VEĆINA LGBTIQ OSOBA KRIJE SVOJU SEKSUALNU ORIJENTACIJU U ŠKOLI

Žive u strahu, ali lakše uz podršku pedagoga

Anketa koju je sproveo CIN-CG pokazala da veliki broj građana zna neki istopolni par i da ne bi imali problem da imaju člana porodice koji je dio zajednice, ali komentari na društvenim mrežama pokazuju da još vlada netrpeljivost

9641 pregleda 6 komentar(a)
Sa nedavno održanog “Montenegro prajda”, Foto: Savo Prelević
Sa nedavno održanog “Montenegro prajda”, Foto: Savo Prelević

Većina mladih LGBTIQ osoba iz Crne Gore krije u školi svoju seksualnu orijentaciju jer se plaše da bi zbog toga mogli biti izloženi nasilju, a danas 23-godišnji Luka kazao je da bi mu dok je bio u srednjoj školi bilo mnogo lakše da je mogao o ovoj temi da priča sa školskim pedagogom ili psihologom.

”Bilo bi lakše da se makar malo porazgovara sa nekim”, kazao je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Luka, koji je gotovo godinu u vezi sa Milom.

Od kako je ovaj student Univerziteta Crne Gore maturirao, većina pedagoga i psihologa koji rade u osnovnim i srednjim školama osposobljena je za rad sa LGBTIQ učesnicima.

U crnogorskim osnovnim školama radi 150 psihologa i pedagoga, a još je 60 u srednjim školama. Do početka ove godine osposobljeno je, prema podacima Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, njih 137, odnosno 65 odsto.

Ove godine planirana je obuka za još 25 pedagoga i psihologa.

”Dinamika edukacije umnogome će zavisiti od situacije sa pandemijom COVID-19”, kazala je za CIN-CG Mirjana Vlahović Andrijašević, načelnica Direkcije za antidiskriminacione politike u Ministarstvu.

Osposobljavanje vrše Zavod za školstvo i nevladine organizacije koje se bave zaštitom prava i sloboda LGBTIQ osoba. U Ministarstvu, prema riječima Vlahović Andrijašević, smatraju da je kombinovani pristup najbolji, jer spaja teoriju i praksu.

Vlahović Andrijašević
Vlahović Andrijaševićfoto: Pr Centar/Đorđe Cmiljanić

Jednu od obuka sprovodila je NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO), iz koje poručuju da je taj vid edukacije posebno važan s obzirom na ranjivost ovih učenika, i onih koji ih podržavaju, a nerijetko je u pitanju i njihova bezbjednost.

”LGBTIQ djeca i mladi će, po pravilu, uvijek nailaziti na vršnjačko nasilje, maltretiranje i uznemiravanje, i postoji određeni stepen do kojeg oni to mogu ignorisati bez posljedica. Imati u tim okolnostima psihologa i pedagoga, koji su razumijevajući, koji daju podršku ne osuđujući i ne pokušavajući da mijenjaju osobu, jeste polazna tačka u borbi protiv diskriminacije i nasilja u školama”, kazala je za CIN-CG predstavnica CGO Željka Ćetković.

Istraživanje koje je prije nekoliko godina sproveo Savjet Evrope u partnerstvu sa UNESCO pokazalo je da većina mladih iz Crne Gore, ali i još nekoliko zemalja regiona, krije u školi svoju seksualnu orijentaciju jer se plaše da bi zbog toga mogli biti izloženi nekom vidu nasilja.

”Nažalost, kod nas ne postoji svijest koliko je štetan nedostatak podrške mladima koji su LGBTIQ, a koji nerijetko ni sami nisu potpuno svjesni kako se osjećaju i traže u sebi neku grešku, kao objašnjenje zašto nisu isti kao i njihovi vršnjaci. S druge strane, kad imate okruženje koje je otvoreno podržavajuće i poštovajuće, život i otkrivanje svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta padaju manje teško”, kazala je Ćetković.

Ćetković
Ćetkovićfoto: CGO

Koliko je značajna obuka školskog osoblja govore i rezultati istraživanja koje je prije tri godine sproveo Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), prema kojem 57 odsto građana ne podržava napore na ostvarivanju prava ove društvene grupe. Iz tadašnjeg Ministarstva ljudskih i manjinskih prava istakli su da ovi rezultati jasno ukazuju da je homofobija i transfobija u Crnoj Gori “još izražena na visokom nivou”.

”Uzroke ovakvog odnosa građana i građanki prema LGBTI osobama treba tražiti u i dalje snažnom uticaju anahronog dijela tradicijskog nasljeđa, koje u postojanju LGBTI osoba vidi kršenje morala i vrijednosti o poželjnom načinu života. Ovakav limitirajući uticaj negativnih aspekata tradicije je dodatno ojačan stereotipima i predrasudama prema LGBTI osobama, koji su evidentno prisutni u crnogorskoj javnosti, a koji podstiču diskriminaciju i nasilje nad LGBTI osobama”, navodi se u Strategiji za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba.

Na osnovu uporednih međunarodnih iskustava, procijenjeno je da od pet do 10 procenata stanovnika jedne države pripada LGBTIQ populaciji. Imajući u vidu da je prema posljednjem popisu iz 2011. godine imala malo više od 620.000 stanovnika, to bi značilo da u Crnoj Gori živi između 31.000 do 62.000 osobe koje pripadaju ovoj zajednici.

”I da razuvjerim one koji pretpostavljaju da bi otvoreni pro-kvir pristup psihologa i pedagoga doveo do povećanja broja LGBTIQ učenika u školama - ne bi. Mi već imamo LGBTIQ učenike i učenice, samo je pitanje da li će oni živjeti u strahu za svoju bezbjednost, ili će njihov period obrazovanja proticati u sigurnom i inkluzivnom okruženju”, istakla je predstavnica CGO u razgovoru za CIN-CG.

Pružajući pomoć i podršku nekome ko je LGBTIQ ili se pretpostavlja da jeste, pedagozi i psiholozi se moraju rukovoditi interesom učenika i u razgovoru sa njim ili njom dogovarati dalje korake. Jako je važno da pedagozi i psiholozi svojim postupanjem, koliko god ga smatrali podrškom, svjesno ili nesvjesno ne “autuju” osobu koja nije još spremna na taj korak, upozorava Ćetković.

”Anonimnost je često najveća zaštita LGBTIQ osobama i mora se poštovati, jer je riječ o bezbjednosti nekoga ko lako može biti izložen nasilju zbog svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta. I konačno, mora se obratiti pažnja i na sve one koji podržavaju LGBTIQ osobu, jer često puta i oni sami postaju žrtva diskriminacije”, kazala je ona.

Crna Gora je prošlog jula dobila Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, a godinu dana kasnije, Budva je postala opština u kojoj je registrovano prvo partnerstvo. Prema posljednjim informacijama, do sada je pred matičara izašlo pet istopolnih parova.

U Podgorici je prije nepune dvije sedmice održana deveta Parada ponosa, na kojoj je prisustvao i do sada najveći broj javnih funkcionera, među kojima vicepremijer Dritan Abazović, ministri Đorđe Radulović, Milojko Spajić, Tamara Srzentić i Jakov Milatović i gradonačelnik Ivan Vuković.

Montenegro Prajd
foto: Savo Prelević

Ovo je velika razlika u odnosu na prve parade, koje su 2013. godine, zbog nasilja, održane uz veliko policijsko obezbjeđenje.

Luka, ali i njegov partner Milo, nisu učestvovali na Povorci ponosa i lično ne vjeruju da ona može doprinijeti poboljšanju njihovih prava. Njih dvojica za CIN-CG ističu i da do sada nisu imali neprilika, jer se, kako kažu, ne trude da privlače pažnju, uprkos velikoj razlici u godinama.

Milo je prije Luke bio u 13-godišnjoj vezi, a novinaru CIN-CG kazao je da nije imao nikakvih neprilika, iako je više godina živio sa svojim partnerom.

To što Milo i Luka nemaju za sada problema sa okolinom pripisuju i tome da malo ko van zajednice zna da su u vezi. Ovaj par zaključuje da nema “autovanih” osoba koje bi im bile dobar primjer. Ističu i da se mnogo više pažnje posvećuje onima koji imaju negativne komentare na temu seksualne orijentacije, nego nekim ključnim pitanjima.

Komentarišući Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, oni poručuju da je “zakon zakon”, ali da bi se situacija zaista promijenila “trebaš promijeniti ljude u glavi”.

Koliko je podrška psihologa i pedagoga značajna, na prošlogonedjeljnoj Povorci ponosa ukazala je učesnica Marija Jovanović.

Montenegro prajd
foto: Miljana Kljajić

Jovanović je pozvala da se niko “kao ja ne prisjeća srednjoškolskih dana koje su obilježene rečenicama poput ‘sve ću ti zube izvadit šestarom, lezbijko jedna raspala’.

Uprkos značajnim pomacima u posljednjih nekoliko godina, koje je donijelo novo zakonodavstvo, ali i kontinuirana kampanja za unapređivanje prava LGBTIQ zajednice, pred Crnom Gorom je dug put i mnogo posla da bi se ljudi drugačije orijentacije osjećali slobodno.

Podrška gej članovima porodice, ali i usvajanju djece

Pitanja koja se tiču LGBTI populacije tema su prve ankete koju je CIN-CG sproveo u okviru projekta aktivnog učešće građana i građanski u izvještavanju “Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti”, u čijem fokusu su manjine u Crnoj Gori.

U internet anketi je učestvovalo oko 330 ispitanika, koji su odgovarali na četiri pitanja - od toga da li znaju neki istoplni par, preko toga da li bi imali išta protiv da u komšiluku imaju takav par, do toga da li bi podržali člana porodice da se autuje i da li bi podržali da se gej parovima omogući da usvajaju djecu. Osim mogućnosti da stave da li podržavaju ili ne neki stav, ispitanicima je ostavljena mogućnost i da nemaju komentar, kao i da ostave komentar ukoliko to žele.

anketa istopolna partnerstva
foto: Vijesti/Jasna Kalač

Gotovo dvije trećine (64,5 odsto) ispitanika i ispitanica kazalo je da znaju neki istopolni par, a više od 82 odsto je kazalo da ne bi imalo problema da im u komšiluku živi neki takav par. Međutim, bilo je i odogovora da bi takvi parovi u komšiluku predstavljali “loš primjer drugima, pogotovo djeci”.

Na pitanje da li biste podržali člana porodice da je pripadnik LGBTI zajednice, 78,4 odsto ispitanika odgovorilo je da bi. Među onima koji ne bi podržali bilo je i komentara da “pa ne bih se baš protivio, samo mi ne bi bilo milo” i “nemam ništa protiv ljubavi, ali smatram da je brak između muškarca i žene jedina prirodna veza”.

Malo manji procenat (76,3 odsto) bio je onih koji bi podržali mogućnost usvajanja djece za istopolne zajednice. Kod ovog pitanja zabilježen je i najveći broj komentara, koji idu od toga da “to djetetu ne treba” i “dijete koje bude usvojeno biće maltretirano zbog roditelja”, do toga da “takva djeca u 90 odsto slučajeva postati ista, a to nam nikako ne treba” i da će većina djece koje usvoje gej parovi “bude nesretna, sa samoubilačkim mislim, te često maltretirana”.

Zakon ne omogućava parovima istog pola da usvajaju djecu. Prošle godine, prema pisanju pojedinih medija, u Crnoj Gori usvojeno je četvoro djece.

Vjerujemo, međutim, da rezultatii ove ankete ne predstavljaju stvarno stanje i da se LGBTIQ zajednica podržava u ovako visokim procentima. Moguće je da su anketu u većini popunjavale osobe liberalnih stavova, ili sami predstavnici zajednice, jer je dijeljena i putem društvenih mreža i mobilnih aplikacija, pa je ova tema po svemu sudeći zainteresovala u najvećoj mjeri grupe kojiih se tiču ove teme.

Na društvenim mrežama CIN-CG, u periodu kada je dijeljena anketa, zabilježni su međutim i oprečni komentari, bilo je i govora mržnje. Oni koji su ocijenjeni kao govor mržnje su uklonjeni sa stranica CIN-CG na društvenim mrežama.

Mikulić Rakočević: Suprotstavljanje nasilju dio njihove borbe za integritet ličnosti

Učenici će imati slobodu da podijele svoja osjećanja s odraslim osobama, odnosno nama kao zaposlenima, ukoliko u školi postoji atmosfera prihvatanja svih učenika, kazala je pedagoškinja podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” Vanja Mikulić Rakočević.

”Rjeđe su situacije kada učenik ili učenica direktno zatraže podršku. Obično je razgovor pokrenut zbog drugih razloga, često uobičajenih problema adolescenata - nemogućnost da se skoncentrišu tokom učenja, nezadovoljstvo odnosima u porodici ili sa vršnjacima, da bi se kasnije kao posredni uzrok identifikovala njihova promišljanja o drugačijoj seksualnoj orijentaciji ili rodnom identitetu”, kazala je ona za CIN-CG o svojim iskustvima.

Mikulić Rakočević
Mikulić Rakočevićfoto: Privatna arhiva

Od pedagoga i psihologa očekuje se da budu nosioci ili ključni akteri te da zajedno sa ostalim zaposlenima kreiraju sigurno i tolerantno školsko okruženja za sve učenike, a to, prema njenim riječima, mogu samo ako su dovoljno edukovani i senzibilisani.

Uz to, stručni saradnik treba da ima kompetencije da pruži podršku i roditeljima i učenicima kroz savjetodavni rad.

Da bi se ovo postiglo i da bi odgovorili na potrebe svih učenika, pedagozi i psiholozi moraju stalno da osavremenjuju profesionalna znanja i način rada, ističe sagovornica CIN-CG.

”Ono na šta stavljamo akcenat tokom rada s LGBTI učenicima jeste da treba da prihvate sebe i grade stabilnu sliku o sebi, nezavisno od mišljenja i reakcija društva, što je težak zadatak koji zahtijeva mnogo ličnog rada. Treba da iskoriste resurse socijalne podrške koji postoje u društvu, da prijave nasilje, da se ne povlače pred nasilnicima i ne identifikuju s ulogom žrtve. Treba da shvate da je suprotstavljanje nasilju dio njihove borbe za integritet ličnosti”, kazala je Mikulić Rakočević, dodajući da je u praksi potrebno sprovoditi programe za razvoj socio-emocionalnih vještina, kao i različite preventivne programe za otklanjanje predrasuda i suzbijanje nasilja.

Ona je istakla da se kontakt s osobama iz LGBTI populacije, kroz aktivnosti kao što je živa biblioteka, pokazao kao izuzetno koristan u suzbijanju predrasuda i razvoju empatije i prihvatanja.

Cin Cg disklajmer
foto: CIN-CG
Preporučujemo za Vas