Požari koji posljednjih dana bukte u Crnoj Gori, samo su još jedan pokazatelj da država nije u stanju da se izbori sa tim problemom, smatraju u nevladinoj organizaciji (NVO) Grin houm /Green home/.
Iz te NVO kazali su da je i ove godine zakazala reakcija i prevencija požara.
“Dok čekamo kišu da zaustavi požare, značajan dio našeg šumskog bogatsva je trajno izgubljen”, rekli su iz Grin houma.
Osim toga, kako su naveli, nastala je ogromna ekonomska šteta.
“Prema zvaničnim podacima, procijenjena šteta od šumskih požara za period od 2012. do 2018. godine, kada smo imali 532 šumska požara sa opožarenom površinom šuma od 36.628 hektara, iznosila je skoro 6,5 miliona eura”, kaže se u saopštenju
Iz Grin houma kazali su da se radi o značajnom iznosu, koji je mogao biti uložen u kreiranje ozbiljnog sistema zaštite.
“Kako je jedan od najčešćih uzroka nastanka požara ljudski faktor, a svjedoci smo da su požari prethodnih dana nastali zbog čišćenja livada i drugih površina paljenjem, ta praksa u našoj zemlji mora biti promijenjena”, naveli su iz te NVO.
Oni su poručili da je podmetanje požara krivično djelo i da pojedinci koji nemarom ili namjerom izazivaju požar moraju biti sankcionisani.
Kako su naveli iz Grin houma, materijalno-tehnička sredstva i oprema moraju biti dostupni i mora se konstanto raditi na njihovom obnavljanju i unapređenju.
“Prema izvještaju Državne revizorske institucije iz 2019, svake godine krećemo gotovo iz početka”, kaže se u saopštenju.
Iz Grin houma rekli su da je utvrđeno da u sistemu organizacije za zaštitu šuma od požara nema odgovarajućeg informacionog servisa i baze podataka, da nije izvršeno mapiranje opasnosti i zoniranje i da nema adekvatnog nadzora nad izvršavanjem zadataka.
“Nedostaci u koordinaciji, neadekvatna i nedovoljna oprema i posebno nedovoljno poznavanje i procjena vjerovatnoće i posljedica potencijalne opasnosti ograničavaju kapacitet protivpožarnog sistema”, naveli su iz te NVO.
Od tada do danas, kako su kazali, nije ništa urađeno da se stanje unaprijedi.
“Šumski požari ostavljaju pustoš, uništavaju biljni i životinjski svijet, imaju negativne posljedice na životnu sredinu područja koje su zahvatili, ali isto tako nanose velike, materijalne, kulturne, ekološke i ekonomske štete”, kaže se u saopštenju.
Iz Grin houma naveli su da se procjenjuje da su upravo šumski požari u Mediteranu generisali oko 30 odsto gasova staklene baste, što je dodatan negativni efekat pažara.
Bonus video:
