DVIJE STRANE ĆUTE O DETALJIMA

Država poslala predlog, sad na potezu advokati

Iz Ministarstva finansija i socijalnog staranja više puta su ponovili da je cilj da svi poreski obveznici neselektivno primjenjuju Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga

43949 pregleda 44 reakcija 22 komentar(a)
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Država je ponudila predlog rješenja za elektronsku fiskalizaciju kod specifične advokatske djelatnosti i očekuje se izjašnjenje druge strane.

To su “Vijestima” kazali u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (MFSS).

U tom resoru Vlade naglasili su da detalje ne mogu iznositi do okončanja pregovora, ukazujući da su u njima jednako svi - Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava, MFSS, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Advokatska komora Crne Gore, jer su svi 30. jula 2021. godine potpisali Protokol o saradnji za izmjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Detalje nisu saopštili ni iz Advokatske komore.

U skladu sa Protokolom, održano je više sastanaka predstavnika izvršne vlasti i Advokatske komore Crne Gore na kojim su usaglašavani stavovi vezani za fiskalizaciju advokatske djelatnosti.

U MFSS-u nezvanično naglašavaju da su pokazali veliku otvorenost da se uvaže specifičnosti advokatske djelatnosti kada je u pitanju fiskalizacija, s tim da izmjene propisa ne izazovu selektivnost u primjeni već da se propiše mogući način fiskalizacije.

Iz resora Milojka Spajića više puta su ponovili da je cilj Ministarstva finansija i socijalnog staranja da svi poreski obveznici neselektivno primjenjuju Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Smisao elektronske fiskalizacije je potpuna automatizacija sistema rada, kroz elektronsko prikupljanje podataka o prometu u realnom vremenu, omogućavajući bolju kontrolu poreskih obveznika, statističko izvještavanje, analize, itd.

Spajić
Spajićfoto: Savo Prelević

Sistem elektronske fiskalizacije u funkciji je od 1. janaura 2021. godine, kada je počela mogućnost fiskalizacije računa korišćenjem fiskalnog servisa, dok se obavezna fiskalizacija primjenjuje od 1. juna 2021. godine.

Dodatna prednost sistema elektronske fiskalizacije, koji se sprovodi u Crnoj Gori, pored sveobuhvatnosti vrsta plaćanja je i sadržina računa koja je normirana da obuhvati sve stavke računa.

Tako Uprava prihoda i carina raspolaže ogromnim i raznovrsnim setom podataka, koji je u interesu bolje naplate poreze, inspekcijskog nadzora i analiza rizika.

Štrajk

Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, koji je donesen 2019. godine, a čija je primjena počela 1. juna 2021. godine, izazvala je brzu reakciju crnogorskih advokata. Nezadovoljni zakonom, uslijedio je i štrajk, odnosno obustava rada oko 700 advokata, koji je trajao gotovo 70 dana. To se odrazilo i na pravosudni sistem - gotovo da su bili blokirani svi sudovi i tužilaštva.

”Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga neprimjenjiv je za advokaturu, što su u krajnjem priznali i u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja”, kazao je “Vijestima” predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović.

”Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga donesen je 2019. godine i njegova primjena prvo je odložena za početak 2020. godine, a zatim još jednom za početak 2021. godine. Taj zakon ne prepoznaje advokaturu kao nezavisnu i samostalnu profesiju koja pruža pravnu pomoć, kako je to definisano i Ustavom Crne Gore. Dakle, advokati ne prodaju ni proizvode, ni usluge, pa je Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga neprimjenjiv za advokaturu, što su u krajnjem priznali i u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, a što je resorno Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava potvrđivalo i prije nego što je počela opšta obustava pružanja pravne pomoći od strane advokata. Između ostalog, treba ukazati da u najvećem broju slučajeva advokati naplatu pružene pravne pomoći ne izvrše odmah ili unaprijed, već nakon okončanja postupka u kome zastupaju ili brane stranku. Zato je neprimjenjiv model fiskalizacije ili prijave prometa kod advokata na isti način kao što se to zahtijeva u privredi, trgovini i slično. Promet se može i mora prijaviti u trenutku kada se desi, a ovaj zakon ne uvažava specifičnosti advokature u tom smislu i advokatima bi njegovom primjenom bilo ugroženo poslovanje na način koji je, vjerujemo, suprotan ustavnom položaju advokature kao dijelu pravosuđa”, rekao je Begović.

Begović
Begovićfoto: BORIS PEJOVIC

On tvrdi da su od početka ukazivali da advokati ne izbjegavaju prijavu prometa, niti traže da budu izuzeti po pitanju plaćanja poreskih obaveza: “A što je neosnovano često u javnosti isticano kao ‘argument’ protiv naših zahtjeva. Naš ključni zahtjev je da se advoktura posmatra i tretira na način kako je Ustav definiše. Osim toga, ovaj zakon bi u primjeni na advokaturu otvarao mogućnost da poreski inspektor pregleda spise predmeta advokatske kancelarije, krši načelo povjerljivosti između advokata i klijenta i u krajnjem da advokatskoj kancelariji zabrani obavljanje djelatnosti na period do 90 dana, što predstavlja nedopušten pritisak izvršne vlasti na advokaturu i na pravosuđe uopšte”.

Podsjeća da je na vanrednoj Skupštini Advokatske komore Crne Gore 17. maja 2021. godine, donesena odluka o proglašenju opšte obustave pružanja pravne pomoći od strane advokata počev od 24. maja 2021. godine.

”Obustava pružanja pravne pomoći trajala je do 31. jula, kada je na vanrednoj Skupštini suspendovana dok paritetna radna grupa ne usaglasi obostrano prihvatljiva rješenja koja će u potpunosti uvažiti specifičnosti advokatske profesije na način kako tu profesiju prepoznaje i definiše Ustav Crne Gore”.

Begović je kazao da je odluka o obustavi pružanja pravne pomoći obustavljena nakon što je Advokatska komora potpisala protokol sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja i Ministarstvom pravde, ljudskih i manjinskih prava, kojim je konstatovano da je navedeni zakon jednim dijelom neprimjenjiv na advokaturu i da je potrebno uvažiti sve specifičnosti advokature onako kako to definiše Ustav...

Tada je formirana radna grupa koju na paritetnoj osnovi čine advokati i predstavnici izvršne vlasti.

”Radna grupa radi na predlogu izmjena zakona i mi očekujemo da dođe do rješenja koja će uvažiti advokaturu kao nezavisnu i samostalnu profesiju koja pruža pravnu pomoć, sa jedne strane, istovremeno poštujući i potrebu države da definiše evidenciju i prijavu prometa u advokatskoj djelatnosti”, kaže predsjednik Advokatske komore.

Na pitanje da li se Advokatska komora obraćala prethodnoj Vladi nakon što je zakon donesen 2019. godine, Begović navodi da jeste, ali uzalud.

”Advokatska komora Crne Gore više puta se obraćala izvršnoj vlasti povodom najava primjene ovog zakona na advokaturu. Tako smo se obraćali bivšoj ministarki ekonomije u Vladi Crne Gore, g-đi Dragici Sekulić i bivšem direktoru Poreske uprave g-dinu Miomori M. Mugoši, a zatim četiri puta i aktuelnom ministru finansija i socijalnog staranja, g-dinu Milojku Spajiću. Nažalost, naši navodi nijesu ozbiljno razmotreni i nijesmo naišli na razumijevanje izvršne vlasti. Zato je Advokatska komora bila prinuđena za jedan radikalan potez, odnosno na obustavu pružanja pravne pomoći, koji je upravo pokazao da advokati ne prodaju proizvode i usluge, odnosno da je advokatura dio pravosuđa bez koga pravosuđe ne može da funkcioniše, da advokati pružaju pravnu pomoć i da se specifičnosti advokature moraju uvažiti jer, u suprotnom, građanima će biti uskraćeno pravo pristupa sudu”, rekao je on.

Primjedbe i na “Evropu sad”

Što se tiče predloga izmjena i dopuna više zakona u okviru programa poreskih reformi “Evropa sad”, Advokatska komora CG je zajedno sa Notarskom komorom, Komorom javnih izvršitelja, Udruženjem sudskih vještaka i Udruženjem sudskih tumača, uputila incijativu u kojoj smo ukazali da fizička lica i preduzetnici imaju, bez razumnog ili objektivnog opravdanja, nepovoljniji poreski tretman od pravnih lica.

To je saopštio Begović.

”Upozorili smo na brojne nelogičnosti i barijere koje se nameću fizičkim licima i preduzetnicima, pa smo pozvali na hitno usaglašavanje relevantnih zakonskih normi na način da one ne budu diskriminatorne, kako među različitim kategorijama fizičkih lica, tako i fizičkih lica u odnosu na pravna lica”, rekao je Begović.

Posredna uloga Ministarstva pravde

Na pitanja - dokle su stigli pregovori, da li je postignut konačan dogovor u vezi fisaklizacije, te na koji način će advokati plaćati porez, “Vijestima” je iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, kratko odgovoreno:

“Povodom pitanja koja ste uputili kabinetu Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava, nalazimo da Vam odgovore može pružiti Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, s obzirom na to da je to pod njihovom nadležnošću. Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava bilo je samo posredna institucija MFSS-a i Advokatske komore po ovom pitanju”, navela je Sara Kurgaš iz Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava.

Advokati često beskamatno kreditiraju državu

”Bitno je ukazati da Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga ne definiše način plaćanja poreza ni advokata, niti bilo koje druge djelatnosti. Mi smatramo da način plaćanja poreza i doprinosa advokata nije definisan na adekvatan i pošten način. Porez na dohodak advokata uslovljen je prometom u prethodnoj godini i plaća se akontativno, pa veoma često advokati faktički beskamatno kreditiraju državu. Dalje, osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa advokata propisuje se čak do 150 odsto prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori. Takve obaveze prema državi većina advokata nije u stanju redovno da izmiruje, pa bi u interesu države i u cilju poboljšanja poreske discipline u ovom dijelu trebalo usvojiti rješenja koja bi bila pravična i koja bi omogućavala redovniju naplatu doprinosa”, istakao je Begović.