Bjelopoljci teže dišu i od Pljevljaka

Broj dana sa srednjim dnevnim prekoračenjima PM10 čestica u Bijelom Polju u prošloj godini je iznosio 91 dan, dok je 2020. godine Bijelo Polje bilo rekorder sa 112 dana nedozvoljenih prekoračenja, najviše u Crnoj Gori

34374 pregleda 44 reakcija 6 komentar(a)
Naselje Nikoljac u magli i smogu, Foto: Privatna arhiva
Naselje Nikoljac u magli i smogu, Foto: Privatna arhiva

Za Bjelopoljca Iva Karišika život u kući u Ulici Muniba Kučevića, u centru Bijelog Polja je nepodnošljiv. On živi iznad zgrade Višeg suda, gdje se nalazi zajednička kotlara za grijanje Višeg i Osnovnog suda i zgrade opštine. Građani te ulice kažu da žive u paklu između četiri najveća zagađivača, dodajući zgradu preko puta, Centar za kulturu, i par desetina metara dalje zgradu Tužilaštva i Suda za prekršaje. Ističu da je naročito u nekim danima, kada se koristi vlažan ugalj, život nepodnošljiv i kada su zatvoreni prozori kuća.

I ostali građani Bijelog Polja teško dišu, a grad pod Obrovom i ove godine bilježi neslavan rekord zagađenja vazduha, po kome su, u pojedinim mjesecima pretekli, po prekomjernim koncentracijama štetnih materija u vazduhu i tradicicionalno zagađena Pljevlja.

Trend najzagađenijeg grada u novembru i decembru prošle godine Bijelo Polje nastavilo je i u januru ove godine. Tokom posljednjeg mjeseca prošle godine, u toj sjevernoj opštini tokom 22 dana je zabilježena prekomjerna koncentracija PM10 čestica. Broj dana sa srednjim dnevnim prekoračenjima PM10 čestica u Biijelom Polju u prošloj godini je iznosio 91 dan, dok je 2020. godine Bijelo Polje bilo rekorder sa 112 dana nedozvoljenih prekoračenja, najviše u Crnoj Gori. Godinu ranije bilo je 58 dana sa prekoračenjima, ali je tada mjerna stanica mjerila samo period od oktobra do decembra. Istovremeno su izmjerene i visoke koncentracije PM2,5 čestica na mjernim mjestima u sjevernoj i centralnoj zoni države. Hemijskom analizom PM10 čestica utvrđeno je povećano prisustvo benzo(a)pirena u uzorcima iz sjeverne i centralne zone.

Direktor NVO “Breznica” Milorad Miki Mitrović podsjeća da je Opština Bijelo Polje 2019. godine uradila lokalni plan zaštite životne sredine Bijelog Polja od 2019. do 2023. godine, ali da problem nije riješen.

”Tim dokumentom je trebalo da se bar donekele riješe problemi lošeg kvaliteta vazduha odnosno da se već donesu neke konkretne mjere koje će, ako ne potpuno riješiti, a onda bar djelimočno ublažiti posljedice lošeg kvaliteta vazduha, a samim tim i poboljšati zdravstveno stanje stanovnika Bijelog Polja. U tom dokumentu se konstatuje da je “stanje kvaliteta vazduha u opštini Bijelo Polje je na zadovoljavajućem nivou”. Navodi se da je vazduh najzagađeniji u zimskom periodu zbog velikog broja kućnih ložišta i u periodu proljeća zbog velikog broja šumskih požara. U dijelu koji se tiče mjera za zaštitu vazduha od zagađenja, navodi se da “subjekti-zagađivači treba da obezbijede sistem monitoringa za praćenje kvaliteta vazduha, emisije zagađujućih materija (SO2, NOx, CO2) na određenom mjestu i u određeno vrijeme”. Međutim od svega navedenog u dokumentu, jedino što je urađeno je da je postavljena mjerna stanice za praćenje kvaliteta vazduha u naselju Nikoljac i koja pokazuje konstantno prisustvo i prekoračenja praškastih čestica u vazduhu”, kazao je Mitrović.

Zagađenje dostiglo kritičan nivo: Bijelo Polje
Zagađenje dostiglo kritičan nivo: Bijelo Poljefoto: Jadranka Ćetković

Ekološke nevladine organizacije su i ranije apelovale na opštinu da reaguje, jer je Bijelo Polje postalo jedan među najzagađenijim sredinama u Crnoj Gori. U pojedinim periodima čak i zagađeniji, od tradicionalno zagađenih Pljevalja.

”Predsjednik Opštine Petar Smolović je početkom 2020. godine formirao komisiju za ocjenu stanja kvaliteta vazduha i iznalaženja rješenja za otklanjanje eventualnog lošeg uticaja na zdravlje ljudi i to je davalo neku nadu ka promjeni ovakvog stanja. Zadatak komisije je bio da utvrdi trenutno stanje kvaliteta vazduha u toj opštini, da uporedi to stanje sa stanjem kvaliteta vazduha u prethodnom vremenskom periodu, kao i da prati trend eventualnog pogoršanja stanja vazduha u tom periodu”, kazao je Mitrović, podsjećajući da je Smolović tada najavio da će novoformirana komisija sačiniti spisak (potencijalnih) zagađivača vazduha u Bijelom Polju i da će utvrditi ostale uzroke zagađenja vazduha, kao da će i predložiti mjere i rješenja poboljšanja i unapređenja stanja kvaliteta vazduha u Bijelom Polju i predsjedniku Opštine podnijeti izvještaj o rezultatima svoga rada.

Da li je pomenuta komisija, kaže Mitrović, išta uradila od onog zbog čega je i formirana nije poznato, ali da je evidentno da je kvalitet vazduha ostao nepromijenjen i sa tendencijom stalnog pogoršanja.

”Dodatnu zbunjenost građana i javnosti vrlo često izazovu pojedinci, koji objavljuju neka svoja “istraživanja” o kvalitetu vazduha, pa se desi da objave potpuno netačne vrijednosti kvaliteta vazduha u određenom periodu. Čak se dešava da i mjerne jedininice kojima se mjeri koncentracija, samozvani stručnjaci ‘pobrkaju’ i to tako objave u medijima, što je nedopustivo. Za bilo kakvo javno istupanje vezano za ovakve teme koje tangiraju neku zajednicu i izazivaju povećanu pažnju javnosti, neophodno je bar elementarno poznavanje materije o kojoj se priča. Važno je napomenuti da svi podaci, koji se nalaze na sajtu Agencije za zaštitu životne srdine nijesu validni sve dok ih neka licencirana ustanova ne potvrdi, odnosno validira”, naglasio je on.

Po mišljenju te ekološke organizacije Opština Bijelo Polje Polje u što kraćem roku treba da pristupi izradi lokalnog plana upravljanja kvalitetom vazduha i krene u rješavanje problema lošeg kvaliteta vazduha.

“Kada su u pitanju konktretne mjere, Opština je izrazila spremnost da iz budžeta lokalne samouprave izdvoji dio sredstava za sufinansiranje nabavke filtera za vazduh koji bi se ugradili na ključnim mjestima, odnosno institucijama koje su prepoznate kao najveći zagađivači vazduha”, kazao je sekretar Sekretarijata za ruralni razvoj Jasmin Ćorović.

On navodi da Opština planira i da zajedno sa Ministarstvom ekonomije subvencionira sve one građane i preduzeća koji žele da izmijene svoje sisteme za grijanje i pređu sa ekološki neprihvatljivih goriva (ugalj, mazut itd.) na ekološki prihvatljive sisteme grijanja (pelet, struja i sl.).

”U ranijem period dobili smo određena obećanja od pojedinih ministarstva da će nam pomoći da realizujemo ovu mjeru, ali nakon promjene vlasti došlo je do trenutne stagnacije tog pitanja. Ipak se nadamo da će se naši zahtjevi uvažiti. Na dugoročnom planu Opština ima ideju toplifikacije grada, čime bi se smanjio broj individualnih ložišta a samim tim i zagađenje vazduha u zimskom periodu”, kazao je Ćorović.

On navodi da u Bijelom Polju meteorološki uslovi primarno nepovoljno utiču na stanje životne sredine zbog mikroklimatskih specifičnosti, koje omogućavaju da se tokom hladnog dijela godine realizuju određeni lokalni meteorološki efekti - vrlo jake temperaturne inverzije, koje imaju vrlo značajan uticaj na ponašanje zagađujućih čestica.

Ćorović je kazao da su rezultati praćenja kvaliteta vazduha, koji se mogu vidjeti i iz mjernih mjesta državne mreže u Bijelom Polju - urbana zona, pokazali povećanu koncentraciju suspendovanih čestica u vazduhu PM 10 i PM 2,5 u periodu sezone grijanja, konkretno u januaru i februaru 2020. godine.

O tome šta je do sada uradila komisija na planu smanjenja zagađenja vazduha Ćorović je rekao da su prikupljene osnovne informacije i procjene o zagađivačima vazduha, i to broj individualnih ložišta, broj stambenih zgrada, pravnih i privrednih subjekata, vrstu goriva koje koriste za grijanje.

”Komisija je dala kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mjere koje treba preduzeti kako bi se zagađenje vazduha smanjilo, odnosno dugoročnije gledano svelo na minimum. Sekretarijat je izradio Katalog potencijalnih zagađivača, gdje su popisani svi potencijalne zagađivači, a njima je upućen dopis, navodeći njihove zakonske obaveze praćenja emisije zagađujućih alergenasa, obaveza ugradnje filtera o njihovom trošku po principu ‘ zagađivač plaća’, dostavljanju godišnjih informacija o uređaju za grijanje, a sakuplieni su i podaci o upotrebi sredstava za grijanje stambenih zgrada kao kolektivnih jedinica”, kazao je Ćorović.

Naveo je da je Opština u komunikaciji sa Institutom za javno zdravlje utvrdila preporuke usmjerene ka smanjenju zagađenja vazduha, u cilju zaštite i očuvanja zdravlja ljudi i životne sredine, kao i da je Opština donijela lokalni plan upravljanja životnom sredinom 2020-2024. godine.

Ćorović napominje da je većina većina poslova kada je u pitanju zaštita i unapređenje stanja kvaliteta vazduha, u nadležnosti državnih organa, Agencije za zaštitu životne sredine i Ministarstva ekologije, urbanizma i prostornog planiranja, čak i za donošenje lokalnog plana zaštite vazduha.

Od čađi i magle ne mogu da žive

Stanovnici Ulice Muniba Kučevića, po njima najzagađenije ulice u gradu, traže hitan prijem kod predsjednika Opštine, kao i organizovanje okruglog stola, sa jasnim predlozima za urgentno nalaženje alternativnog rješenja, u vidu postavljanja filtera za najveće zagađivače.

“Prozor ne možemo da otvorimo, o širenju veša da ne govorimo. Zgrade suda, opštine, Centra za kulturu i tužilaštva se nalaze na par desetina metara”, priča Karišik.

Jedan od njegovih sugrađana koji nije želio da mu se ime pominje, kazao je da od čađi i magle ne mogu da žive.

“Ogorčeni smo zbog čega se ne nađu ili alternativni načini grijanja koje manje zagađuje ili neki filteri. Kako država može da naloži jednoj peletari i drugim privatnim firmama da postave filtere, neka onda i ove institucije urade nešto po tom pitanju”, kazao je on.

Karišik kaže da je najgore bilo prije 20 dana do mjesec, kada bukvalno nije moglo da se izađe ispred kuće.

Bonus video: