Suočavanje sa prošlošću proces je koji nije ni počeo u Crnoj Gori, a tek potpunom otvorenošću i nazivanjem stvari iz mračnih devedesetih pravim imenom, mogu se razvijati dobrosusjedski odnosi, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA).
“Nakon što je u hrvatskom Saboru počela rasprava povodom Vladinog prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima u kom stoji da su “agresiju na Republiku Hrvatsku izvršile Srbija, Crna Gora, JNA i paravojne jedinice iz BiH”, smatramo neophodnim da još jednom napomenemo da je suočavanje sa prošlošću proces koji nije ni počeo u Crnoj Gori”, saopšteno je iz GA.
Razvojna direktorica GA, Ajša Hadžibegović, pitala je kako drugačije objasniti stav “primarnih” zagovarača ovog procesa iz NVO sektora koji se zgražavaju nad činjenicom da se Crna Gora opisuje kao agresor na Hrvatsku.
“Crna Gora jeste bila agresor i to i dalje ostaje najsramnija stranica u njenoj slobodarskoj istoriji u kojoj je uvijek branila svoju teritoriju i slobodarska stremljenja, nikad ne ugrožavajući druge, pogotovo susjede”, kazala je ona.
Prema riječima Hadžibegović, lamentiranje nad “propuštenom prilikom da se sa Hrvatskom razgovara prije nego što je prijedlog Zakona dostavljen Saboru” i skandalozno pozivanje da se “ambasadoru Hrvatske uruči protestna nota” i to od NVO aktivista je ništa drugo do naopaka revizija istorije i njeno besramno friziranje.
“Jedno “izražavanje žaljenja” od zvaničnika koji su Crnoj Gori poveli u agresiju i priznanja za doprinos razvoju odnosa glavnim akterima agresije na Hrvatsku devedesetih - dodijeljene od predstavnika hrvatske manjine u Crnoj Gori nijesu nikakav pomak naprijed sve dok zvanična Podgorica ne okrene zrcalo ka sebi i konačno počne lustracija po svim osnovama za ovaj besmisleni čin nezapamćen u našoj istoriji”, navela je ona.
Ne postoji formulacija, dodaje Hadžibegović, koja u pomenutom prijedlogu Zakona može zaobići saučesništvo Crne Gore. “I ovakvi napori da se pod bivšu državu podvedu naša nepočinstva su u najmanju ruku bizarni i ne doprinose suočavanju sa prošlošću te cjelokupnom društvu, pa i kolegama iz civilnog sektora treba i mora biti jasno”.
“Tek potpunom otvorenošću i nazivanjem stvari iz mračnih devedesetih pravim imenom, možemo krenuti dalje u razvoj dobrosusjedskih odnosa jer u evropskoj porodici kojoj stremimo - to je ključni sastojak integracija”, zaključila je Hadžibegović.
Bonus video:
