UO PZCG: Obrazovanje po ugledu na skandinavske zemlje..., pa dodajte vjeronauku kao izborni predmet

"U srednjim školama u Crnoj Gori se izučava Istorija religije koju predaju prvenstveno profesori filozofije čija je uloga u obrazovanju mladih danas tragično umanjena"

7821 pregleda 14 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Upravni odbor Prosvjetne zajednica Crne Gore (UO PZCG) saopštio je danas "povodom najave Srpske pravoslavne crkve (SPC) da će inicirati uvođenje "vjeronauke" ili nekog oblika obrazovanja o vjerskoj tradiciji, imaju stav da obrazovanje treba biti prioritet našeg društva, a kao takvo moralo bi se poboljšanje tražiti u drugom pravcu od najavljenog".

"Više puta smo ponavljali da želimo škole koje će mladima pružati više od pružanja teorijskih i akademskih znanja. Nismo krili da želimo obrazovanje po ugledu na skandinavske zemlje, da želimo škole koje pružaju brojna znanje i vještine, podstiču na umjetnost i sport, teže razvoju srećne, samosvjesne i samostalne mlade osobe, a sve u uslovnim, prostranim i opremljenim učionicama. Kada nam to pružite, dodajte i vjeronauku kao izborni predmet", ističe se u saopštenju UO PZCG.

Oni su dodali da se do tada mogu pitati "na uštrb čega će se izvoditi nastava vjeronauke".

"Hoće li opet, kao kod "Stručno je ključno", na uštrb humanističkih programa? Na uštrb umjetnosti? Jezika? Sporta? Na uštrb matematike, fizike, hemije? Informatike? Biologije? Hoće li uvođenje vjeronauke direktno uticati na bolje rezultate na PISA testovima? Da li je iko od zemalja koje imaju vjeronauku to istražio. Mislimo da bi nam elementarno funkcionalno znanje moralo biti prioritet. U ovom momentu potrebnije je i imamo sve uslove da se predmetu građansko obrazovanje vrati status obaveznog predmeta, jer već postoje kvalitetan program i udžbenici po kojima smo radili u našim školama, a na zadovoljstvo i učenika i nastavnika. Takođe, mišljenja smo da treba da težimo uvođenju filozofije za djecu čiji cilj ne bi bio usvajanje filozofske tematike, već uvježbavanje vještina za kritičko i kreativno mišljenje o samom sebi i svijetu oko sebe", piše u saopštenju.

Iz UO PZCG su kazali da je religija oblast kulture, da su vjerske zajednice stvarnost, te da one imaju svoje potrebe i da im društvo treba izaći u susret.

"No, i obrazovanje je oblast kulture i čini nam se da ove oblasti ne treba miješati. U srednjim školama u Crnoj Gori se izučava Istorija religije koju predaju prvenstveno profesori filozofije čija je uloga u obrazovanju mladih danas tragično umanjena. U isto vrijeme se javnosti plasiraju "stavovi" (stav ima i emocionalnu i djelatnu komponentu, a to ne vidimo) o težnji ka društvu znanja, humanizma, demokratije, ali bez filozofa. Danas kad sve možemo izmijeniti, kad možemo tijelu poslati informacije o virusu da bi izgradilo odbranu, kad možemo razbiti atom, odletjeti na Mjesec... mi se ne možemo odbraniti od dezinformacija, ekoloških prijetnji, prijetnji ratom i terorizmom, dolazeći tako do ličnog nivoa nesigurnosti", kazali su iz UO PZCG.

U saopštenju se navodi i da su predstavnici nevladinog udruženja PZCG, interesujući se za vjersko obrazovanje u Crnoj Gori imali susrete sa predstavnicima Medrese "Mehmed Fatih" iz Tuzi i Bogoslovske škole na Cetinju.

"Na tim sastancima smo i pokazali da vjerske škole koje žele raditi u okviru obrazovnog sistema Crne Gore mogu u nama naći i podršku i partnera. Takođe, pružamo punu podršku obrazovanju mladih koji svoj život žele uobličiti vjerskom tradicijom, da im se omogući da imaju i znanja koja proizilaze iz nastavnih programa državnog obrazovnog sistema, a time i validne diplome, sertifikate i svjedočanstva. Obrazovanje tih mladih ljudi je opšti interes", piše u saopštenju.

Navode i da PZCG smatra da država Crna Gora treba da pokaže spremnost da zadovolji potrebe vjerskih zajednica za očuvanjem i gajenjem vjerske tradicije kroz vjersko obrazovanje, ali ono po njihovim riječima treba da se izvodi u okviru vjerskih škola.

"Podrška vjerskim zajedinicama da u vjerskim školama čuvaju nasljeđe i uz vjersku tradiciju stiču i validna znanja potrebna za tržište rada i puni doprinos ličnom razvoju učenika i razvoju društva. U jednoj sekularnoj, multivjerskoj, multietničkoj državi, u ovom vremenu turbulencija, socijalne krize i krize moralnih vrijednosti, smatramo da nikako nije dobar momenat za uvođenje vjeronauke u javne škole", zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: