U Jadranskom moru od 1990. godine evidentirano je prisustvo 46 novih vrsta riba, od kojih su neke već uspostavile i svoju populaciju, što znači da su se nastanile za stalno i tu se i razmnožavaju.
To je, pored ostalog, rečeno na predavanju “Invazivne vrte riba i rakova u Boki Kotorskoj i Jadranu”, koju je priredila JU Gradska biblioteka Tivat.
Veoma interesantno predavanja sa obiljem podataka o promjenama koje u ekološkom smislu trpi Jadran, održao je ihtiolog dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK). On je predstavio sve aspekte rada te naučno-istraživačke ustanove koja ove godine slavi 60. godišnjicu osnivanja i koja se kroz pet laboratorija i jedan centar, bavi istraživanajm i praćenjem gotovo svih aspekata života u moru u južnom Jadranu. IBMK, pored ostaloga, ima 14 doktora nauka, te po četiri studenta-doktoranda i stručnih saradnika, a gaji vrlo uspješnu međunarodnu saradnju sa kolegama-marinskim biolozima iz inostranstva, te je do sada Institut realizovao i preko 140 raznovrsnih naučno-istraživačkih projekata.
Govoreći o klimatskim promjenama i globalnom zagrijavanju, Joksimović je kazao da se one reflektuju i na morski ekosistem, pa tako prosječna temperatura površine morske vode na južnom Jadranu u periodu od 1990. do danas raste za 0,03 stepena Celzijusa godišnje.
”Iako to djeluje naoko vrlo malo, kumulativni efekti zagrijavanja morske vode u Jadranu su veoma primjetni i višestruki, posebno sa aspekta stvaranja ambijenta koji je povoljan i za nastanjivanje u Jadranu određenih biljnih i životinjskih vrsta koje su karakteristične za topla, tropska mora”, kazao je Joksimović.
On je naveo da osim prirodnih uticaja kroz kretanje morskih struja, toplotu i salinitet morske vode, na promjenu živog svijeta u Mediteranu i Jadranu, utiče i otvaranje vještačkih plovnih puteva poput Sueckog kanala od čijeg je prokopavanja 1865. godine, Mediteran i fizički spojen sa Crvenim morem, pa tim putem u Sredozemlje i Jadran ulaze i alohtone vrste, tzv. lesepsijski migranti. S druge strane, kroz Gibraltarski moreuz u Mediteran dolaze i vrste iz Atlanskog okeana, a kroz Dardanele i vrste karakteristične za basen Crnog mora. Do sada je kroz Suecki kanal iz Crvenog mora i Indijskog okena u Mediteran ušlo 60-ak novih vrsta riba.
”Hrvatski i crnogorski ihtiolozi su od 1990. do danas evidentirali, identifikovali i opisali ukupno 46 novih vrsta riba i rakova u Jadranu, tako da sada, računajući i domicilne - autohtone vrste, baratamo podatkom o najmanje ukupno 450 vrsta koje obitavaju u našem moru”, kazao je Joksimović, detaljno predstavljajući neke od novih vrsta riva poput četvorozupke, trumpetače, mramornice, plavog trkača, okeanske napuhače, zvjezdooka, žutouste barakude, trorepana, plavog raka, dviju novih vrsta kirnji, do najnovijeg stanovnika Jadrana - ribe lava (dragonfiš).
Riba lav je posebno problematična jer je vrlo otrovna, nema prirodnog neprijatelja u Jadranu, niti je interesantna za komercijalni izlov, a istovremeno je predator koji uništava brojne domicilne vrste riba i morskih organizama, Stoga, po mišljenju Joksimovića, jedini način da se populacija ribe-lava u Jadranu koliko-toliko održava pod kontrolom, ubuduće će morati biti njen organizovani ciljani izlov i uništavanje da ona ne bi potpuno preuzela habitat. Neke od novih vrsta, poput nove dvije sorte kirnji, odnosno posebno plavog raka, komercijalno su vrlo interesantne za ribolov i plasman na tržištu, ali zasada lokalni ribari još, barem kada je plavi rak u pitanju, nisu pokazali veće interesovanje da se pozabave organizovanim izlovom i prodajom tog ulova. Joksimović je dodao da opasnost za domicilne vrste i habitat od novounesenih morskih biljaka, najviše predstavljaju alge caulerpa racemosa i Caulerpa taxifolia koje su porijeklom iz voda Indijskog i Pacifičkog okena blizu Australije. Promjene u ekosistemu utiču i na povećanje populacije određenih domicilnih vrsta riba, poput strelke koja je interesantna za prvenstveno sportski ribolov, ali koja zbog svoje agresivnosti, nerijetko nanosi i značajnu štetu pojedinim drugim domaćim vrstama značajnim za komercijalni ribolov, poput cipola.
Joksimović je kazao da IBMK odlično sarađuje sa lokalnim ribarima i širom zajednicom na primorju, na planu jačanja svijesti i edukacije o problemu koji stvaraju alohtone i invazivne vrste. Kroz projekat LEK (Local Ecologiocal Knowledge) je na tu temu, IBMK već napravio 30-minutne intervjue sa preko 100 profesionalnih i sportsko-rekreativnih ribara duž cijelog primorja - od Igala do Ade Bojane. Tom prilikom od ljudi koji su svakodnevno u dodiru sa morem i životom u njemu, prikupljeni su podaci o prisustvu alohtonih i invazivnih vrta, učestalosti njihovih uloga, ali i trendovima koje ribari primjećuju u ponašanju, brojnosti i prisustvu domicilnih vrsta - posebno onima značajnim za komercijalnu ekspolataciju.
Bonus video:
