instituciju zaštitnika posjetili predstavnici Odbora za ljudska prava

"Bjeković naglasio odgovornost političara u javnom diskursu, naročito kod prevencije govora mržnje..."

stitucija je u ovoj godini već primila 822 individulane pritužbe građana, što ukazuje da će vjerovatno biti zadržan trend povećanja broja pritužbi na godišnjem nivou", rekao je Bjeković

4692 pregleda 1 komentar(a)
Sa sastanka, Foto: Institucija Zaštitnika
Sa sastanka, Foto: Institucija Zaštitnika

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) Siniša Bjeković "naglasio je odgovornost političara u javnom diskursu, naročito kod prevencije govora mržnje, posebno u online prostoru", saopšteno je iz Institucije Zaštitnika.

Iz Institucije Zaštitnika je saopšteno da su ih posjetili predstavnici Odbora za ljudska prava Skupštine Crne Gore – predsjednik Jovan Vučurović, članica Odbora poslanica Jelena Božović, sekretarka Slava Burić i Sonja Jokić iz stručne službe.

U saopštenju se navodi da su osim Bjekovića, o radu institucije govorili i zamjenica za prava djeteta Snežana Mijušković i generakni sekretar Danko Damjanović.

"Institucija Zaštitnika i Odbor za ljudska prava Skupštine Crne Gore intenziviraće saradnju i aktivnosti s ciljem unaprjeđenja dinamike primjene preporuka koje Zaštitnik upućuje državnim organima, kako bi se ubrzalo rješavanje problema građana i unaprijedile brojne oblasti od značaja za svakodnevni život", navodi se u saopštenju.

Bjeković je kako se dodaje u saopštenju "zahvalio na podršci i dosadašnjoj saradnji, navodeći da odnos Odbora prema radu institucije može biti pozitivan primjer mnogima u sistemu javne uprave i državnih organa".

"Institucija je u ovoj godini već primila 822 individulane pritužbe građana, što ukazuje da će vjerovatno biti zadržan trend povećanja broja pritužbi na godišnjem nivou. Imamo inicijative građana u vezi sa socijalnim problemima, a zabilježili smo povećano interesovanje i nakon događaja od 4. i 5. septembra na Cetinju. I sektor aktidiskriminacije bilježi kontinuitet u obraćanju građana, najčešće po osnovu rada i zapošljavanja, u velikoj mjeri zasnovanih na etničkoj, vjerskoj i političkoj pripadnosti", naveo je Bjeković.

U saopštenju piše i da je Bjeković "istakao aktivan angažman institucije na međunarodnom planu, kroz članstvo u brojnim tijelima i mrežama, u okviru kog se gotovo svakodnevno razmjenjuju informacije i pripremaju odgovori na upitnike, što smatra važnim doprinosom pozitivnim ocjenama u izvještajima koji se tiču rada Zaštitnika".

Vučurović je kazao je da izvještaj Evropske komisije, u dijelu koji se odnosi na Ombudsmana, predstavlja najbolju potvrdu da institucija radi dobar posao.

"Radi se o jednoj od najaktivnijih i najznačajnijih institucija u Crnoj Gori, koja ima podršku Odbora za ljudska prava, što smo pokazali i u prethodnom periodu. Ljudska prava su u kontinuitetu ugrožena mnogim ljudima, pa će institucija kao vaša uvijek imati posla", rekao je on.

U saopštenju se dodaje da "Vučurović smatra da odgovor nadležnih državnih organa na preporuke Ombudsmana treba da bude adekvatniji".

"Ombudsman ima takav obim posla i bavi se tako važnim temama na koje država ne smije da ćuti“, rekao je on, navodeći da će Odbor u narednom periodu dodatno raditi na jačanju interesovanja i ostalih poslanika za teme iz spektra ljudskih prava i sloboda.

Mijušković je kazala da je, zahvaljujući sjednicama Odbora na kojima su razmatrani posebni izvještaji Zaštitnika, javnost bila upoznata sa brojnim problemima iz oblasti socijalne i dječje zaštite.

"Podsjetila je na problem nedostataka dječjih psihijatara, ali i drugih zaposlenih u ovom sistemu, neadekvatnu zdravstenu zaštitu djece sa smetnjama, posebno djece sa autizmom kao i uvijek aktuelnu problematiku dječjeg prosjačenja. Ona je ukazala na još neke od oblasti u kojima se ne ispunjavaju preporuke Zaštitnika, kao što je izvršenje zavodskih mjera prema maloljetnicima u adekvatnim ustanovama, a ne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija. Istakla je i neadekvatnu saradnju nadležnih organa po pitanju porodičnog nasilja", piše u saopštenju.

Iz Institucije Zaštitnika su saopštili da su "učesnici sastanka saglasni da su upravo loša međusektorska saradnja, prebacivanje odgovornosti i nadlžnosti, doveli do nefunkcionisanja Protokola o zaštiti od nasilja u porodici, kao i da je u ovoj oblasti neophodan bolji sistemski odgovor države".

"Zabrinjavajuće su ocijenili i što se veliki broj ovih delikata svodi na nivo prekršajne, a ne krivične odgovornosti", rekli su iz Institucije Zaštitnika.

U saopštenju se navodi da su "predstavnici institucije istakli i brojne probleme građana manjih opština, posebno na sjeveru države, u prvom planu nezaposlenost, iseljavanje i mali broj djece naročito u seoskim područjima".

Božović je kazala je da su neki od podataka iz prakse rada Institucije uznemirujući i da će Odbor za ljudska prava nastojati proaktivnije da djeluje ka Vladi u cilju rješavanja važnih pitanja koja se tiču najranjivijih kategorija građana.

Burić je saopštila da Odbor preporuke Zaštitnika formuliše u zaključke i da insistiraju na multisektorskom pristupu za rješavanje problema i ispunjavanje preporuka.

Damjanović je predstavio je organizacione i kadrovske kapacitete Institucije i istakao potrebu povećanja budžetskih sredstava za narednu godinu u cilju realizacije svih aktivnosti iz mandata Zaštitnika, uključujući i dodatan radni prostor i nabavku terenskog vozila.

"Dogovoreno je da se češće organizuju zajedničke posjete ustanovama i institucijama kako bi se na taj način dodatno podigla pažnja javnosti o nekim pitanjima i ubrzala reakcija nadležnih", zaključuje se u saopštenju.

Preporučujemo za Vas