Mještani Kličeva i Straševine pozvali nadležne: Hitno riješiti najveći ekološki problem u Nikšiću

Deponija Mislov do, koja je šest kilometara udaljena od centra Nikšića, formirana je kao privremena 2003. godine i iako je na njoj otpad trebalo da se odlaže svega pet godina, ona je i dalje aktivna.

Ekolozi i građani godinama bezuspješno upozoravaju da se na njoj odlažu sve vrste otpada, bez prethodnog tretmana, a suprotno važećim zakonima i propisima koji se odnose na oblast upravljanja otpadom, da predstavlja pravu ekološku bombu i da je potrebno pod hitno zatvoriti i sanirati.

Prethodna vlast u gradu pod Trebjesom je nudila samo obećanja, a deponija i problem su i dalje “tinjali”. Često i gorjeli, jer požari na deponiji i oblak dima nad gradom su godinama unazad postali svakodnevica pred kojom su nadležni zatvarali oči.

Najgore su prolazili mještani naselja Kličevo i Straševina, koja se nalaze u blizini deponije na kojoj je najnoviji požar buknuo 11. maja, mada u manjoj ili većoj mjeri, sa te deponije dimi još od septembra prošle godine.

Zbog toga se grupa mještana okupila ispred deponije i pozvala nadležne, kojoj je prethodna vlast kada je deponija u pitanju ostavila “vruć krompir”, da hitno počnu da rješavaju najveći ekološki problem u Nikšiću. U protivnom će se, kako poručuju, sami organizovati.

Jedan od mještana, Goran Nikčević, kazao da je da je namjera okupljanja da nadležnima u lokalnoj upravi i državi pošalju poruku da je krajnje vrijeme da počne sanacija deponije, koja je, kako je rekao, neuređeno smetlište gdje otpad dovoze i iz drugih opština u Crnoj Gori.

"Ovo se upalilo prošle godine i ne gasi se. Šta oni rade, mi to ne znamo, kojom se vrstom sanacije bave i šta su adekvatno preduzeli, to oni znaju. Mi znamo samo da se ‘davimo’ u dimu. Dim je veliki, non stop gori, imate osjećaj kao kad je Prvi maj pa zapale gume. Čista je hemija”, kazao je Nikčević.

Prema njegovim riječima, početkom sedmice posjetiće čelne ljude Opštine i ukoliko ne naiđu na njihovo razumijevanje, uputiće dopis Vladi, a nakon toga će oni preuzeti stvar u svoje ruke.

“Ekologija je u Nikšiću već deceniju i po ugrožena. Ako se Opština ogluši o naše zahtjeve, obratićemo se Vladi, a ako i oni budu prolongirali rješavanje ovog problema mi ćemo napraviti dodatan korak – radikalizovaćemo proteste i ovdje neće biti 20 ljudi, nego 200 ili 2.000. Zatrpaćemo i put ako treba i ova deponija neće više biti deponija, nego će morati ovdje da donesu zemlju, da ovo zatrpaju, tamponiraju, kao što su i u startu rekli”, kazao je Miroslav Seletić.

Prema njegovim riječima na mjestu gdje se nalazi privremena deponija bilo je udubljene duboko 60 metara.

“Rečeno je bilo u startu da će to biti zatrpano do tog nivoa koji je bio predviđen, tamponiran i sasvim neka druga namjena je bila za ovaj prostor predviđena. Niko nije ispoštovao te norme tada, jer im je to bio početni korak da bi radili nešto dodatno. Oni su od obične deponije, koja je trebalo da bude privremena, napravili trajnu i čitava Crna Gora dogoni smeće ovdje. Bogate crnogorske opštine koje dogone smeće tu riješile su problem, a naš grad, koji je inače na ivici egzistencije, još više žele da zatrpaju smećem i tako da nam pošalju sliku koliko je Nikšić u svakom smislu degradiran, zaboravljen i uništen. To nećemo dozvoliti”, poručio je Seletić i pitao da li u poslovima dovoza smeća iz drugih opština ima korupcije.

“Zbog čega je sve to rađeno tako, da li neko uzima novac zbog toga, mi nećemo ulaziti u te detalje, ali imamo pravo da sumnjamo”, kazao je on.

Mještani su poručili da njihovo okupljanje nema političku konotaciju, već da samo žele da se pitanje deponije riješi na dobrobit Nikšića, a posebno najugroženijih mještana Kličeva i Straševine.

”Mještani su i 2015. pravili inicijative, a sada ćemo mi mlađi pokušati da se ovo konačno riješi. Ispoštovaćemo sve zakonske norme, obratićemo se svima i ukoliko ne ispoštuju naše zahtjeve, mi ćemo krenuti u radikalizaciju protesta. Bito je da nadležni pokažu dobru volju i da se krene da se radi. Ako krenu da rade, mi ćemo prepoznati to i umjećemo prema tome da se odnosimo”, poručio je Seletić.

I NVO “Pandurica” je poručila da ukoliko nadležni ne ugase požar i ne počnu sa rješavanjem problema, da će blokirati deponiju i odvoz smeća. Pomoć će im pružiti mještani, kao i nevladini aktivisti.

Đurđevac: Potrebno da se i državni organi uključe u akciju saniranja deponije

Poslovođa na deponiji Mislov do iz Komunalnog preduzeća, Vukašin Đurđevac, kazao je da vatrogasci nijesu mogli da gase požar, koji je izbio 11. maja uveče na sjevernoj strani deponije, po noći, da je to bilo dovoljno da, zbog ogromne plastike koja se tu nalazi, vatra zahvati cijelu deponiju, kao i da su počeli sa prvom fazom sanacije.

“Ona podrazumijeva nasipanje zemlje po deponiji, a za taj posao angažovana su tri-četiri privatne firme. Sanira se dio platoa koji mogu da se iskoriste, a za najviši plato predlagao sam i imao uzaludno obećanje od prethodne vlasti da se sprovedu cijevi iz kanala i postavi hidrant kako bi deponija bila 24 sata pod prskalicama i vodom. Ovako uvijek zavisimo od vatrogasaca, a ponekad nam i pola sata igra ulogu da sve ne izgori. Mi ovdje nemamo vodu, niti nikakve uslove da reagujemo u trenutku“, kazao je Đurđevac.

Objasnio je da se deponija Mislov do širi u visinu i da su na njoj česti dubinski požari koji se teško gase za razliku od površinskih.

“Kada požar uđe pet–šest metara u deponiju pravi veliki problem, kao i gasovi koji nastaju nakon pola godine kada smeće počinje da se raspada. Tada se ispušta gas metan, koji je jako zapaljiv kada dođe u kontak sa kiseonikom, zbog čega vatrogasci smatraju da za gašenje deponije voda nije pogodna, jer doprema kiseonik u dubinu. Zbog metana se dešavaju i povremene eksplozije na deponiji“, objasnio je Đurđevac i dodao da ni velike kiše u proteklom periodu, nijesu pomogle da se ugasi požar.

„U utorak je zakazan sastanak nadležnih iz Opštine, dijela mještana i v.d. direktora Komunalnog preduzeća kako bi se pokušalo pronaći neko rješenje. Nadležni su neozbiljno shvatili problem deponije i, s obzirom da radim godinama, znam da niko od njih nije došao da vidi u kakvoj je stanju, niti je davao neki značaj deponiji. Mi smo takvi ljudi da se uvijek sjetimo ‘kada dođe voda do poda’. Ovaj problem traje skoro 19 godina i to vam je kao da zapustite bolest 19 godina i ne možete preko noći liječiti i sanirati“, kazao je Đurđevac i dodao da je najteže riješiti pitanje trećeg platoa zbog visine nagomilanog smeća.

„Nadam se da će se za nekoliko dana naći neki kompromis i početno rješenje. Zamolio bih i državne organe da se uključe u akciju saniranja deponije kako bi se obezbijedilo normalnije funkcionisanje, ne samo nas zaposlenih, nego prvenstveno mještana i građana Nikšića“, pozvao je Đurđevac.