CIN-CG: Šverc cvjeta, inspekcija ažurnija nego lani - pandemija povećala nelegalnu onlajn prodaju i u Crnoj Gori

U tri ovogodišnja mjeseca oduzeto ilegalne robe kao za čitavu 2022. Vodič za onlajn trgovinu pomaže kupcima. Ako ste prevareni, javite inspekciji i Centru za zaštitu potrošača (CEZAP)

25734 pregleda 9 komentar(a)
Sat sa krivotvorenim brendom naručen onlajn, Foto: Biljana Matijašević
Sat sa krivotvorenim brendom naručen onlajn, Foto: Biljana Matijašević

Ovo je za Vas. Ukupno 17 eura. Proizvod košta 14 eura i tri eura dostava, kaže kurir i pruža uredno upakovani paketić. U paketiću je crvena kutija u kojoj se nalazi naručeni proizvod preko Instagrama - kopija sata marke “Majkl Kors”.

Sat je za potrebe istraživanja naručila autorka ovog teksta, a da proizvod nije original ukazuje njegova cijena, iako prodavac nije naznačio da se radi o krivotvorenoj robi. Prema podacima sa sajta proizvođača, cijena originala je oko 300 eura.

Osim toga, kvalitet proizvoda je slabiji, a pakovanje je lošije (jastučić na kojem je sat je slabo zašiven, kutija nema utisnutu oznaka brenda...). Internet prodavac kod koga je naručen proizvod, nudi i druge kopije poznatih marki, kao što je na primjer “Roleks”, koji kod legalnih prodavaca košta i nekoliko desetina hiljada eura.

Michaelkors.eu
Michaelkors.eufoto: Michaelkors.eu

Kopije originala satova, ali i drugih proizvoda poput naočara, torbi, novčanika i parfema, nudi značajan broj prodavaca na društvenim mrežama koji imaju po nekoliko hiljada pratilaca. To ukazuje da je globalna pandemija korona virusa, koja ubrzala razvoj onlajn trgovine, dovela do procvata nelegalne prodaje raznih proizvoda, pa i krivotvorenih.

To se posebno dogodilo na slabije uređenim tržištima, kao što je crnogorsko. “Ulov” Tržišne inspekcije Crne Gore u tri početna ovogodišnja mjeseca jednak je rezultatima borbe protiv ilegalne onlajn trgovine iz čitave prošle godine.

Tržišna inspekcija je tokom 2022. godine te u prva tri mjeseca ove oduzela robu prodatu onlajn, vrijednu oko 40.000 eura za koje nije bilo dokaza o nabavci ili je bila krivotvorena, rekla je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) glavna tržišna inspektorka Marina Radulović.

“Tokom čitave 2022. godine oduzeta je roba vrijedna više od 20.000 eura. Od 1. januara do 20. marta ove godine, u akciji kontrole prometa robe preko kurirskih službi, oduzeta je roba bez dokaza o nabavci i krivotvorena roba u vrijednosti od 19.437 eura (prsluci, trenerke, dukserice, patike, kompleti, pidžame, čajevi, mašinice za sarme, narukvice, satovi, uvijači za kosu, čizme, posteljina)”, ispričala je Radulović.

Radulović
Radulovićfoto: TV Vijesti/prtsc

Uprava prihoda i carina je, prema podacima dostavljenim CIN-CG, u prva tri mjeseca ove godine prekinula 17 carinskih postupaka zbog sumnje u povredu prava intelektualne svojine i na graničnim prelazima privremeno zadržala 51.412 komada robe, što je 1,5 puta više nego cijele 2022. godine.

“Najviše je zadržano odjeće i to u količini od 44.357 komada, a slijede sportska obuća, ostala obuća, torbe, dodaci odjeći, nakit i dr. Najčešće se radi o mješovitim pošiljkama, kod kojih je u jednoj pošiljci sadržana roba raznih zaštićenih žigova (brendova) - ‘Hugo Boss’, ‘Nike’, ‘Adidas’, ‘Armani’, ‘US Polo’, ‘Tommy Hilfiger’, ‘Lacoste’, ‘Moncler’, ‘Zara’, ‘Calvin Klein’, ‘Dior’, ‘Chanel’ i dr”, rekli su iz Uprave.

Zakonom o žigovima propisane su novčane kazne od 500 eura do 20.000 eura ako se bez dozvole stavlja zaštićeni znak (brend) na robu, takva roba stavlja u promet, uvozi ili izvozi roba pod zaštićenim znakom. Roba se oduzima i uništava, bez obzira da li su svojina počinioca prekršaja.

Osim što se radi o nelegalnoj trgovini i krivotvorenju (prodaja kopija originala poznatih brendova), ne poštuju se osnovna prava potrošača. Robu naručenu putem društvenih mreža potrošač većini prodavaca ne može da vrati. Takođe, nerijetko se dešava da proizvod po kvalitetu ne odgovara onome prikazanom na fotografiji ili da konfekcijski broj bude značajno manji ili veći od traženog, ako je u pitanju garderoba.

Pokvarena igračka, naočare s neispravnim staklom, premalo odijelo

Emina iz Podgorice (identitet poznat redakciji) ispričala je za CIN-CG da je dobila pokvarenu igračku koju je platila 17 eura sa dostavom.

“Naručila sam igračku za dijete preko društvenih mreža - mačka koji priča, zapravo ponavlja što mu se kaže. Međutim, ništa od toga. Platila sam igračku 14 eura plus tri eura za dostavu i kad je stigla, igračka nije radila. Kontaktirala sam prodavca koji mi je rekao da igračku nijesam naručila kod njih”, kaže Emina za CIN-CG.

Redakciji CIN-CG dostavila i prepisku koju je vodila sa prodavcem na Fejsbuku. Kaže da nije prijavila prodavca, jer ne zna ko stoji iza profila na Fejsbuku, a i nema povjerenja u institucije države.

Prepiska Emine sa onlajn trgovcem
Prepiska Emine sa onlajn trgovcemfoto: Privatna arhiva

Jelena iz Danilovgrada (identitet poznat redakciji) imala je drugačije iskustvo.

Za CIN-CG rekla je da je naručila naočare za sunce na Instagramu koje su imale grešku (staklo je bilo krivo), iako je prodavac tvrdio da su originalne.

“Ipak, za nekoliko dana su mi poslali novi proizvod i sada je sve u redu”, ispričala je ona.

Tanja iz Nikšića (identitet poznat redakciji) za CIN-CG je objasnila da je preko Instagrama naručila pantalone i sako, ali da joj veličina nije odgovarala pa je pokušala je da ih zamijeni.

“Na robi veličina nije pisala, a kad sam pitala prodavca odgovorio je da je to italijanski broj. To mi nije rečeno kad sam robu poručila, a poznato je da su italijanski brojevi manji od ostalih evropskih, koji važe kod nas. Prodavac se ponudio da zamijeni robu, ali se kasnije predomislio i nije se više javljao”, ispričala je Tanja.

Na pitanje zašto nije prijavila prodavca inspekciji odgovorila je da to nije uradila, jer je bila svjesna da naručuje kod ilegalnog prodavca.

Izbjegavati nelegalne onlajn trgovce

Ekspert za trgovinu uslugama u Sekretarijatu Centralno-evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), Zdravko Ilić poručuje da treba izbjegavati nelegalne prodavnice na internetu.

“Nelegalne prodavnice su višestruko štetne. Na prvom mjestu, možete se naći u problemu sa zakonom. Potom, rizik je veliki da nećete dobiti proizvod ili uslugu i to posebno po očekivanoj cijeni i traženom kvalitetu”, upozorio je Ilić za CIN-CG.

Treba izbjegavati nelegalne prodavnice na internetu: Ilić
Treba izbjegavati nelegalne prodavnice na internetu: Ilićfoto: CEFTA

On objašnjava da nelegalni trgovci obično ne osjećaju da imaju obavezu po zakonu niti želju da grade dugoročne odnose sa kupcima.

“I na kraju, jedno loše iskustvo sa kupovinom na internetu može vas obeshrabriti da ponovo probate. To je šteta jer je internet mjesto gdje je najbolji izbor robe i usluga. I uz to, ne zaboravimo, internet je ključna razvojna prilika za mlade ljude koje ne žele da odu iz zemlje već da ostanu i pokreću i razvijaju svoje biznise. No, da bi oni imali pristup punom kapacitetu digitalnog tržišta razvoj elektronske trgovine nije samo nacionalni zadatak, već i regionalni i evropski, zbog čega je ona jedan od naših ključnih CEFTA prioriteta”, kazao je ovaj ekspert za trgovinu uslugama.

Potpisnice CEFTA-e, države jugoistočne Evrope, obavezale su se na uspostavljanje regionalnog ekonomskog područja na osnovu usklađenosti sa EU i sa ciljem smanjenja troškova trgovine i proizvodnje, eliminisanjem barijera za pristup tržištu.

Iz Centra za zaštitu potrošača Crne Gore (CEZAP) kažu da većina onlajn prodavaca sa društvenih mreža nema prijavljenu privrednu djelatnost i iza tih profila stoji fizičko lice, što stvara formalnu prepreku da se primijeni Zakon o zaštiti potrošača u slučaju sporne kupovine. Po Zakonu o zaštiti potrošača prodavac je pravno lice, a kupac je fizičko lice.

“Svakako sve te pojave treba prijavljivati Upravi za inspekcijske poslove jer je u pitanju siva ekonomija”, rekli su za CIN-CG iz CEZAP-a.

Prodaja na društvenim mrežama se organizuje iz kuća i stanova, roba se šalje po kuririma kojima se novac daje “na ruke”. Uz cijenu proizvoda plaća se dostava od najčešće tri eura.

Glavna tržišna inspektorka upozorava da su mogućnosti Tržišne inspekcije u borbi protiv nezakonitog onlajn poslovanja ograničene. Inspekcija ne može obaviti nadzor u privatnim kućama i stanovima bez naloga suda, upozorava ona. Takođe, profili na društvenim mrežama se mogu kreirati i sa izmišljenim podacima.

Kazala je da Tržišna inspekcija u saradnji sa Upravom policije obavlja pojačan nadzor prometa robe preko kurirskih službi. “Kada su u pitanju inspekcijski nadzori po inicijativama kod trgovaca koji su registrovani da prodaju robu putem interneta, svjedočimo da ih je veoma mali broj, što je dobar pokazatelj da su trgovci uskladili poslovanje sa zakonom”, kazala je Marina Radulović.

Prema podacima Uprave prihoda i carina, dostavljenim CIN-CG, u Crnoj Gori ima 335 preduzeća registrovanih za trgovinu na malo posredstvom pošte ili preko interneta.

U četiri godine više od 200 kontrola zbog prijava

Tržišna inspekcija je od početka 2019. godine uradila preko 200 kontrola u dijelu onlajn trgovine. Kontrolom prometa robe preko kurirskih službi tržišni inspektori su u 13 vozila zatekli su krivotvorenu i robu bez dokaza o nabavci, iznijela je Radulović statističke podatke.

“Od početka godine, Tržišna inspekcija je primila 11 prijava koje se tiču nepravilnosti prilikom naručivanja proizvoda sa internet stranica na društvenim mrežama poput Instagrama i Fejsbuka ili pak registrovanih onlajn prodavnica. Nepravilnosti se odnose na reklamacije sata, čizama, parfema, šminke, garderobe, česme, mašinice za brijanje... U potrošačkim prijavama tvrdilo se da su prevareni jer proizvod koji su poručili nije isti kao proizvod koji oni vide na fotografijama”, precizirala je glavna tržišna inspektorka.ž

Pokvarena igračka
Pokvarena igračkafoto: Privatna arhiva

Dodala je da su potrošači prijavljivali i kašnjenje isporuke, kao i to da cijena koju kurir traži pri dostavljanju poručenog proizvoda bude veća od cijene naznačene pri naručivanju.

“Za utvrđene nepravilnosti, a nakon kontakta inspektora sa administratorima veb stranica registrovanih onlajn prodavnica, u dva slučaja izvršen je povraćaj novca”, kazala je Radulović.

Centar za zaštitu potrošača (CEZAP) uradio je Vodič za onlajn trgovinu u kojem ističu da se i na robu ili uslugu poručenu preko internet primjenjuje se Zakon o zaštiti potrošača. “Na internetu važe vaša potrošačka prava, kao što važe kada kupovinu obavite u šoping molu ili obližnjem supermarketu. Važno je da znate da se Zakon o zaštiti potrošača primjenjuje kada robu naručite od domaćeg e-trgovca, iz domaćeg webshop-a, ali ne i kada robu naručujete sa stranih sajtova ili onlajn platformi (Amazon, AliExpress, Ebay i sl)”, upozoravaju iz CEZAP-a.

Oni objašnjavaju da se prevare potrošača najčešće dešavaju prilikom kupovine preko društvenih mreža i potrošači vrlo često nijesu ni svjesni da robu kupuju od nekoga ko nije registrovan da obavlja trgovinu, ko im neće dati račun i kome neće moći da se obrate u slučaju da su nezadovoljni kupljenim proizvodom ili uslugom i žele da ga vrate ili reklamiraju.

“Stoga je neophodno da provjerite da li je riječ o registrovanom trgovcu, što možete relativno lako učiniti i to tako što možete zahtijevati od prodavca da vam dostavi podatke o sebi ili ih potražiti na sajtu/u vebšopu a koje je moguće provjeriti na sajtu Centralnog registra”, navodi se u vodiču CEZAP-a.

Prema Zakonu trgovac je dužan da potrošača obavijesti, između ostalog, o osnovnim svojstvima robe ili usluge u mjeri u kojoj je to prikladno potom o nazivu i sjedištu, broju telefona, prodajnoj cijeni robe ili usluge te adresi elektronske pošte, ako postoji.

Ako priroda robe ili usluge ne omogućava da cijena bude izračunata unaprijed, trgovac je dužan da potrošača obavijesti i o načinu izračunavanja cijene te, ako je potrebno, o troškovima prevoza, dostave ili poštanskih usluga, odnosno o mogućnosti naplate tih troškova ako ne mogu biti izračunati unaprijed.

U Zakonu o zaštiti potrošača stoji i da kod ugovora o kupoprodaji, osim ako nije ponudio da preuzme robu koju potrošač vraća, trgovac je dužan da vrati plaćeni iznosa nakon povraćaja robe, odnosno nakon dostavljanja dokaza da je potrošač robu poslao trgovcu.

Potrošači mogu provjeriti kredibilitet onlajn prodavca

Trgovac je dužan da vrati uplaćeni iznos u sredstvima plaćanja i na način na koji je roba plaćena, osim ako kupac izričito prihvati drugo sredstvo plaćanja. Uslov je da kupac nije dužan da plati dodatne troškove za povraćaj.

Zdravko Ilić savjetuje potrošače da provjere da li internet stranica ispunjava minimalne uslove koje su predviđene evropskom regulativom, CEFTA Odlukom i domaćim propisima, a odnosi se na to šta internet prodavnica mora da ima od podataka prodavca (ime, adresu, kontakt, broj registracije i sl).

“Ako taj zakonski minimum nije ispunjen, alarm treba da se upali. Ova pravila se odnose i na društvene mreže”, poručio je Ilić.

On preporučuje zlatna pravila Europola za digitalnu kupovinu koja se mogu naći na internet stranici te agencije EU za sprovođenje zakona.

Unaprijediti zaštitu potrošača primjenom evropskih standarda

Zdravko Ilić je kazao da je u svom Akcionom planu za razvoj elektronske trgovine, CEFTA predvidjela nekoliko aktivnosti čiji je cilj da uspostave povjerenje između digitalnih kupaca i prodavaca.

“Na prvom mjestu, potrebno je unaprijediti i izjednačiti zaštitu potrošača primjenom evropskih standarda kao što je pravo da se u roku od 14 dana vrati kupljena roba. Ova pravila dio su CEFTA Odluke o olakšavanju elektronske trgovine koja je dogovorena, a njeno usvajanje se očekuje ove godine. Drugi, manje zvanični dio, odnosi se na podršku kupcu da prepozna digitalne prodavnice od povjerenja, kao i načine plaćanja na internetu”, objasnio je.

Rekao je u Evropi postoje znakovi od povjerenja koji se razvijaju na nivou poslovnih asocijacija. Trenutno se radi podrška razvoju specijalnih udruženja za elektronsku trgovinu koji bi mogli da budu nosioci ovakvih aktivnosti.

Onlajn trgovcu ne treba prostor niti radnici

Na regionalnoj platforma ecommerce4all.eu koja je resursni i informativni centar o ključnim aspektima e-trgovine za sva tržišta CEFTA, detaljno je objašnjeno kako se registrovati za onlajn trgovinu:

“Da bi počeo sa radom i obavljanjem e-trgovine, internet prodavac (pravno lice) mora prvo da bude registrovan kao kompanija u Centralnom registru privrednih subjekata Crne Gore (CRPS). Ona preduzeća koja su već registrovana u Centralnom registru i posluju kao ‘oflajn’ prodavci i žele da prošire način prodaje robe i usluga, ne moraju da se preregistruju ili završe registraciju, već samo da prijave onlajn djelatnost Upravi za inspekcijske poslove, odnosno odsjeku za tržišnu inspekciju”.

Fizičke prodavnice prema propisima moraju da ispunjavaju određene minimalne tehničke uslove i standarde prostorije kako bi prodavac mogao da posluje preko nje. Za posjedovanje i rad onlajn prodavnice uopšte nije potreban fizički prostor. Takođe, internet prodavnica teorijski može da radi samo sa jednim zaposlenim i time ispuni zakonske uslove, bez obzira što je radno vrijeme 24/7 jer je većina procesa automatizovana i ne zahtijeva rad ljudi u smjenama.

U Srbiji objavljuju crnu listu onlajn trgovaca

Nacionalna organizacija potrošača Srbije (NOPS) objavljuje crnu listu onlajn trgovaca koji ovakav vid trgovine ne obavljaju u skladu sa zakonima, dobrom trgovinskom praksom, pa čak ni etičkim normama.

Na crnoj listi Fejsbuk trgovaca trenutno je njih 153, dok ih je na Instagramu 287.

NOPS crnu listu objavljuje od 2020. godine.

U državama regiona (Srbija, Hrvatska), kako su ranije objavli njihovi mediji, bilo je slučajeva da potrošači umjesto mobilnog telefona ili nekog drugog elektronskog uređaja, dobiju kamenje i cigle u paketima. Nije poznato da se tako nešto desilo u Crnoj Gori.

Prijavljena vrijednost desetinama puta niža od prodajne cijene robe

Uprava prihoda i carina u prva tri mjeseca ove godine najviše krivotvorene robe zaplijenila je kod nadležnih carinskih ispostava Terminal Podgorica i Božaj (granični prelaz).

Uprava je u 2022. godini zadržala 32.948 komada robe, u 2021.godine 30.635 komada, a u 2020. godini 15.345 komada robe.

Na pitanje kolika je vrijednost zaplijenjene robe, odgovorili su da ove podatke nije moguće dati jer je prijavljena vrijednost u pošiljci desetinama puta niža od cijena po kojoj se ova roba prodaje, odnosno višestruko manja od maloprodajne cijene originalne robe.

Pojašnjavaju da carinski organ za podatke o vrijednosti ove robe uzima vrijednost uništene robe tj. maloprodajnu cijenu originalne robe.

“Primjera radi, prijavljena fakturna vrijednost u mješovitoj pošiljci koja je zadržana u martu 2023. godine u količini od 5.504 komada različite vrste roba turskog porijekla, raznih zaštićenih žigova (brendova) je 4.119,4 eura, a njena procijenjena vrijednost je više od 25.000 eura. Podatak koji smo dobili od kompanija (nosilaca prava-vlasnika brenda) koje su potvrdile da je roba iz ove pošiljke krivotvorena i podnijele zahtjeve za njeno unišenje, je da je vrijednost mnogostruka veća. Primjera radi za par cipela iz ove pošiljke fakturna vrijednost je dva eura, a maloprodajna cijena originalne robe tog poznatog brenda je 1.690 eura”, kazali su iz Uprave.

CIN-CG
foto: CIN-CG

Bonus video: