Plažni bar na ulcinjskoj Adi, koji je tu egzistirao od 2009, više ne postoji. Montažni objekat, omiljen kutak svih gostiju, uklonjen je juče jer je more već bilo prodrlo u njegove temelje.
”Voda je potkopala temelje, morali smo građu da spasimo kako bi napravili novi plažni bar ali još uvijek ne znamo gdje”, kazao je “Vijestima” izvršni direktor HTP “Ulcinjska rivijera”, Bojan Đakonović.
Erozija, koja neumoljivo razara ostrvo, naročito kod desnog ušća Bojane, godinama je već glavobolja za brojne eksperte iz struke.
Prof. dr Sava Petković iz Beograda autor je hitnih mjera privremene sanacije plaže na Adi, koja je zimus takođe bila ugrožena erozijom. Tada su postavljeni naperi, odnosno džakovi sa pijeskom koji su rezultirali očuvanjem plaže prema drugom ušću.
Đakonović je kazao je da je dio ispred objekata, za sada stabilno.
”Ali mislim da će nam prvi jači “jugo” napraviti probleme”, kazao je on.
Naveo je da kultni restoran “Barbana” zasad nije u problemu.
”Čekamo da Vojska servisira mehinazicju i da prema uputstvima eksperata iz Italije, počnemo formiranje vještačkih dina”, kazao je Đakonović.
Naglasio je da je taj projekat nezavisan od napera i da ga vodi Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a izvodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.
”Morsko dobro” saopštilo je u junu ove godine da je završena sanacija erozije plaže na Adi Bojani.
”Dana 18. 06. 2021. godne završeni su hitni radovi na zaustavljanju erozije plaže na zapadnom dijelu Ade Bojane. Radovi su se odnosili na prihranjivanje plaže pijeskom koji je vađen prilikom produbljivanja rijeke Bojane zadnjih godina”, saopštili su tada iz JP.
Naveli su da je ukupno nasuto oko 35.000 m³ pijeska, pa trenutno plaža ima širinu oko 35 metara i dužinu oko 300 metara.
Samo tri mjeseca kasnije, situacija na Adi opet je alarmantna.
Đakonović je nedavno podsjetio da je studija resornog ministarstva pokazala da je u posljednjih nekoliko godina, nestalo deset odsto cjelokupnog ostrva.
Ada je prve turiste ugostila 1973, kada je njemačka turistička agencija “Miramare” braće Halgat, koja se bavila isključivo naturističkim turizmom, uložila oko pola miliona maraka za izgradnju tkz. crnih vila sa oko 100 kreveta. Ubrzo je postalo jasno da to nije dovoljno, pa su izgrađene takozvane bijele vile i auto-kamp kada je na Adi moglo da ljetuje i do hiljadu i po turista. Na Adi se sve do 1987, kada je izgrađen most, dolazilo skelama. Početak krvavih ratova na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog vijeka, označio je i kraj elitnog turizma na Adi - u predvečerje sukoba kamp je napustila posljednja grupa njemačkih nudista po nalogu svoje ambasade.
Bonus video:
