U Crnoj Gori mladi sve ranije počinju da konzumiraju psihoaktivne supstance, a problem je sve prisutniji i kod osoba starijih od 40 i 50 godina, rezulati su prvog istraživanja sprovedenog sa korisnicima JU Kakaricka Gora.
Ena Grbović, sa Fakulteta političkih nauka, u saradnji sa Borisom Mugošom, sa Instituta za javno zdravlje sprovela je dvogodišnje istraživanje.
U saopštenju Univerziteta Crne Gore navodi se da su rezultati dobijeni na osnovu 107 reprezentativnih uzoraka bivših zavisnika od njih 240 koliko ih je u tom momentu bilo u instituciji, a da su prošli jednu godinu rehabilitacije.
"Svako dovoljno svjesno društvo trebalo bi biti zainteresovano za pružanje socijalne podrške bivšim zavisnicima od narkotika nakon boravka u ustanovi liječenja", pokazalo je istraživanje.
Grbović je dodala da je većina ispitanika na tretman liječanja odlazilo je do tri puta.
"Bolest zavisnosti je hronična bolest i vrlo je vjerovatno recidiviranje zloupotreba droga. Recidiv ne znači da tretman nije uspio već da ga treba ponoviti i prilagoditi potrebama osobe".
Za održavanje i trajanje apstinencije, kako kaže Grbović, od velikog značaja su grupe samopomoći, a na to ne navodi samo ovo već i istraživanja u svijetu.
"To potvrđuje i podatak da većina njih više puta nedeljno posjećuje grupe u okviru kojih se primjenjuje Program 12 koraka, svjetski priznat i poznat način pomoći raznim ovisničkim ponašanjima", dodaje se u saopštenju
Za postupak liječenja, navodi, presudni su i porodični odnosi i podrška, ali i dobri odnosi sa drugim bitnim osobama u životu.
Oni, kako kaže, predstavljaju značajan faktor za psihičko i mentalno zdravstveno stanje, posebno sa perspektive socijalnog funkcionisanja
"Pružena socijalna podrška, tj. percepcija osobe da će joj drugi ljudi dati podršku u situaciji kada joj je potrebna je od ogromnog značaja", kazala je Grbović.
Ispitanici su sa konzumacijom cigareta i alkohola počeli sa 13 godina, dok su prvi put probali tablete za smirenje i marihuanu sa 16 godina, a heroin sa 18 godina, navodi se u saopštenju.
"Posljednjih godina rasprostranjenost bolesti zavisnosti od psihoaktivnih suspstanci u našoj zemlji poprima epidemijske razmjere, sa stalnim porastom prevalencije", rekla je Grbović.
Objašnjava da se sve ranije započinje sa konzumacijom psihoaktivnih supstanci, ali da je prisutna pojava povećane konzumacije i kod osoba starijih od 40 i 50 godina.
Dodaje da su karakteristike 'novog talasa' demetropolizacija i decentralizacija ove pojave kao i kombinovano konzumiranje različitih vrsta psihoaktivnih supstanci.
"Istraživanje je pokazalo da porodično okruženje ne predstavlja predispoziciju za posezanjem za opojnim supstancama, bar je tako pokazao ukupni procenat, već je to prevashodno 'radoznalost' i 'društvo'", navodi Grbović.
Već, kako kaže, podaci pokazaju da većina zavisnika potiču iz porodica u kojima nije izraženo nasilje, da je obično riječ o prvom djetetu, po redu rođenja, sa prosječnim djetinjstvom i srednjoškolskim obrazovanjem, sa dobrim uspjehom.
"Većina ispitanika je odrastalo u tzv. potpunoj porodici, i najčešće u bračnoj zajednici, sa prosječno četiri člana. Takođe, smatraju da nisu bili zanemareni od strane roditelja i da su im roditelji poklanjali dovoljno pažnje. Odnose sa roditeljima percipiraju kao bliske pri čemu je odnos sa majkom privrženiji nego odnos sa ocem. Roditelji su poznavali u velikoj mjeri društvo ali značajan procenat njih nije poznavao društvo u kojem se kreću u slobodno vrijeme“, objasnila je Grbović podatke istraživanja.
"Očevi ispitanika, ukazuje istraživanje, češće su koristili alkohol, dok su majke konzumirale sredstva za smirenje", navodi se u saopštenju.
Dodaje da podaci takođe pokazuju da je više od polovine ispitanih ispoljavalo devijantno ponašanje u svojoj prošlosti, kao i da su bili nemirni, svadljivi i skloni tučama.
"Značajan broj je bježao od kuće i ispoljavao određenu vrstu deprivacije. Suicid je izražen u nešto manjem obimu ali ne i zanemarljivom. Nekad u životu pokušalo da izvrši samoubistvo 7,5 odsto klijenata. Dalje, 86 odsto ispitanika je bilo zakonski kažnjavano (prekršajno ili krivično) pa je čak nešto preko polovine ispitanih bilo u zatvoru", kazala je Grbović.
Razlozi za visoku stopu prekršajnih i krivičnih kazni su, kako kaže, obezbjeđenje materijalnih sredstava za konzumacijom opojnih droga i zbog toga većina zavisnika poseže za krađom provalom, trgovinom i posjedovanjem droga.
"Preporuka koja je proizašla iz ovog istraživanja jeste da treba podsticati razvoj preventivnih aktivnosti i podizanja svijesti o štetnosti konzumiranja psihoaktivnih suspstanci u što ranijem uzrastu", navodi se u saopštenju.
„Kako prosječan korisnik psihoaktivnih susptanci nema specifičan profil, već se uklapa u sliku prosječnog građanina Crne Gore, preventivne aktivnosti bi bile univerzalne i njima bi bile obuhvaćene sve kategorije đaka u osnovnim školama, u cijeloj zemlji“, zaključuje Grbović.
Bonus video:
