AGENCIJA ODBILA DA IZDA INTEGRISANE DOZVOLE ZA RAD

Krah za Željezaru i KAP, ako se opet ne promijeni zakon

Dodjela IPPC dozvola jedan je i od uslova u pregovorima za ulazak u Evropsku uniju, a Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija još ranije je tražilo od Evropske komisije odlaganje primjene IPPC direktive
57 pregleda 11 komentar(a)
Željezara, Foto: Toscelikspecialsteel.com
Željezara, Foto: Toscelikspecialsteel.com
Ažurirano: 21.05.2019. 13:04h

Agencija za zaštitu životne sredine odbila je da izda integrisanu dozvolu za rad (IPPC) Toščeliku, a tu dozvolu nije dobio ni Kombinat aluminijuma - pa će se ta dva postrojenja zatvoriti ukoliko nadležni opet ne promijene Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.

Vlada je prije desetak dana  preporučila Agenciji da izda uslovnu IPPC dozvolu Termoelektrani, ali je evidentno da do 1. januara 2018. godine ne može biti ispoštovan zakonski rok izdavanja dozvola za druge dvije sporne kompanije.

Bez integrisane dozvole, nije moguć rad preduzeća koja su veliki zagađivači životne sredine.

Zakonom iz   2005. godine, predviđeno je da su operateri postrojenja i aktivnosti za koje se izdaje integrisana dozvola  dužni da je pribave  najkasnije do 1. januara 2015.

Ministarstvo održivog razvoja  predložilo je  izmjene zakona, kada se vidjelo da dozvolu ne mogu dobiti KAP, TE i Toščelik i tražilo produženje roka.

Prvobitno je predlagano da rok bude produžen do 1. januara 2020. godine, ali je zbog protivljenja dijela poslanika i nevladinih organizacija, kompanija ostavljeno vremena do 2018.

Dodjela IPPC dozvola  jedan je i  od uslova u pregovorima za ulazak u Evropsku uniju, a Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija još ranije je tražilo od Evropske komisije odlaganje primjene IPPC direktive.

 IPPC jedna je od ključnih direktiva EU u oblasti zaštite životne sredine i njome je  predviđeno da operateri industrijskih postrojenja moraju pokazati da sistemski primjenjuju najbolje dostupne (BAT) tehnike radi sprečavanja i nadzora zagađenja.

U državama EU  na snazi je od 1999. godine.

U obrazloženju odluke o odbijanju zahtjeva Toščelika  za izdavanje integrisane dozvole za rad postrojenja Čeličane, Kovačnice i Energane, piše da je utvrđeno  da  “Toščelik Nikšić Steel nije dostavio dokumentaciju u skladu sa Pravilnikom o sadržini, obliku i načinu popunjavanja zahtjeva za izdavanje integrisane dozvole kao ni članovima 7 i 8 Zakona”, koji predviđaju detaljan opis rada preduzeća.

Preporuku o odobrenju dozvole za Termoelektranu Vlada je donijela na osnovu odluka Savjeta ministara Energetske zajednice u odnosu na primjenu Zakona.

“Savjet ministara Energetske zajednice odobrio je u oktobru prošle godine za TE Pljevlja zahtjev za režim rada koji podrazumijeva rad TE sa postojećim emisijama u vazduh pod uslovom da postrojenje od 1. januara 2018. do 31. decembra 2023. godine radi sa ograničenjem broja radnih sati, odnosno da utroši 20.000 sati u tom periodu”,  pojašnjeno je u informaciji Vlade.

 U istom tekstu navodi se da pravila  Energetske zajednice omogućavaju da postojeća postrojenja velikih ložišta, koja su počela sa radom prije 1. jula 1992. godine, mogu biti izuzeta od ograničenja vrijednosti emisija, ukoliko operater postrojenja dostavi Sekretarijatu Energetske zajednice Deklaraciju o režimu rada.

Nakon isteka tih sati rada, TE Pljevlja može nastaviti sa radom, ukoliko postigne granične vrijednosti emisija.

U Informaciji, koju je razmatrala Vlada, kaže se da je Savjet ministara 24. oktobra 2013. godine usvojio odluku o sprovođenju Direktive o ograničenju emisije određenih zagađivača u vazduhu iz postrojenja velikih ložišta.

Predviđeno je da se Direktiva primijeni do 31. decembra.

Što se tiče KAP-a, u Vladinoj Informaciji o postrojenjima koja su u obavezi da pribave integrisanu dozvolu do 1. januara 2018. godine, piše  da je tehnologija te firme zastarjela  i da su potrebna velika ulaganja za usaglašavanje sa BAT-om, odnosno ulaganja od 50 do 300 miliona eura u zavisnosti da li će se raditi nova Elektroliza.

“KAP neće biti u stanju da za period koji je kraći od deset godina u svojim proizvodnim procesima primijeni BAT”.

U Informaciji se objašnjava da je KAP u stečaju u februaru 2014. godine Agenciji dostavio zahtjev za izdavanje integrisane dozvole i  da s obzirom na otvoreni stečaj i ostale procedure, nije bilo u mogućnosti da uz zahtjev dostavi program mjera prilagođavanja rada postojećeg postrojenja ili aktivnosti propisanim uslovima.

Iako će Termoelektrana vjerovatno dobiti dozvolu, Vlada je ranije saopštila da su  ključni problemi u njenom funkcionisanju - visoka investiciona ulaganja za relativno mali preostali radni vijek (100-150 miliona eura) i nekonkurentnost proizvodne cijene.

Osim zagađenja vazduha, kako se navodi u dokumentu Vlade, odlaganje otpada iz Termoelektrane na deponiju Maljevac predstavlja jedan od najvećih problema.

Kao naročiti problemi apostrofirana je  statička nesigurnost brane, kao i kvalitet otpadnih voda koji je van granica propisanih važećom regulativom, što je veliki izvor zagađenja površinskih tokova Paleškog potoka, Vežišnice i Ćehotine, okolnog zemljišta i podzemnih voda, kao i vazduha u neposrednoj okolini.

“Potrebno je naglasiti da je deponija na kraju radnog vijeka i neophodno je što prije osposobiti za rad novu lokaciju kao i izvršiti sanaciju postojeće”, piše u Informaciji.

Ne postoji volja nadležnih  da naprave pritisak na zagađivače

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović kazao je da se ostvaruje ono na šta su ukazivali još od kraja 2014. godine -  kada je bilo izvjesno da najveći industrijski zagađivači neće pribaviti integrisane dozvole.

“Mi smo već tada pretpostavili da će doći do izmjena i dopuna Zakona kako bi se prolongirali rokovi, što se i desilo tokom 2015, ali nam je isto tako bilo jasno da ne postoji jaka volja donosilaca odluka da naprave pritisak na, prije svih, KAP, odnosno operatera Uniprom, Termoelektranu Pljevlja i Toščelik”.

On je rekao da sumnjaju da postoji ozbiljna dugoročna strategija u KAP-u i Toščeliku, koja bi podržala ulaganja u najbolje dostupne tehnologije u oblasti zaštite životne sredine i zaštite na radu:

“I da će kao i u prošlosti investitorima biti dopuštano da rade bez potrebnih saglasnosti i dozvola ili će se zakoni mijenjati a rokovi produžavati dok god to budu tražili. U slučaju Toščelika potrebno je podsjetiti da nijesu pribavili ni obaveznu ekološku saglasnost za noviju opremu koja je instalirana i puštena u rad u prethodnih nekoliko godina, što je skandal nad skandalima i najbolji dokaz kredibilnosti investitora koji je sveo proizvodnju na treću smjenu, maksimalno smanjio broj zaposlenih, da ne pominjem nesreće i havarije koje su se dešavale u toku proizvodnje”, kazao je Perović.