"politički akteri u prethodnih 30 godina najodgovorniji za sve što se dešavalo i za sve što se i dalje dešava”

Dragićević: Potrebna vizija održive i pomirene Crne Gore

Većina građana, kako je naveo, želi kvalitetan zdravstveni sistem “i da ih liječe doktori a ne političari”, reformu obrazovanja, nove škole i vrtiće, bolje uslove za zaposlene.

11593 pregleda 312 reakcija 15 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva
Foto: Privatna arhiva

Crnogorskim građanima potrebna je vizija održive, pomirene i uspješne države, ocijenio je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević, navodeči da društveni dijalog treba da iniciraju političke elite.

On je kazao da je uloga političara, vjerskih zajednica, profesora i svih građana da se posvete stvarima koje spajaju i da teže društvenom dijalogu oko pitanja koje razdvajaju.

“Svima je jasno poslije 30 godina podjela, tenzija i konstantne neizvjesnosti da moramo naučiti zajedno da živimo, da neće niko nikoga protjerati ni otjerati, da neće niko nikome promijeniti mišljenje na silu”, rekao je Dragićević u intervjuu agenciji MINA.

On je ocijenio da se građanima prvi put ukazala prilika da pokušaju nešto što do sada nijesu, da razgovaraju kao ljudi, da pruže ruku i krenu naprijed zajedno.

“Bez toga smo kao društvo osuđeni na decenije mraka i lutanja, a naša djeca na karte u jednom smjeru ka Zapadu”, smatra Dragićević.

On je rekao da je Crna Gora "imala nesreću" da je u doba tranzicije, prevrata i nestabilnosti vode ljudi bez vizije i osjećaja za javni interes.

Dragićević je kazao da su politički akteri u prethodnih 30 godina najodgovorniji “za sve što se dešavalo i za sve što se i dalje dešava”.

“Najlakši i najjeftiniji put ka ličnom bogaćenju bile su podjele društva i konstantne tenzije. Udar na emocije, identitet i istoriju, u kombinaciji sa mitom o neprijatelju koji samo vreba da uništi nabrojano - Recept za uspjeh”, smatra Dragićević.

Posljedice takvog djelovanja, kako je istakao, najvidljivije su na primjeru ekologije i zaštite životne sredine, 30 godina nakon usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi.

“Imamo divlje deponije na svakom koraku, male hidroelektrane na desetinama rijeka, uništavanje šuma, vodoizvorišta, krivolov i sve što ne bismo smjeli da imamo kao država, koja je po Ustavu ekološka”, istakao je Dragićević.

On je naveo da su građani izgubili osjećaj pripadnosti i počeli da se ponašaju nesmotreno “kada su vidjeli da se vlast zdušno trudi da uništi, proda, ili omogući povlašćenima da se obogate nauštrb prirode i životne sredine”.

Dragićević je kazao da političarima nove vlasti nedostaje vizija koja je, kako je rekao, Crnoj Gori prijeko potrebna.

“Ne predizborna vizija u vidu obećanja, floskula i kula i gradova, već vizija u koju i sami vjeruju i znaju kako da je sprovedu u djelo, jer se da zaključiti da većina ne vjeruje u ono što priča”, naveo je Dragićević.

Postpandemijski period povlači i neizvijesnost, rekao je on, dodajući da intelektualna elita “uglavnom ćuti lagodno ušuškana u sigurnosti i zagrljaju, kako ranije, tako sada, nove vlasti”.

“Međutim, konačno se ukazala šansa da krenemo naprijed i da posložimo prioritete. Ukazala nam se šansa da se usaglasimo oko stavova koji nas ne dijele i ka kojima većinski težimo”, rekao je Dragićević.

Većina građana, kako je naveo, želi kvalitetan zdravstveni sistem “i da ih liječe doktori a ne političari”, reformu obrazovanja, nove škole i vrtiće, bolje uslove za zaposlene.

“Žele čistu državu, kvalitetnu domaću hranu, slobodne rijeke, veće plate i penzije, mogućnost da riješe stambeno pitanje, da se slobodno i sigurno bave biznisom. Sve to i još mnogo toga nas spaja”, smatra Dragićević.

On je naveo da će dva građanina Crne Gore, suprotnog političkog spektra, uvijek usaglasiti stavove kada je riječ o socio-ekonomskim temama, ali će “ipak izabrati da ih podijeli deset odsto tema oko kojih nijesu saglasni”.

Riječ je, kako je naveo o istoriji ili identitetskim pitanjima.

“Te teme neće uticati na poboljšanje životnih uslova ni za jednog, niti će spriječiti njihovu djecu da iz Crne Gore odsele, već će ih gurnuti u još veću nesigurnost i nemaštinu”, zaključio je Dragićević.