Brđanin: Priču o zadržavanju Amfilohija treba da zatvori tužilaštvo, jasno je da je došlo do povrede prava

Priču o zadržavanju mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića u Centru bezbjednosti (CB) Podgorica, u junu 2020. godine, treba da zatvori tužilaštvo, ocijenio je direktor Uprave policije Zoran Brđanin.

On je to kazao na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojoj je u toku kontrolno saslušanje na temu „Nehumano i šikanozno zadržavanje mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija Radovića u prostorijama Centra bezbjednosti Podgorica, 22. juna 2020 godine”.

Brđanin je rekao da suština današnjeg saslušanja nije da se utvrdi da li je "neko za stolom kriv, nego samo da se utvrdi istina, iz čega slijedi pravda".

“Jasno je da je došlo do povrede prava, vidjećemo kako će se to dalje efektuirati u smislu određene odgovornosti. Imamo dvije adrese: tužilaštvo i ombudsmana", kazao je Brđanin.

On je rekao da se može govoriti o krivično-pravnoj odgovornosti, ali da je disciplinska sada, sa aspekta protoka vremena, upitna, imajući u vidu rokove zastarjelosti.

„Iz svih akata i činjenica bilo je i ima prostora da ono što danas radi Odbor uradi tužilaštvo i napokon zatvori ovu priču na ogovarajući način u formalno pravnom smislu“, ocijenio je Brđanin.

Predstavnik Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) Mirčeta Šljivančanin rekao je da je ponašanje organa državne vlasti prema blaženopočivšem Amfilohiju, nakon litije 22. juna, bilo nehumano.

Prema njegovim riječima, nije bilo osnova za toliko dugo zadržavanje Amfilohija u policiji, s obzirom na to da se radi o čovjeku koji se nalazio na čelu MCP, s obzirom na njegov domaći i međunarodni ugled i to što je bio u devetoj deceniji života.

Šljivančanin je rekao da se to sve desilo nakon usvajanja „diskiminatornog“ Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je izazvao protivljenje vjernika SPC, ali i drugih građana kojima je pravo i pravda na savjesti, a koji su legitimno protestom željeli da iskažu neslaganje sa takvim zakonom.

„To je izazvalo velike tenzije u društvu i mnogi episkopi, sveštenici i vjerni narod doživjeli su diskriminatorne postupke i povredu prava vjere od organa tadašnje državne vlasti“, istakao je Šljivančanin.

Kako je kazao, žele da se utvrde činjenice i odgovornost vezano za taj događaj, kako više nikada u Crnoj Gori nijedan čovjek ne doživi nijednu vrstu nehumanog ponašanja od državnih organa, niti da mu se udara na njegov vjerski, ili bilo koji drugi integritet.

Advokat MCP Dragan Šoć podsjetio je da je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda zaključila da je ponašanje prema Amfilohiju bilo neprimjereno i neadekvatno, s obzirom na motive i potrebu zbog koje je pozvan u CB Podgorica.

„Dakle, prema njemu se postupalo sa prekomjernim sredstvima, na krajnje ponižavajući način, imajući u vidu njegov rang i godine“, istakao je Šoć.

On je rekao da je Amfilohije pušten deset minuta prije isteka roka od šest sati za zadržavanje, i da mu je postavljeno devet pitanja, za koja smatra da su bila pripremljena.

„Imajući u vidu šta se mitropolitu stavljalo na teret, nije bilo nikakve potrebe da davanje iskaza traje duže od sat“, istakao je Šoć.

On je ukazao da je, nakon što je tužilac u 13 sati i 52 minuta rekao da Amfilohije može biti pušten, u CB Podgorica ipak zadržan još tri i po sata, i da smatra da je to urađeno sa namjerom da se mitropolit šikanira.

Šoć je naveo da se postavlja samo pitanje zašto policija nije izvršila nalog tužioca.

"Koji je motiv bio da je policija, koja vodi istragu po nalogu tužioca, smatrala da ima pravo da zadrži Amfilohija. Moj zaključak je da je to bilo demonstriranje moći, rekao bih i neprimjerenog siledžistva od policijskog i politčkog vrha koji je tada bio prisutan u Crnoj Gori“, dodao je Šoć.

Postupajući tužilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Nikola Boričić rekao je da je dobro da se gotovo poslije dvije i po godine sazna istina, ukazujući da se 22. juna, u 13 sati i 52 minuta izjasnio da se, što se tiče ODT, Amfilohije može puštiti na slobudu.

„Imam dokaza da sam ga pustio, a šta se dalje dešavalo to ne znam. Zbog čega je zadržan duže tri i po sata nije pitanje za mene“, poručio je Boričić.

Kako je rekao, glavno pitanje je zašto nije podnijeta krivična prijava protiv postupajućeg inspektora.

Zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić kazala je da je, nekon sprovedenog postupka, institucija Zaštintika utvrdila povredu prava, odnosno članova 3 i 5 Evropske konvenzije za zaštitu ljudskih prava i sloboda, kao i da boravak Amfilohija u stanici policije predstavlja faktičko lišenje slobode.

Ona je rekla da Uprava policije nije iznijela nijedan razlog za zadržavanje Amfilogija tri i po sata duže, niti odgovorila da li je ono bilo neophodno da se dobije potrebno obavještenje.

Kako je navela Dobardžić, izjašnjenje Uprave policije da su prilikom prikupljanja obavještenja policijski službenici postupali u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i da su sve mjere i radnje završene u zakonskom roku od šest sati, za instituciju Zaštitnika ne predstavlja relevantno, niti dovoljno opravdanje za osporeno postupanje.

"Lišenje slobode Amfilohija nije bilo proporcionalno, neophodno i nužno, čime mu je arbitrarnim postupanjem povrijeđeno pravo na slobodu i sigurnost ličnosti“, rekla je Dobardžić.

Poslanik Demokratskog fronta Slaven Radunović rekao je da sa tužioca Boričića skinuta sumnja i pitao čelnike policije kako se nijesu zainteresovali ko su policijski službenici koji su postupali prema Amfilohiju.

Brđanin je rekao da bi sve bilo argumentovano da je ovaj događaj skriven i da do sada nije bio poznat javnosti.

„Tad bi mogli da me pitate zašto to nijesam uradio. Govorimo o događaju čiji su akteri ovdje bili, čije su aktivnosti organa započete, okonačne ili su i dalje u toku. Pitanje za direktora Uprave policije bi bilo da ovo pitanje nije došlo do ombudsmana i tužioca, jer smo mi organ otkrivanja“, istakao je Brđanin.

Na pitanje poslanika DF-a zašto tužilaštvo nije reagovalo u ovom slučaju i podnijelo krivičnu prijavu, Boričić je objasnio da je u izjašnjenju Ombudsmanu, policija navela da je u okviru svoj ovlašćenja nastavila prikupljanje obavještenja u cilju utvrđivanja prekršajne odgovornosti i Sudu za prekršaje u Podgorici podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv Amfilohija jer nije prekinuo javno okupljanje na kome je bilo prisutno više od 200 osoba, što je bilo suprotno mjerama Ministarstva zdravlja.

„Tužilatvo nije nadležno za prekršaj, nego policija“, istakao je Boričić.

Brđanin je rekao da je smatrao da je u odnosu na navode Ombudsmana da lišenje slobode Aamfilohija nije bilo proporcionalno, neophodno i nužno, čime mu je arbitrarnim postupanjem službenika CB Podgorica povrijeđeno pravo na slobodu i sigurnost ličnosti, trebalo da postupa tužilaštvo.

„Da kaže da nije bilo elemenata krivičnog djela, nego da je bila dovoljna preporuka Ombudsmana, da treba voditi disciplinski postupak“, dodao je Brđanin.

On je rekao da se ova priča mora zatvoriti.

„Jedino se može zatvoriti tako što će se tužilaštvo izjasniti na ove okolnosti, tražiti dodatno prikupljanje obavještenja i ići u pravcu krivične odgovornosti, ili zatvoriti predmet i reći da nema elemenata krivične odgovornosti“, poručio je Brđanin.

Šoć je rekao da nije znao da je policija, nakon odluke tužioca da se Amfilohije pusti na slobodu, utvrđivala prekršajnu odgovornost, već da im je saopšteno da postupaju samo po nalogu tužioca.

Kako je naveo, imajući u vidu iznešene činjenice i zaključak Ombudsmana, nema dileme da je morao službeno biti pokrenut krivični postupak protiv nekoga u policiji.

„Odgovornost tužilaštva je nesumnjiva. Ne govorim o pojedinačnim tužiocima, nego o instituciji“, istakao je Šoć.

Brđanin je rekao da petpostavlja da će nakon sjednice Odbora, i bez zaključka, tužilaštvo izdati nalog o prikupljanju obavještenja u odnosu na policijske službenike koji su sprovodili radnju.

„Ukoliko to tužilaštvo ne uradi, imajući u vidu nove činjenice i okolnosti, mi ćemo da uradimo. Imamo pravo, ali o tome moramo odmah obavijestiti tužioca“, kazao je Brđanin, dodajući da je logićno, da u ovoj fazi, postupi tužilac.

Boričić je rekao da će o ovome obavijestiti rukovodioca ODT kako bi formirao predmet.

Predsjednik Odbora Momo Koprivica kazao je da se mora saznati ko je kako i zašto doveo do “protivzakonitog i selektivnog postupanja organa vlasti u cilji zataškavanja afera i prikrivanja počinilica kriminalnih i protivpravnih djela”.

Kako je rekao, postavljaju pitanje po čijem nalogu su postupali policijski službenici, jer je evidentno da ne postupa po nalogu tužioca.

„Da li su prinudno držali mitropolita po nalogu nekoga iz rukovodstva policije, ili je tortura izvršena po nalogu drugog nenadležnog organa vlasti ili institucija van Crne Gore“, naveo je Koprivica.

Prema njegovim riječima, to ne može biti nemar ili pasivnost policijskog službenika, jer prinudno zadržavanje mitrpolita trajalo tri i po sata.

„Logički proizilazi da je to umišljajni, nečovječan poduhvat koji je posljedica samovolje ili djelovanja trećeg faktora“, naveo je Koprivica.

Koprivica je pitao zašto se povodom ovog slučaja nije oglasilo ODT nego lično Boričić.

Boričić je kazao da je o svemu bio upoznat zamjenik rukovodioca ODT-a i da mu je on sugerisao da iz saopštenja ukloni rečenicu u kojoj se navodi da je Uprava policije adresa za sva pitanja u vezi sa postupanjem prema Amfilohiju nakon 13 sati i 52 minuta, kada je naredio da se mitropolit pusti.

Poslanik DF-a Jovan Vučurović kazao je da je hapšenje mitrpoitika klasična politička odluka, i da je policija radila po nalozima političkog vrha, pritom ne poštujući tužilaštvo, niti zakone države.

On tvrdi da iza svega stoji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

“Blaženopočivši mitropolit je bio najkrupnija figura u Crnoj Gori i o njegovom zadržavaju i šikaniranju mogao je da odluči jedino Đukanović”, naveo je Vučurović.

Sjednici Odbora nijesu prisustvovali ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić i vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović, koji su na službenom putovanju.