uposlenici i eksperti skeptični prema ideji uspostavljanja jedinstvenog tijela

Borba za medijsku samoregulaciju: Između slobode i sijanja mržnje

Mada su eksperti i medijski uposlenici podijeljenog mišljenja o pitanju ujedinjavanja pod isti kišobran, saglasni su da bi više napora moralo biti uloženo kako bi se podigli profesionalni i etički standardi u medijima

9247 pregleda 2 komentar(a)
Različite procedure ali Kodeks novinara jedan, Foto: Boris Pejović
Različite procedure ali Kodeks novinara jedan, Foto: Boris Pejović

Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) imenovao je 10. juna Danijelu Popović za svoju prvu ombudsmanku. RTCG time slijedi korake drugih medija u Crnoj Gori, poput dnevnih listova “Vijesti” i “Dan”, Televizije Vijesti i nedjeljnika “Monitor”, koji sličan princip samoregulacije imaju još od 2013. godine.

Osim institucije ombudsmana, različite lokalne i nacionalne medijske kuće su od 2012. godine članice Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS), kolektivnog samoregulatornog tijela.

Činjenica da je samoregulacija podijeljena na različita tijela oslikava polarizaciju medijske zajednice u Crnoj Gori.

Mada su eksperti i medijski uposlenici podijeljenog mišljenja o pitanju ujedinjavanja pod isti kišobran, saglasni su da bi više napora moralo biti uloženo kako bi se podigli profesionalni i etički standardi u medijima.

“Osim veoma rijetkih izuzetaka, samoregulacije uopšte nema, ali ni regulacije - pa većina medija, posebno portala, bez ikakve odgovornosti piše što im je volja - vrijeđajući ljude, huškajući na njih, šireći mržnju prema onima koji drugačije misle”, kazala je Mila Radulović, predsjednica Društva profesionalnih novinara (DNP).

“A ona izgleda tako da se ne zna da li je naš cilj sloboda izražavanja ili sijanje mržnje”, dodala je ona.

Nepovjerenje u MSS

Prema indeksu medijskih sloboda u svijetu Reportera bez granica, Crna Gora se ove godine našla na 104. mjestu od 180 zemalja, što je najlošiji rezultat među zemljama Zapadnog Balkana.

U izvještaju se konstatuje da vlasti nedovoljno štite novinare, te da ostaju i neriješeni poznati slučajevi fizičkih napada.

Prema Zakonu o medijima, mediji mogu da obrazuju kolektivno eksterno samoregulatorno tijelo, a svaki medij može da obrazuje interno samoregulatorno tijelo.

Ranko Vujović, izvršni sekretar MSS, tvrdi da bi jedinstveno regulatorno tijelo pomoglo poboljšanju situacije u medijima u Crnoj Gori i povećalo nivo profesionalizma.

Vujović
Vujovićfoto: Savo Prelević

“Kada bi veliki dio medijske zajednice podržao napore oko profesionalnijeg i etičnijeg novinarstva to bi svakako imalo efekta na sve medije”, kazao je Vujović, dodajući da bi zajedničko tijelo dovelo i do ujednačenog primjenjivanja Kodeksa novinara i njegovog tumačenja.

“Zajednička samoregulacija može u velikoj mjeri da popravi status medija i njihov položaj u društvu”, dodao je on.

Međutim, ne slažu se svi da je kolektivno udruživanje najbolji način, naročito u svjetlu napete i polarizovane medijske scene u Crnoj Gori.

Paula Petričević, ombudsmanka dnevnih novina “Vijesti” i nedjeljnika “Monitor, smatra da ideja o jedinstvenom regulatornom tijelu nije realna u Crnoj Gori.

Petričević
Petričevićfoto: privatna arhiva

“U ovom trenutku i pod uslovima produbljenog nepovjerenja, snažne polarizacije medijske scene, politizovanog javnog servisa, te instrumentalizacije i zloupotrebe medija koji se netransparentno i po dnevno-političkoj potrebi osnivaju, mislim da je ideja o jedinstvenom samoregulatornom tijelu bez ikakvog uporišta u realnosti”, kazala je Petričević.

Ombudsman dnevnog lista “Dan” Ilija Jovićević bio je još direktniji u odbacivanju ideje o jedinstvenoj samoregulaciji. On je kazao da takvo tijelo “ne bi donijelo ama baš nikakvo poboljšanje na medijskoj sceni Crne Gore”.

“Nijedno drugo tijelo kao ombudsman ne može bolje i potpunije zadovoljiti potrebe i izazove ispravno shvaćene samoregulacije u modernom novinarstvu”, kazao je Jovićević.

Na još veće nepovjerenje u jedinstveno samoregulatorno tijelo uticala je činjenica da je MSS godinama postupao po žalbama na račun sadržaja koji su objavljivani u medijima, a koji nisu bili članovi tog tijela. Sa tom praksom prestalo se 2017. godine, kada je MSS promijenio statut.

Direktor Medijske asocijacije Jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš kazao je da u medijskoj zajednici u Crnoj Gori vlada duboko nepovjerenje u MSS.

“Koji je izuzetno pristrasan, koji je suštinski imao za cilj prevaspitavanje profesionalnih medija, a ne samoregulaciju sopstvenih članova i njihovog načina izvještavanja”, kazao je Maraš, navodeći da su u njemu okupljeni mediji koji su bliski doskorašnjim vlastima u Crnoj Gori.

Iako je samoregulacija važna, ona ne predstavlja i suštinski uslov profesionalizacije medija, već sistem finog podešavanja koji se naslanja na već postignute i ostvarene profesionalne i etičke standarde u radu”, kazala je Petričević

Prema njegovim riječima, umjesto uspostavljanja preduslova za kolektivnu samoregulaciju, bivša Vlada je sprovela izmjene Zakona o medijima i time “čak maltene izmanipulisala to jedino kolektivno samoregulatnorno tijelo, iz razloga što je kroz Fond za medijski pluralizam obezbijedila da se mogu finansirati kolektivna samoregulatorna tijela koja su registrovana prije tri ili više godina”.

“Što pokazuje da je cilj zaštititi to jedno koje je napravljeno kao takvo vrlo jednostrano neobjektivno i od strane medija sa jednom vrlo provladinom u tom trenu uređivačkom politikom”, kazao je Maraš.

To je, ističe on, i razlog zašto su profesionalni mediji u Crnoj Gori bili prinuđeni da naprave sopstvene interne samoregulatorne mehanizme, kao što su ombudsmani.

“To je još jedan teret koji je maltene pao na profesionalne medije”, rekao je on.

Različite procedure, ali je Kodeks novinara jedan

Iako postupaju prema različitim statutima (MSS) ili poslovnicima (“Vijesti”, “Dan”, “Monitor”), i Medijski savjet za samoregulaciju i medijski ombudsmani, odlučuju prema istom kodeksu - Kodeksu novinara Crne Gore.

Najčešće povrede Kodeksa, kako su kazali sagovornici “Vijesti”, odnose se na tačno, objektivno i nepristrasno izvještavanje.

Dok je Medijski savjet za samoregulaciju primao žalbe na rad svih medija, broj žalbi je, prema riječima izvršnog sekretara MSS-a Ranka Vujovića, bio do 40 godišnje, da bi opao na oko 30, nakon što su odlučili da primaju isključivo žalbe na rad medija koji su njihovi članovi.

Kada su u 2018. i 2019. napravili prekid u radu zbog nedostatka sredstava za finansiranje, to se, kako je rekao, odrazilo i na sami rad Medijskog savjeta za samoregulaciju, odnosno broj žalbi koje primaju.

“Tako smu u prošloj godini primili svega pet žalbi. Od tih pet žalbi, u tri slučaja je Komisija za žalbe utvrdila kršenje Kodeksa novinara”, kazao je izvršni sekretar MSS.

U posljednje dvije i po godine ombudsmanka Paula Petričević dobila je preko 40 pritužbi, od čega je devet upućeno od početka 2021, tri su odbijene, dok mišljenje u dva slučaja još nije donijeto.

Od 2019. ombudsman “Dana” dobio je ukupno 12 žalbi, od čega su, prema riječima Jovićevića, tri bile formalno neispravne. On je ukazao i da je bilo slučajeva da jedna osoba podnese više žalbi.

“U svim tim slučajevima, nakon uredno dobijenih izjašnjenja uredništva ‘Dana’ ili novinara, ombudsman je ocijenio da nije došlo do povrede Kodeksa novinara/novinarki Crne Gore”, kazao je Jovićević.

Predsjednica DPN Mila Radulović mišljenja je da je trenutna medijska scena u Crnoj Gori slika duboko podijeljenog i politički polarizovanog društva.

“Gore od ovoga teško može biti”, kazala je ona.

Radulović je kazala da “nikome nije svejedno kada nam ombudsman utvrdi povredu Kodeksa”.

“Ako bi zaista samoregulacija zaživjela i ako bi mediji češće bili pominjani zbog kršenja Kodeksa, vjerujem da bi stvari išle nabolje. Ali za to je potrebna objektivnost samoregulatora...”, rekla je ona.

Petričević, međutim, navodi da iako je samoregulacija važna, ona ne predstavlja i suštinski uslov profesionalizacije medija.

“Ona predstavlja sistem finog podešavanja koji se naslanja na već postignute i ostvarene profesionalne i etičke standarde u radu”, kazala je ona.

Prema njenim riječima, prvi uslov su adekvatan zakonski okvir i adekvatno obrazovani, obučeni i koordinirani novinari/ke koji slobodno i odgovorno rade u interesu javnosti, bez naloga partikularnih interesa, cenzure ili autocenzure.

“Samoregulacija onda dođe kao napredan sistem zaštite i unapređenja profesionalnih i etičkih standarda i učinkovita je onoliko koliko se koristi i koliko i čitaoci/teljke, s jedne, i novinari/ke, sa druge strane, imaju povjerenja u samoregulatorno tijelo, odnosno njegovu pravičnost i nepristrasnost u odlučivanju”, zaključila je Petričević.

Samoregulacija na Balkanu

Za razliku od većine zemalja u regionu, institucija medijskog ombudsmana ima važnu ulogu u Crnoj Gori u naporima da se pojačaju etički i profesionalni standari u novinarstvu.

Iz beogradskog Savjeta za štampu, kazali su “Vijestima” da njima nije poznato da ijedan mediji ima svog ombudsmana, a isti odgovor stigao je i iz prištinskog Savjeta za štampu.

Iz skopskog Savjeta za medijsku etiku (SEMM) kazali su da i pored preporuke za uvođenje uredničkog ombudsmana u svim redakcijama, za sada ovaj koncept ne funkcioniše.

“Mi smo kao organizacija, zajedno sa Udruženjem novinara, aktivni podržavaoci ideje o uvođenju samoregulatornih mehanizama u redakcije, odnosno postojanja ombudsmana. Smatramo da je to najbolji pristup za profesionalizaciju rada i poštovanje etičkih standarda u izvještavanju medija”, kazali su “Vijestima” iz SEMM-a.

Postoji i međunarodna Organizacija novinskih ombudsmana (ONO), koji među članovima ima predstavnike iz velikog broja zemalja članica EU, kao što su Njemačka, Belgija, Češka… Ombudsmanku ima u Slovenačka Radio-televizija.

Medijski savjet za samoregulaciju i samoregulatorna tijela zemalja regiona, osim Albanije, članice su Alijanse nezavisnih savjeta za štampu Evrope (AIPCE).

Ovaj članak realizovan je u okviru projekta “Digitalni mediji u novom dobu: Put ka samoregulaciji, etici i nezavisnosti”, koji implementira Albanski helsinški komitet (AHC), a finansijski podržava Vlada Holandije.

Ovaj članak je vlasništvo autora i ne oslikava stavove AHC i Vlade Holandije.