šehović tada nije odgovorio na pitanja “Vijesti” kako komentariše navode sa konferencije za novinare Nacionalnog savjeta, ali je javnosti saopštio da je stan stečen zakonito.

U martu 2019. godine, Vladina Komisija za stambena pitanja donosi odluku da mu dodijeli stan od 89 metara kvadratnih u profesorskim zgradama u Podgorici “imajući u vidu stambene i druge prilike imenovanog, kao i nemogućnost da se na drugačiji način riješi ovo pitanje”.

Šehović je bio član Vladine Komisije za stambena pitanja.

Odlučeno je da se vrijednost stana u njegovom slučaju umanji 70 odsto, pa da dobija ugovorenu vrijednost stana od 26.967 eura. Međutim, zbog jednokratne uplate, odlučeno je da se vrijednost dodatno smanji za 15 odsto, pa stan dobija za 22.922 eura.

Šehović, vidi se iz dokumentacije koju je predstavio Nacionalni savjet, 27. marta 2019. godine zaključuje ugovor o kupovini državnog stana, a 29. marta mu izdaju potvrdu da je uplatio kompletan iznos.

U tom periodu nije imao prijavljenu ušteđevinu ili kredit.

On je prije 11 godina imao podignut stambeni kredit, ali, prema kartonima, nije kupovao nekretninu a novac od kredita nije prijavljivao na stavkama koje se odnose na novčana sredstva.

Nacionalni savjet predstavio je u aprilu više od 40 primjera dodjele stanova ili stambenih kredita za koje tvrde da su primjer kršenja procedura ili zakona.

Utvrđeno kršenje samo za Reljićevu i Draškovića

Iz Agencije tvrde da su podaci koje je saopštio Nacionalni savjet “upravo Agencija učinila dostupnim javnosti objavljivanjem na svojoj internet stranici”.

“Pored toga, prošle godine, na inicijativu Savjeta Agencije, formirana je radna grupa koja je radila na izmjeni zakonskog okvira o načinu dodjele stanova i kredita po povoljnim uslovima javnim funkcionerima i državnim službenicima. Nacrt zakonodavnog okvira je dostavljen Vladi Crne Gore na usvajanje”, navodi se u odgovoru ove institucije “Vijestima”.

U avgustu 2019. godine tadašnji premijer Duško Marković objavio spisak stotinjak javnih funkcionera koji su od Vladine Komisije dobili stanove ili stambene kredite pod povoljnim uslovima.

Među onima koji su u tom periodu dobili 40.000 eura stambenog kredita bio je i tadašnji direktor Agencije Sreten Radonjić.

Poslije pritiska javnosti, Agencija je saopštila da je petoro prekršilo zakon u dijelu koji se tiče pravovremenog prijavljivanja uvećanja imovine, od kojih je u tri slučaja nastupila zastara.

Zakonom je propisano da se uvećanje imovine vrijednosti preko 5.000 eura mora prijaviti u roku od 30 dana od dana upisa prava svojine, a onima koji to na vrijeme ne urade slijedi kazna do 2.000 eura.

Agencija je krajem decembra 2019. godine donijela prvu od očekivane dvije odluke o kršenju Zakona - u slučaju direktorice Specijalne bolnice za plućne bolesti u Brezoviku Gordane Reljić. A drugu, u slučaju tadašnjeg predsjednika Ustavnog suda Dragoljuba Draškovića, u julu prošle godine.

Preporučujemo za Vas