Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG) i dalje Upravi prihoda i carina (UPC) nije predalo potpisanu prijavu poreza na dobit i finansijski izvještaj o poslovanju za prošlu godinu, iako su zakonski rokovi za to davno istekli.
Zakonski rok za podnošenje prošlogodišnjeg izvještaja je bio 31. mart ove godine, ali je UPC odobrila Nacionalnim parkovima dodatni rok koji je istekao 31. maja.
U aprilu je iz NPCG rečeno da će finansijski iskazi biti predati, kada budu mogli da garantuju za njihovu istinitost i tačnost, odnosno, nakon sprovedene eksterne revizije koja će biti izvršena u skladu sa odobrenim, produženim rokom do kraja maja.
Međutim, iako su prošla četiri mjeseca od roka za predaju, iz NPCG sada navode da je eksterna revizija i dalje u toku.
”Eksterna revizija je u toku i čekamo njihovo mišljenje i preporuke”, rečeno je “Vijestima” iz NPCG, ne precizirajući kada će revizija biti završena.
To preduzeće je 1. juna na arhivu UPC fizički predalo finansijski izvještaj, koji, međutim, sadašnji menadžment Nacionalnih parkova nije potpisao, kako bi, prema njihovim riječima, nadležni organi do kraja istražili ne samo 2021. godinu nego višegodišnje finansijske zloupotrebe, iza kojih se kriju veliki finansijski gubici.
”S obzirom na to da je poreski obveznik predao neovjerenu i nepotpisanu prijavu poreza na dobit i finansijske iskaze za 2021.godinu, fizički na arhivi, a ne elektronski sa aspekta zakonskih propisa i procedura, smatra se nepodnosiocem”, kazali su iz UPC-a.
Iz NPCG-a su naveli da je novo rukovodstvo nakon stupanja na funkciju i preuzimanja odgovornosti i obaveza u decembru 2021. godine, zateklo nimalo zavidnu situaciju u finansijskom smislu.
”Te stoga rukovodstvo nije moglo biti odgovorno za finansijsku i poslovnu 2021. godinu. Tome svjedoče blokada računa i nimalo zavidna situacija kao što je ukupno dugovanje od 950.000 eura po osnovu neuplaćenih poreza i doprinosa zaposlenim u ovom preduzeću, koji broji preko 300 zaposlenih, i ostalih zloupotreba u finansijskom sektoru. Suočivši se sa takvom situacijom menadžment je odmah iniciralo aktivnosti gdje su uočene brojne nepravilnosti koje su procesuirane. Za neke od njih su formirane krivične prijave koje su predate Specijalnom državnom tužilaštvu”, poručili su NPCG.
”Vijesti” su ranije pisale da je Osnovno državno tužilaštvo početkom aprila ove godine informisalo preduzeće da neće preduzimati krivično gonjenje protiv bilo koje osobe za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.
”Tužilaštvo je navelo da ako preduzeće ima suprotno mišljenje, ima pravo da podnese krivičnu prijavu protiv određene osobe za određeno krivično djelo uz valjane dokaze”, naveo je ranije izvor “Vijesti”.
Preduzeće je od Tužilaštva početkom februara tražilo da ocijeni da li u radnjama zaposlenih ima elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti.
Iz NPCG sada navode da vjeruju da će nadležni organi u potpunosti istražiti i procesuirati sve nepravilnosti, što bi omogućilo ovom preduzeću da napokon funkcioniše na zdravim osnovama.
Podaci do kojih su “Vijesti” ranije došle od izvora u Nacionalnim parkovima pokazuju da je preduzeće prošlu godinu završilo sa pozitivnim rezultatom od 523.301 eura neto dobiti, dok je naknadnim korekcijama taj rezultat uvećan na 598.871 eura.
Vlada bivšeg premijera Zdravka Krivokapića imenovala je krajem decembra profesora fizičkog vaspitanja Aleksandra Bulatovića za direktora Nacionalnih parkova, nakon što je prethodno sa te pozicije smijenila pravnicu Jelenu Kljajević (DF). Krivokapić je u julu prošle godine smijenio sa mjesta predsjednice Upravnog odbora ove firme Marinu Jočić (DF).
Povezani članci
Prihodi viši za 30 odsto, posjeta NP rekordna
Iz NPCG su kazali, upitani za finansijske rezultate u ovoj godini, da su za prvih osam mjeseci ostvarili oko 1,75 miliona eura sopstvenih prihoda i istakli da je ostvarena ušteda od 390.000 eura u poređenju sa istim uporednim periodom 2021. godine.
”Aktivnosti koje je pokrenulo rukovodstvo od trenutka preuzimanja odgovornosti, kao što je formiranje novih timova, koji su spriječili dalje zloupotrebe, prije svega finansijske, dolazi do jedne od najuspješnijih godina u poslovanju, što je dovelo do oporavka ovog preduzeća”, kazali su iz Nacionalnih parkova, ne pominjući koliko iznose rashodi kompanije za navedeni period.
Prema njihovim riječima, za osam mjeseci nacionalne parkove Crne Gore posjetilo je više od 460.000 turista, što je 35 odsto više u odnosu na isti period 2021. godine, a rekordi koji se tiču posjete zabilježeni su u svim parkovima.
”Najveću posjećenost imao je Nacionalni park Durmitor, sa oko 252 hiljada posjeta za prvih osam mjeseci, odnosno za 30 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine, zatim Nacionalni park Skadarsko jezero sa oko 71.000 posjetilaca i procentualnim rastom od 80 odsto u odnosu na 2021. godinu. Lovćen je posjetilo 62.000 posjetilaca, odnosno tri odsto više u odnosu na prethodnu godinu. U Nacionalnom parku Biogradska gora za prvih osam mjeseci bilo je oko 55.000 posjetilaca, što čini rast od oko 22 odsto u odnosu na 2021. godinu, dok je u ljepotama Nacionalnog parka Prokletije uživalo oko 21.000 gostiju, odnosno za 34 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine”, kazali su iz NPCG.
Inspekcijski nadzor tek kad se sačini izvještaj
Upitani da li će protiv NPCG pokrenuti određene zakonske procedure zbog nepodnošenja izvještaja, iz UPC su kazali da će poreski organ otvoriti nalog za vršenje inspekcijskog nadzora ako ocijeni da je to potrebno.
”Ali nakon što kompanija nadzora sačini finansijske iskaze i iste sa poreskom prijavom preda poreskom organu, ovjerene i potpisane od strane odgovornog lica”.
Zakonom o porezu na dobit predviđene su kazne od 1.000 do 20.000 eura ako se UPC elektronskim putem ne podnese poreska prijavu koja se odnosi na dobit u roku od tri mjeseca od isteka perioda za koji se obračunava porez.
Uz to, kompanije su dužne da dostave finansijske i izvještaje menadžmenta u pisanom i elektronskom obliku organu uprave najkasnije do 31. marta tekuće, za prethodnu godinu (NPCG je taj rok produžen do kraja maja).
U slučaju da ih ne pripiremi, previđene su kazne do 16.000 eura za kompanije.
Za oba slučaja kazne za odgovorne pojedince iz kompanija mogu ići do 2.000 eura.
Bonus video:
