U skupštinskoj proceduri izmjene ZKP-a

Tajni nadzor isključivo uz odobrenje suda

"Efikasna borba protiv teških oblika kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije nije moguća bez postojanja sveobuhvatne liste specijalnih istražnih metoda”, podsjeća Vlada u obrazloženju

13628 pregleda 0 komentar(a)
Sudija da ima zadnju riječ u primjeni tajnog nadzora (ilustracija), Foto: Shutterstock
Sudija da ima zadnju riječ u primjeni tajnog nadzora (ilustracija), Foto: Shutterstock

Vlada Crne Gore predložila je da ubuduće sve mjere tajnog nadzora (MTN) određuje sud, a ne državni tužilac, što je, prema Zakoniku o krivičnom postupku (ZKP), do sada bio slučaj.

U Predlogu zakona o izmjenama ZKP-a koji je Vlada utvrdila 30. jula i koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, navodi se da je izmjena predložena kako bi se u potpunosti ispoštovala odluka Ustavnog suda (US) iz 2018. godine. Ona se ticala samo primjene MTN u slučajevima kada se u istrazi teških krivičnih djela, odnosno onih za koja su se koristili prikriveni isljednici, osnivale fingirane firme...

Vlada je u predlogu međutim otišla i korak dalje pa je zbog poštovanja ljudskih prava, koja se često krše tajnim nazorom, predložila da se ubuduće nijedna mjera tajnog nazora ne može sprovesti odlukom tužilaštva - odnosno bez odobrenja suda.

To su krivična djela za koje je zaprijećena kazna iznad 10 godina, djela organizovanog kriminala, djela protiv bezbjednosti računarskih podataka...

Vlada zato predlaže izmjenu zakona kako bi sudije ubuduće davale odobrenje za tajni nadzor i snimanje telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu, presretanje, prikupljanje i snimanje računarskih podataka, tajno praćenje i video i audio snimanje lica i predmeta...

Takođe i za simuliranu kupovinu predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, osnivanje fiktivnog privrednog društva, snimanje razgovora uz prethodno informisanje, angažovanje prikrivenog isljednika i saradnika....

US je prije tri godine poništio odredbu ZKP-a da mjere tajnog nadzora određuje državni tužilac, na predlog policije ili po službenoj dužnosti.

”Odluka US ukazuje da je određivanjem mjera tajnog nadzora iz člana 157 stav 2 ZKP-a povrijeđen član 42 Ustava Crne Gore koji garantuje da je nepovrediva tajnost pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja. Od načela nepovredivosti tajnosti... može se odstupiti samo na osnovu odluke suda, ako je to neophodno za vođenje krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore. Dakle, sve mjere tajnog nadzora kojima se zadire u pravo na tajnost pisma, telefonskog razgovora i drugih sredstava opštenja, moraju, shodno odluci US, biti određene od strane suda”, piše, između ostalog, u Vladinom predlogu.

U odluci US navodi se da se se ukida odredba člana 159 stav 1 ZKP-a koja glasi: “mjere iz člana 157 stav 2 ovog Zakonika, na obrazloženi predlog ovlašćenog policijskog službenika ili po službenoj dužnosti, pisanom naredbom određuje državni tužilac”.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti sporne odredbe podnosili su advokati Nikola Martinović i Slobodan Smolović.

US je utvrdio da osporena odredba ZKP-a nije u saglasnosti s Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom.

”Iz odredbe člana 42 stav 2 Ustava prozilazi da je sud jedini organ koji može dozvoliti odstupanja od nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja, a ne Državno tužilaštvo, niti bilo koji drugi državni organ, odnosno da je pitanje organa koji je ovlašćen za odobravanje primjene ove mjere materia constitutionis i da ne može biti predmet zakonskog uređivanja (materia legis). Nasuprot tome, zakonodavac je ovlašćenje organa (suda) za odobravanje primjene ove mjere, koje je exspressis verbis utvrđeno odredbom člana 42 stav 2 Ustava prenio na državnog tužioca, odnosno uredio na način koji nije u saglasnosti s Ustavom”, navodi se u odluci suda.

U njoj piše još i da je zakonodavac, osim povrede načela nepovredivosti tajnosti pisama, telefonskih razgovora i drugih sredstava opštenja, povrijedio i načelo jedinstva pravnog poretka, a time i načelo vladavine prava.

Iz Vlade su ranije saopštili da je cilj izmjena ZKP-a omogućavanje efikasne borbe protiv teških oblika kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije, koja, kako su rekli, nije moguća bez postojanja sveobuhvatne liste specijalnih istražnih metoda, u koje spadaju mjere tajnog nadzora.

”Medutim, efikasna borba protiv teških oblika kriminala, posebno organizovanog kriminala i korupcije nije moguća bez postojanja sveobuhvatne liste specijalnih istražnih metoda, u koje spadaju mjere tajnog nadzora. Iz toga razloga i međunarodnih standarda koje je Cma Gora ratifikovala i na koje se obavezala, prije svega konvencija Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije kao i FATF standardi, pozivaju države da omoguće u roku primjenu specijalnih istražnih tehnika i metoda, posebno prikrivenog isljednika i kontrolisanu isporuku. S tim u vezi, neophodno je izvršiti izmjene Zakonika o krivičnom postupku kako bi se odredbe o mjerama tajnog nadzora određivale u skladu sa odlukom Ustavnog suda i na taj način u punoj mjeri garantovala zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda”, navodi se u predlogu Vlade.

Iz Kancelarije za evropske integracije su u mišljenju o usklađenosti predloga zakona s pravnom tekovinom EU naveli da je neophodno ispoštovati sve faze u procesu utvrđivanja tog akta.