Opština Kolašin Lađićima izbrisala imovinu?

Porodica iz Podgorice tvrdi da ih je kolašinska Opština sprečavala da raspolažu, a na kraju im i otuđila zgrade u privredi, koje su prije 15 godina kupili. Iz opštine kažu da zapravo oni žele da otmu opštinsko vlasništvo

5522 pregleda 0 komentar(a)
Lokacija na kojoj su Lađići kupili zgradu u privredi, Foto: Dragana Šćepanović
Lokacija na kojoj su Lađići kupili zgradu u privredi, Foto: Dragana Šćepanović

Porodica Lađić iz Podgorice tvrdi da ih je Opština Kolašin stalno sprečavala da raspolažu, a na kraju im i otuđila imovinu, koju su prije 15 godina kupili.

Radmila Lađić je tada, kako kaže njen sin Nikola, kupila od preduzeća “Veletrgovina” u stečaju “tri zgrade u privredi, čija je ukupna površina skoro 400 kvadrata”. Iz kupoprodajnog ugovora, koji je zaključen 8. septembra 2006. godine, vidi se da je za te objekte, kao i za poslovni prostor od 10 kvadrata plaćeno 14.500 eura. Uprava za nekretnine je mjesec kasnije upisala Lađićevu kao vlasnicu tih nepokretnosti.

Međutim, objašnjava Nikola Lađić, prema tumačenjima sudova i Opštine Kolašin, njegova majka od svega toga nema ništa.

Zgrade u privredi u međuvremenu su, prema objašnjenju iz Opštine Kolašin, postali privremeni objekti, objašnjavaju Lađići. Potom su i izbrisane iz evidencije katastra.

Oni tvrde da je riječ o atraktivnoj lokaciji, blizu ušća Svinjače u Taru, te sumnjaju da im je “nizom nezakonitih postupanja, oteta vrijedna imovina”. Zbog svega što su doživjeli sa kolašinskom lokalnom upravom, odnosno Sekretarijatom za planiranje prostora, komunalne poslove i saobraćaj, protiv sekretarke Ljiljane Rakočević podnijeli su krivičnu prijavu, koju sumnjiče za zloupotrebu službenog položaja. Kako su prije nekoliko dana obaviješteni iz ODT, njihovom krivičnom prijavom baviće se Specijalno državno tužilaštvo (SDT).

Rakočević je, kako piše u krivičnoj prijavi, u periodu od jula 2017. godine pa nadalje “zloupotrebom službenog položaja nanjela štetu Radmili Lađić i onemogućila je da, u skladu sa zakonom, slobodno upravlja i raspolaže svojom imovinom”. Lađićeva je u avgustu 2017. godine, u želji da rekonstruiše objekte, podnijela zahtjev za izdavanje Urbanističko tehničkih uslova (UTU) Sekeretarijatu na čijem je čelu Rakočevićeva.

Kako Sekretarijat nije odlučio o podnijetom zahtjevu skoro tri godine, 10. jula 2020. godine Lađićeva je podnijela Ministarstvu održivog razvoja žalbu zbog ćutanja administracije. Rakočevićeva je nakon tri mjeseca obavijestila “da se nisu stekli uslovi za rješavanje predmetnog zahtjeva, iz razloga što na predmetnoj lokaciji ne postoji objekat”.

”Rakočevićeva je tako postupila, uprkos neospornoj činjenici da je imala list nepokretnosti (LN) br.1362 u kome je upisan objekat i iz kojeg proizilazi potpuno drugačije činjenično stanje od onog koje je navela u potpisanom aktu.

”Moja majka je u februaru 2021. godine podnijela i Urgenciju za rješavanje po žalbi, pa nakon toga Rakočevićeva donosi novi akt i obavještava nas da se nisu stekli uslovi za rješavanja predmetnog zahtjeva. Tada tvrdi i da, kako je navela, iz razloga što na predmetnoj lokaciji, prema nalazu sudskog vještaka ne postoje objekti broj 1 i broj 3”, objašnjava Nikola Lađić.

Sve to vrijeme, kaže on, u pojednovnom listu “upisani su objekti za čiju rekonstrukciju je i podnijet zahtjev za izdavanje UTU”. On tvrdi i da Sekretarijat nikad njegovoj majci nije dostavio odluke koje je donosio drugostepeni organ. Konačno, u junu prošle godine, Uprava za katastar i državnu imovinu, postupajući po zahtjevu Sekretarijata, donosi rješenje kojim se dozvoljava upis promjena u LN broj 1362.

”Tim rješenjem briše se zabilježba postupka - zabilježba prava preče kupovine u korist Radmile Lađić, brišu se i objekti 1 i 3, ali i mijenja osnov sticanja kupovina i upisuje osnov sticanja građenje. Napominjemo da je rješenje o brisanju objekata 1 i 3 donijeto tek 17. juna lani, iako je Rakočević, prije navedenog datuma, tvrdila da ti objekti ne postoje”, kaže Nikola.

U odgovorima “Vijestima” iz lokalne uprave potvrđuju da su pokrenuli postupak brisanja objekata koje su Lađići kupili iz lista nepokretnosti koji je kod Uprave za katastar i državnu imovinu okončan u korist Opštine.

”U konkretnom slučaju riječ je o tri privremena objekta, od kojih dva objekta ne postoje u građevinskom smislu na terenu pa je iz tih razloga opština Kolašin pokrenula postupak brisanja objekata iz lista nepokretnosti. Pokrenut je i postupak brisanje zabilježbe prava preče kupovine u korist Radmile Lađić. Jedan od objekata je rekonstruisan bez građevinske dozvole i zakonom propisane dokumentacije i zbog istog je opština Kolašin zastala sa realizacijom projekta regulacije korita rijeke Svinjače”, tvrde iz Opštine.

Podsjećaju da su nesporazumi između Lađića i Opštine počeli 2014. godine, kada je Radmila podnijela tužbu protiv opštine Kolašin “za postupak utvrđivanja prava svojine, odnosno prava raspolaganja na parcelama u opštinskom vlasništvu”. Ta tužba je, kažu u Opštini, odbijena kao neosnovana presudom Osnovnog suda iz decembra 2016. godine.

”Lađić je na tu presudu izjavila žalbu Višem sudu u Bijelom Polju koja je odbijena kao neosnovana i potvrđena presuda Osnovnog suda. Izjavila je reviziju Vrhovnom sudu protiv presude Višeg suda. Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore odbilo je reviziju tužilje kao neosnovanu, čime je okončan sudski postupak za utvrđivanje prava svojine na spornom zemljištu. Iz svega naprijed navedenog proizilazi da je Opština Kolašin sve pravne radnje u postupku sa Radmilom sprovela u skladu sa zakonom i da je upravo protivna strana neko ko želi da otme opštinsku imovinu”, napisali su u odgovorima iz Opštine.

Nikola za “Vijesti” podsjeća da je predmet sudskog spora bilo zemljište ispod objekata, a ne karakter objekata. S obzirom na ono što se, kaže trenutno dešava u parvsudnom sistemu, njegova porodica će pokušati da u budućnosti izdejstvuje reviziju svih tih odluka sudova.

”Presudno za te odluke sudova bilo je mišljenje vještaka, koji se izjasnio o objektima u građevinskom smislu, a ne ono što su bile činjenice iz katastra. S druge strane, katastar je izbrisao objekte na osnovu presuda ne ulazeći, uopšte, u svoju hronologiju. Nećemo dozvoliti da nam iko otme pošteno kupljenu imovinu, ne treba nam tuđe, ali ne želimo da čašćavamo Opštinu”, kaže on.

Bonus video: