Nacionalna strategija za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike trebalo bi da bude gotova do kraja godine, predviđeno je Programom rada Vlade za 2021. godinu.
”Realizacijom planiranih aktivnosti treba da se postigne racionalizacija potrošnje antibiotika, a samim tim i kontrola širenja rezistencije bakterija na antibiotike”, navodi se, između ostalog, u obrazloženju razloga za izradu Nacionalne strategije.
Nacionalna strategija se odnosi na period od 2021. do 2025. godine.
U Vladinom Programu rada navodi se da će se ovim dokumentom definisati ciljevi, plan aktivnosti i postupci koji će se u Crnoj Gori sprovoditi kako bi se “zaustavilo širenje rezistencije bakterija na antibiotike u humanoj i veterinarskoj medicini”.
Predlagači Nacionalne strategije su Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i javne zdravstvene ustanove.
Ministarstvo na čijem je čelu Jelena Borovinić Bojović juče je uputilo javni poziv za predlaganje predstavnika nevladinih organizacija u Radnoj grupi za izradu Nacionalne strategije.
Rok za dostavljanje predloga sa potrebnom dokumentacijom je 10 dana.
Crna Gora dostizala je prije nekoliko godina i drugo mjesto u Evropi po njihovoj potrošnji, a ranije ove godine upozoreno je i da većina oboljelih od koronavirusa nepotrebno dobija antibiotike.
U ovom kvartalu, inače, trebalo bi da bude objavljen Završni izvještaj o realizaciji Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za 2020. godinu.
Izvještaj će sadržati rezultate sprovedenih aktivnosti i stepen ispunjenosti obaveza predviđenih strategijom za 2020. godinu, kao i prikaz ukupnih učinaka postignutih u periodu sprovođenja Strategije, navodi se u Programu rada.
”Bakterije, nažalost, imaju izvrsno razvijene mehanizme genetskog prilagođavanja, pa je posljedica upotrebe antibiotika uvijek - brži ili sporiji - razvoj rezistencije bakterija na njih. Postoje primjeri iz kojih se jasno vidi da stepen rezistencije bakterija na neki antibiotik zavisi od potrošnje tog antibiotika,” navodi se, između ostalog, u izvještaju o realizaciji Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne strategija za 2019. godinu.
U tok dokumentu navodi se da neke bakterije postaju rezistentne na većinu antibiotika u primjeni. Multirezistentni sojevi se prevashodno registruju u bolnicama. U bolnicama, osim racionalizacije u primjeni antibiotika, veliku pažnju treba posvetiti i kontroli bolničkih infekcija s obzirom da se, jednom nastali, sojevi bakterija rezistentni istovremeno na više grupa antibiotika mogu lako širiti u bolničkim sredinama.
U preporukama iz izvještaja o realizaciji Akcionog plana navodi se da je “ostvaren uticaj na smanjenje rezistencije na antibiotike, te su stvorene pretpostavke za sprečavanje zloupotrebe i neracionalne potrošnje antibiotika, kao i stvoreni preduslovi da se uspostave i sprovedu adekvatni mehanizmi monitoringa i evaluacije.”
Na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) navodi se da je rezistentnost na antibiotike jedna od najvećih prijetnji po globalno zdravlje, bezbjednost hrane i razvoj. Iz SZO upozoravaju da se rezistentnost dešava prirodno, ali da njihova zloupotreba ubrzava proces.
Otpornost vodi, između ostalog, do dužeg bolničkog liječenja, viših medicinskih troškova i povećavanja mortaliteta.
Bonus video:
