ASK i civilni sektor o nalazima EK u vezi sa borbom protiv korupcije: Mora bolje, ali nema političke volje

Agencija je dan nakon publikovanja izvještaja objavila desetak odluka u kojima nije utvrđeno kršenje Zakona, među kojima se oko polovine odnosi na predsjednika države Mila Đukanovića

21424 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Mora više da se uradi kako bi se osigurao integritet, nepristrasnost i odgovornost Agencije za sprečavanje korupcije, ali i da se poboljšaju njeni mjerljivi rezultati i povjerenje javnosti, poručila je Evropska komisija (EK).

”Uprkos proaktivnom pristupu Agencije da ispita i izrekne kaznu za kršenje Zakona o sprečavanju korupcije u oblasti imovinskih izvještaja i prijetnji po javni interes, postoji i dalje značajan broj neriješenih slučajeva iz prethodnih godina, naročito koji se tiču slučajeva visokog profila”, navodi se u dokumentu koji je predstavljan prije dva dana.

Agencija je dan nakon publikovanja izvještaja objavila desetak odluka u kojima nije utvrđeno kršenje Zakona, među kojima se oko polovine odnosi na predsjednika države Mila Đukanovića.

Prema odlukama, on nije kršio zakon ni u slučaju imovine u Kočanima, ni kada je njegova Vlada dodijelila koncesiju kompaniji u suvlasništvu njegovog sina Blaža Đukanovića, ali ni prilikom dva putovanja o trošku Duška Kneževića - Dubai i Sen Trope. U posljednjem slučaju Agencija je oslobodila sumnji i poslanika Branimira Gvozdenovića.

Odluke u većini ovih slučajeva čekale su se oko godinu, a Agencija još nije objavila odluke koji se tiču Đukanovićeve kolekcije satova i informacija iz “Pandora papira”.

Agencija je juče donijela odluku da ni premijer Dritan Abazović nije prekršio Zakon time što je krajem prošle godine boravio u Dubaiju i Abu Dabiju.

”Ovom odlukom, Agencija je zapravo i potvrdila najnovije nalaze izvještaja EK koji se odnose na integitet i pristranost u njenom radu i još jednom se promovisala kao prepreka za stvarnu borbu protiv korupcije na visokom nivou”, ocijenio je direktor Istraživačkog centra MANS Dejan Milovac.

Odlučujući po inicijativama MANS-a, Agencija je, dodaje on, u potpunosti prihvatila tumačenja Đukanovića i Abazovića da u Dubai nisu išli službenim povodom, već kao fizička lica, te da poklon u vidu plaćenih putovanja nije bio “u vezi sa vršenjem javne funkcije”.

”Posebno je zanimljivo što ove odluke, na koje smo čekali mjesecima, a u slučaju Đukanovića i godinama, dolaze dan nakon objavljivanja izvještaja Evropske komisije, što cijenimo kao pokušaj da se sramotna praksa kojoj svjedočimo prepozna u tom dokumentu”, navodi Milovac dodajući da je “potupanje ASK-a posljedica nedostatka političke volje”.

Đurnić: Alibi za ponašanje funkcionera

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA) Ana Đurnić kazala je “Vijestima” da su jučerašnje odluke Agencije u vezi sa putovanjima javnih funkcionera još jedan podsjetnik da se zakoni moraju mijenjati, ali i da se važeći ispravno ne primjenjuju.

”Naime, eksperti Savjeta Evrope predstavili su nedavno analizu Zakona o sprečavanju korupcije, u kojoj navode da važeća definicija poklona ‘jasno uključuje gostoprimstvo - poziv na kulturne ili sportske događaje, obezbjeđivanje smještaja itd.)’, te da su tokom trajanja misije, ‘predstavnici Agencije priznali da su javni funkcioneri povremeno primali gostoprimstvo poput poziva domaćina događaja kojima javni funkcioneri prisustvuju, ali da u praksi nikada ne prijavljuju gostoprimstvo’”, navodi ona.

Đurnić
Đurnićfoto: Institut alternativa

Đurnić je dodala da eksperti preporučuju Agenciji da “nastavi sa aktivnostima podizanja svijesti i promoviše među javnim funkcionerima poruku da pokloni nisu samo materijalni predmeti, već i usluge koje se pružaju kao dio gostoprimstva”.

”Agencija, ipak, ne samo da ne promoviše ovu poruku, već sasvim suprotno - stvara alibi za buduće slično ponašanje javnih funkcionera, tvrdeći ne samo da ovakvi pokloni nisu nezakoniti, već da funkcioneri nemaju obavezu ni da ih prijave”, navodi predstavnica IA.

Na prvi pogled, stav Evropske komisije prema Agenciji sve je, prema njenom mišljenju, “mekši” iz godine u godinu.

”Međutim, ako pažljivo čitamo Izvještaj, vidimo da ocjena da je ‘neophodan kontinuirani napor kako bi se riješili izazovi koji se tiču određivanja prioriteta Agencije, njenog selektivnog postupanja i kvaliteta njenih odluka’, samo mijenja mjesto u Izvještaju, ali ne iščezava”, ističe Đurnić.

Ona smatra da se suština ove godine nalazi u preporukama – EK, između ostalog, poručuje da je neophodno revidirati zakonski okvir i ojačati institucionalne kapacitete kako bi se riješili problemi identifikovani u vezi sa primjenom zakonodavstva, kako u preventivnom, tako i u represivnom dijelu borbe protiv korupcije.

Đurnić smatra da je time i sama EK suptilno poručila da je primarni zakonski okvir za prevenciju korupcije - Zakon o sprečavanju korupcije, prevaziđen i da njegova primjena, čak i kada je pozitivno ocijenjena, ne isporučuje rezultate. Ovo tumači kao podstrek da se intenzivira rad na izmjenama Zakona, čije su izmjene i dopune planirane Programom pristupanja Crne Gore EU za 2023. godinu.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock

EK ukazuje i “da se mora više uraditi kako bi se osigurao integritet, nepristrasnost i odgovornost ove institucije, te isporučili mjerljivi rezultati, u skladu sa preporukama ekspertske misije iz 2021. godine”.

”Ovo je dobar trenutak da podsjetimo da konkretno taj, ali ni drugi izvještaji TAIEX eksperata, ni godinu dana kasnije, nisu javno dostupni, iako se Institut alternativa već jednom 2017. godine pred Upravnim sudom izborio za javnost ove vrste dokumenata”, upozorana Đurnić.

Perović: Bitan iskorak u efikasnosti

Nalaz EK o napretku konstatuje da smo ozbiljnim reformskim zahvatima i posvećenim postupanjem na zaštiti javnog interesa napravili bitan iskorak u efikasnosti, da se naš trud cijeni i da je uočljiv pozitivan trend u radu, navodi se u komentaru direktorice Agencije Jelene Perović.

”Navode iz izvještaja da se mora više uraditi kako bi se osigurao integritet, nepristrasnost i odgovornost, doživljavamo, s jedne strane, kao razumijevanje naše pozicije i svojevrsnu podršku da istrajemo u zaštiti statusa nezavisnog tijela, a sa druge, i kao poruku cijeloj zajednici. Ukoliko se prevencija korupcije zasniva na učinku samo jedne institucije, onda je takav angažman osuđen na ograničene domete”, navela je Perović.

Perović
Perovićfoto: BORIS PEJOVIC

Perović dodaje da Agencija uviđa da postoji značajan prostor za njen rast.

Komentarišući navode da su rezultati Agencije, ali i Državne revizorske institucije ograničeni u dijelu kontrole finansiranja partija, iz institucije na čijem je čelu Perović kazali su “Vijestima” da je Agencija notirala niz nedostataka i nejasnoća u zakonodavnom okviru, koji ne odgovaraju stanju na terenu i otvaraju mogućnosti za određene zloupotrebe. “Navode iz izvještaja EK tumačimo kao prepoznavanje tih činjenica i prostora za nadogradnju izbornog zakonodavstva”, navodi se u odgovoru.

Dodaje se da je Agencija u saradnji sa ekspertima SE analizirala zakonske tekstove i definisala 46 preporuka za njihovu izmjenu. Od tog broja, prihvaćeno je svega 16. Dodaju da je Agencija krajem juna prošle godine uputila tadašnjem predsjedniku Skupštine Inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o prekršajima po hitnom postupku. Do danas ova inicijativa nije urodila plodom, iako je i nadležni Odbor za antikorupciju upoznat sa njom, ističu iz Agencije.

EK je pohvalila rezultate Agencije u mnogim oblastima, među kojima su verifikacija imovinskih kartona i detaljnih kontrola, broj pokrenutih postupaka itd.