Razviti integrisani sistem upravljanja i kontrole

Proizvođač malina Ranko Radulović, kako stoji u saopštenju za javnost, istakao je da se u Crnoj Gori ne može doći do potrebnih sertifikata, kao i da je problem predugo trajanje projekata, od početka realizacije do isplativosti kreditnih sredstava.

2213 pregleda 0 komentar(a)
Foto: DMEN
Foto: DMEN

Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) organizovalo je predavanje za grupu poljoprivrednika koji se bave pretežno biljnom proizvodnjom na temu ''Poljoprivreda u Crnoj Gori - stanje i perspektive''. Predavač je bila prof. dr Aleksandra Martinović, profesorica na Fakultetu za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju.

Martinović je, kako se navodi u saopštenju zajavnost DMEN-, istakla da Crna Gora mora razvijati proizvodnju visokokvalitetnih tradicionalnih proizvoda, kao i da je nepostojanje integrisanog sistema upravljanja i kontrole (IACS) jedna od nedostajućih karika u sektoru poljoprivrede Crne Gore.

„Tradicionalne proizvode treba plasirati na tržište primarno kroz sektor turizma, prateći principe održivosti i uz poštovanje ekoloških načela. U tom cilju važna je edukacija proizvođača kroz Kodeks dobre poljoprivredne prakse, sa posebnom pažnjom na adekvatno odlaganje otpada. Kontrole se sprovode kroz računarski sistem kada je u pitanju registar životinja, baze podataka u vezi s biljnom proizvodnjom kao što su usjevi, duvan, povrće i staklenici, registar proizvođača grožđa i vina, registar maslina i registar nositelja polisa poljoprivrednog osiguranja. Međutim, te baze podataka nisu integrisane'', kazala je Martinović, stoji u saopštenju.

Ona je tokom predavanja dodala da se na licu mjesta sprovode provjere stoke i usjeva, te da je jedan od ciljeva projekta MIDAS uspostavljanje povezanih informacionih sistema.

„Dobra poljoprivredna praksa podrazumijeva proizvodnju hrane na način kojim se vodi računa o očuvanju životne sredine. Preporuke date u Kodeksu dobre poljoprivredne prakse pomoći će poljoprivrednicima da zaštite poljoprivredno zemljište u Crnoj Gori u korist svih njenih građana i budućih generacija, održe rijeke, jezera i pitke vode čistima i zdravima, izbjegavajući zagađivanje nitratima, zaštite zdravlje i dobrobit životinja, bezbjedno koriste pesticide kako bi zaštitili sebe, svoje porodice, susjede i uopšte potrošače, životinje, kao i životnu sredinu'', naglasila je profesorica, naveli su iz DMEN-a.

Proizvođač malina Ranko Radulović, kako stoji u saopštenju za javnost, istakao je da se u Crnoj Gori ne može doći do potrebnih sertifikata, kao i da je problem predugo trajanje projekata, od početka realizacije do isplativosti kreditnih sredstava.

''Da bih svoj proizvod plasirao na tržište Evropske unije, konkretno Hrvatske, potrebni su mi sertifikati koje ne mogu dobiti u Crnoj Gori. Iako imam ponude iz Dubrovnika, nijesam u mogućnosti da tamo plasiram svoje proizvode'', kazao je Radulović.

Mitar Jovović, proizvođač krompira u Miločanima, kazao je, kako su naveli ekolozi, da veliku poteškoću u bavljenju poljoprivredom predstavlja plasman viška proizvoda po isplativoj cijeni.

„Jako je bitno da se zaštite domaći proizvođači jer ne mogu biti konkurentni sa uvoznim. Postoji i problem kontrole sjemena, posebno uvoznih, koja su se slabo pokazala ove godine, naročito sjeme krompira'', istakao je on.

Predavanje je organizovano u sklopu projekta „Unapređenje lokalnih kapaciteta za potrebe poljoprivrednih proizvođača“. Društvo maldih ekologa Nikšić, kako su naveli u saopštenju, nastaviće rad sa ciljnom grupom poljoprivrednika iz opštine Nikšić koja je formirana u proteklom periodu.

Projekat je finansiran od strane Opštine Nikšić na konkursu za projekte nevladinih organizacija u projektnoj oblasti Poljoprivreda i ruralni razvoj.

Bonus video: