panel - Glavni izazovi u okviru poglavlja 10, 23 i 27

Rudović: U slučaju Happy televizije prvi put Agenciji niko nije branio da sprovede ovlašćenja

"Imali smo slučaj sa Hepi televizijom, a ono što bih potencirao je da se prvi put desilo da niko Agenciji nije branio da sprovede svoja ovlašćenja, koja je u tom pogledu značajnija nego što je bilo ranije", kazao je Rudović

14255 pregleda 1 komentar(a)
Sa današnje konferencije, Foto: CIN-CG
Sa današnje konferencije, Foto: CIN-CG

Vršilac dužnosti (v.d.) generalnog direktora Direktorata za medije pri Ministarstvu javne uprave, digitalnig drustva i medija, Neđeljko Rudovic kazao je da bi primat trebalo dati stvaranju atmosfere za slobodno i nezavisno novinarstvo, a da je pitanje je da li je Agencija za elektronske medije (AEM) odgovarala građanima u prethodnom periodu.

On je to kazao govoreći na panelu Glavni izazovi u okviru poglavlja 10, 23 i 27 na konferenciji Značaj slobode medija za poglavlje 27 i proces evropskih integracija u Podgorici.

"Imali smo slučaj sa Happy televizijom, a ono što bih potencirao je da se prvi put desilo da niko Agenciji nije branio da sprovede svoja ovlašćenja, koja je u tom pogledu značajnija nego što je bilo ranije", kazao je Rudović.

Savjet AEM je 8. januara donio odluku da na šest mjeseci zabrani emitovanje pojedinih emisija televizije Happy u Crnoj Gori.

Rudović je rekao da je suštinsko pitanje nas, sprovođenje zakona.

"Poglavlje 23 koje se najviše tiče slobode izražavanja i problema sa istražnim radnjama slučajeva napada na novinare je naša bolna tačka već 20 godina", kazao je Rudović.

"Naš zadatak je da Crna Gora dobije istinski javni servis koji neće zavisiti od rasporeda snaga na politickoj sceni", rekao je on

Mrdak: Najvažnije ljudsko pravo je na zdravu životnu sredinu

Državni sekretar za ekologiju u Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Danilo Mrdak kazao je da je veliki problem što se na pitanja novinara odgovara uopšteno, a ne konkretno.

"Javna administracija ne smije da ostavi bez odgovora građane, a posebno ne novinare?, kazao je Mrdak.

On je istakao da je pravo na zdravu životnu sredinu najvažnije ljudsko pravo.

"Moj duboki sud je da kada imate zdravlje, možete o svemu da razmišljate. Bitna je uloga medija i građana u okviru poglavlja 27. Bitno je da građani znaju dokle smo stigli i šta smo ispunili. Poglavlje 27 moramo da ispunimo zbog nas samih, da bismo dostigli civilizacijski nivo", smatra Mrdak.

Uljarević: Nemamo profilisane novinare na teme koje su u fokusu evropskih integracija

Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ukazala je na stvari koje, kako kaže, nećemo naći nigdje u dokumentima.

"Jedan od tih problema su politički kapaciteti, a drugo na ono što zovem "crnogorska mjerila", a to je ono što podrazumijeva kakvu državu želimo, a ekologija i vladavina prava su jedno od glavnih pitanja.

"Politički kapaciteti nam hronično nedostaju. Premijer je jutros kazao da je na djelu puč, a otuđenost od EU je što premijer ne prepoznaje sebe kao pučistu iako privatizuje institucije u posljednje vrijeme. Nema ništa od obecanja Vlade evropskim integracijama", istakla je Uljarević.

Govoreći o sadašnjoj vlasti, Uljarević je istakla da sve ono što su zamjerali prethodnoj vlasti u smislu stvaranja održivih mehanizama moći "oni pokušavaju da učvrste", ali ni da danas nemamo profilisane novinare na teme koje su u fokusu evropskih integracija.

Novinari se, kako smatra, ne trude da kritički razrade određene teme.

Još jedan problem koji je Uljarević navela je i ekonomsko iscrpljivanje medija na različite načine, maćehinski odnos prethodne vlasti prema istraživačkim novinarima.

Uljarevic smatra i da vrlo često novinari razmišljaju šta im donosi pisanje o nekoj temi, te da zbog toga brojne teme ostaju na niovu nekoliko dana i poluotvorene.

Ispunjavanje želja određenih grupacija

Zadatak medija je da pomogne državi i civilnim stručnjacima, smtara predsjednica društva "dr Martin Šnajder Jakobi" Zenepa Lika.

Istakla je da je Crna Gora ograničena prostorom, te da "ne možemo svaki njen dio da predamo strateškim graditeljima", ali i da imamo ministra koji smatra da je ilegalna gradnja u redu.

"Prostorno planiranje je dovedeno do te mjere da je to ispunjavanje želja određenih grupacija", kazala je Lika.

Medenica: Procesuiranje eko kriminala u Crnoj Gori je na niskom nivou

Procesurianje eko kriminala u Crnoj Gori je na niskom nivou, smatra koordinatorka Centra za zaštitu i proučavanje ptica Ksenija Medenica.

"Proteklih godina smo imali primjere da se građani na ulicama bore za zaštitu životne sredine, a ne u institucijama. Prošle godine smo proslavili jubilej ekološke države bez prostornog plana, strateških dokumenata, državnog plana upravljanja otpadom, dokumenti koje Crna Gora nema, a pojedini građani i dalje podmeću požare, bacaju smeće kroz prozor i ubijaju zaštićene vrste i u većini slučajeva ostaju nekažnjeni", kazala je Medenica.

Đurović: Ne vidim primarnim da nas izvještavaju mediji koji su stacionirani van Crne Gore

Direktor Media centra Goran Đurović smatra da bi mediji radili svoj posao da su potrebne medijske politike, a da je jedna od njih medijska strategija koja je u pripremi.

"Mediji koji nisu sa sjedištem u Crnoj Gori su u dominaciji na našem tržištu, a ne može se očekivati da imaju preveliki interes za izvještavanje iz Crne Gore. Tu se ubrajaju Prva, Nova M, Pink televizija", kazao je Đurović.

"Nemamo privatnih komercijalnih medija koji nisu u vlasništvu privatnika iz drugih država i ne vidim primarnim da nas izvještavaju mediji koji su stacionirani van Crne Gore. Taj problem treba da se riješi", smatra Đurović.

Na pitanje kako natjerati medije i novinare da svoj posao rade bolje, Đurović smatra da je potrebna dobra regulacija, dobar rad Agencije za elektronske medije "jer je bila pod političkim uticajem" i veća edukacija novinara za teme koje prate.

U BiH situacija ni bolja ni gora

U Bosni i Hercegovini (BiH) situacija nije ni bolja ni gora, osim što je komplikovaniji administrativni ustroj, saopštila je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo BIJ Lejla Bičakčić.

"Novinari su najčešće na margini, obespravljeni u pogledu ugovora, pa je sve manje novinara koji bi tim poslom da se bave, navodi Bičakčić.

"Istraživačko novinarstvo je gurnuto potpuno u nevladin sektor. Istraživačkih novinara u BiH je sve više, što je pozitivna stvar. Pokazuje se da postoji interes za istraživačkim novinarstvom. Zajedničko za region je da uglavnom novinari koji žele da ukažu na probleme se prikazuju kao izdajnici, strani agenti...", kazala je ona.

Istakla je i da se mora razgovarati o kvalitetu edukacije, a da smatra da im nedostaje zajedničkog uvezivanja u regionu.

Raonić: Javni servis nije potpao pod uticaj politčke partije

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić kazao je da javni servis nije potpao pod uticaj neke političke partije, te da ko god gleda servis to može prosuditi.

"Vidimo i u okolini kolika je želja političkih partija da utiču na svoje javne servise. Veliki problem je ambijent u kome Javni servis radi", kazao je Raonić.

Istakao je i da ga brine status Crne Gore u izveštajima međunarodnih organizacija, ali i da ne prihvata ocjenu Reportera bez granica da je Crna Gora najgora u regionu po pitanju medijskih sloboda.

"Javni servis je već pokazao da je otvoren za sve, da će nastaviti tim pravcem. Borba za istinski javni servis nije laka, ali po pitanju gledanosti i posjećenosti portalu rezultati su nam sjajni. Brojne stvari nisu dobre, ali se stvari ne rješavaju preko noći", kazao je Raonić.

Ivanović: Mediji su bili prepušteni zakonima tržišta i volja političkih elita

Osnivač Nezavisnog dnevnika i Televizije Vijesti Željko Ivanović kazao je da nije saglasan sa Raonićem u vezi sa ocjenom Reportera bez granica.

"Mi nigdje u regionu nismo imali 20-ak napada i jedno ubistvo kao što je u Crnoj Gori i zarobljeni javni servis kao što je do sada bilo u Crnoj Gori", istakao je Ivanović.

Povodom rada javnog servisa, Ivanović je kazao da će se vidjeti u kom će smjeru to ići i koliko će urednički kolegijum i drugi kapaciteti moći to da iznesu.

Gdje smo sada, gledajući evropske integracije i slobodu medija, Ivanović je citirao svoju profesoricu na fakultetu: "Nezavisni mediji na prostoru bivše Jugoslavije uspjeli su da prežive diktaturu, ali nisu demokratiju?

"Prerani je zaključak da je padom Miloševića ovdje došla demokratija. Mediji su bili prepušteni zakonima tržišta i volja političkih elita. Elite koje su izrasle iz kriminala 90-ih nisu imali svijest koju ulogu mediji treba da imaju u društvu", kazao je Ivanović.

On je dodao da mediji ne mogu da žive u vakuumu, već žive u konkretnim uslovima koji su sa jedne strane zakonski, a sa druge tržišni.

"Pristup medija koji smo gledali posljednje dvije decenije je pokazao da se umjesto u nekoj fer utakmici takmiče ko može da preživi, oni su deregulacijom tržišta vodili strategiju da se nezavisni mediji ugase", kazao je on.

Ivanović je istakao i da dok politička elita ne napravi dogovor o tome kako treba da izgleda okvir i kako treba da izgleda medij, te da se takmiče u kvalitetu, a ne da gledaju kako će i od koga dobiti frekvenciju, uzaludna je priča.