Budva doživljava demografski bum: Balon pred pucanjem

Od ratnih dešavanja u Ukrajini doselio je praktično “jedan mali grad”, ističu sagovornici “Vijesti”, što je dovelo u pitanje funkcionisanje svih sfera života, prije svih školstva, zdravstva i saobraćaja. Budva ima više od 200.000 stambenih jedinica, a saobraćajnu infrastrukturu, zdravstvenu uslugu i obrazovne institucije za maksimalno 15.000 stanovnika

66679 pregleda 405 reakcija 87 komentar(a)
Živo u Starom gradu, Foto: Vuk Lajović
Živo u Starom gradu, Foto: Vuk Lajović

Budva je već dvije decenije demografski veliki balon koji se polako naduvavao i sada je pred pucanjem - riječi su Starograđanina Đorđa Zenovića koje slikovito opisuju stanje u kom je metropola turizma.

Od grada koji je godinama bio sinonim urbanističkog haosa, Budva je postala grad u kome je život postao praktično nepodnošljiv za mnoge stanovnike. Demografski bum koji potresa prijestonicu turizma - udvostručen broj stanovnika u samo nekoliko godina, doveo je u pitanje funkcionisanje svih sfera života - školstva, zdravstva, saobraćaja…

Grad koji je nekada tokom zime bio u svojevrsnoj hibernaciji, danas je mjesto koje je postalo tijesno.

Svakodnevne gužve u saobraćaju i prodavnicama, nerijetko dovode i do ekcesnih situacija, jer prisutna je velika nervoza.

Od ratnih dešavanja u Ukrajini, kako ističu sagovornici “Vijesti”, doselio je praktično “jedan mali grad”, na hiljade ljudi je Budvu prepoznalo kao mjesto gdje će nastaviti život.

Zenović, sekretar za zaštitu imovine Opštine Budva, ističe da, nažalost, o politici nekontrolisanog doseljavanja i demografskog buma koji je zadesio Budvu i Crnu Goru nećemo čuti niti u jednom predizbornom programu.

Zenović
Zenovićfoto: Privatna arhiva

“Jednima se o tome ne priča zbog straha od toga šta će Evropa reći, a drugima jer realne turističke i finansijske pokazatelje kreče efektima koje po BDP-u u stvari imaju doseljenici, a ne turisti. Budva je već dvije decenije demografski jedan veliki balon koji se polako naduvavao i sada je pred pucanjem. Glavni uzročnik ovolikog broja doseljavanja u Budvu jesu planski dokumenti koji su rađeni po mjeri investitora i građevinske mafije, a ne po mjeri čovjeka i sa svim urbanim sadržajima koje jedan turistički grad treba da ima. Budva danas ima više od 200.000 stambenih jedinica, a saobraćajnu infrastrukturu, zdravstvenu uslugu i obrazovne institucije za maksimalno 15.000 stanovnika, upravo jer su urbanistički planovi rađeni bez ikakve vizije i strateškog planiranja”, navodi Zenović.

Triput više stanovnika, očekuje se haos tokom ljeta

Upozorava da Budva, prema podacima Monstata, ima oko 22.000 stanovnika, ali da su podaci Ministarstva unutrašnjih poslova da ih je oko 60.000, odnosno gotovo tri puta više.

Ističe da Dom zdravlja ima oko 45.000 osiguranika, o čemu su “Vijesti” nedavno pisale...

Zenović navodi da Budvani žive u “konstantnom saobraćajnom kolapsu”, da je napetost i nervoza kod ljudi “jako izražena i možda se najbolje oslikava upravo u saobraćaju i supermarketima gdje se svakodnevno srećemo sa situacijama na ivici fizičkih obračuna”.

“Škole i vrtići su odavno prevazišli kapacitete koji su potrebni za normalno odvijanje nastave, a izabrani ljekari imaju dnevno i po više od 50 zakazanih pregleda. Sa druge strane, Budva je planirana kao monocentrična turistička destinacija, gdje cijeli grad gravitira ka Starom gradu, pa možete zamisliti kakav haos nastane ljeti kada je u gradu više od 150.000 ljudi. A bar trećina se uveče kreće upravo ka Starom gradu. Možete onda zamisliti kakav je kvalitet života nas koji živimo tu. U ljetnjim mjesecima vozilu hitne pomoći koje je udaljeno kilometar i po treba i do 25 minuta da dođe do Starog grada zbog saobraćajnog kolapsa, u redovnim okolnostima im treba pet minuta”.

Zenović je ocijenio da je to pitanje koje nadilazi nadležnosti Opštine i tiče se jasnih strategija i mjera države, kako bi se zaustavio trend.

“Ali, očigledno da nijedna Vlada uopšte nije bila zainteresovana za ovaj problem, jer Budva im je bitna da se ‘peglaju’ statistički podaci i puni budžet od poreza, a život domicila i zaštita kulture, tradicije i normalnog načina života ih čak ni pred izbore ne zanima”.

Godine pogrešne urbanizacije

Arhitekta, Starograđanin Slobodan Bobo Mitrović podsjeća na riječi don Krsta Ivanovića (1628-1688) koji u svojim “Analima Budve” iz 1650. godine kaže: “Budva je grad malen po opsegu, a velik po hrabrosti i vrlinama”.

“Sve do sredine 20. vijeka Budva je brojala 600 - 800 stanovnika. Stari grad je dimenzija 150x200 metara i nije bio tijesan svim civilizacijama koje su ovdje egzistirale. Danas je ‘opseg’ Budve kapaciteta 100.000 stanovnika (150.000 turističkih kreveta), a urbana kultura, infrastruktura, ekonomska, socijalna i društvena struktura grada ima sve elemente ‘antigrada’. Profesor Ranko Radović je govorio: ‘Gradimo gradove za beskrupulozne a ne za djecu i stare i siromašne’. Grad je po definiciji humano obitavalište. Da li je Budvu moguće vratiti toj definiciji? Pored opštih teza o gradu, turistički gradovi su posebno problematični zbog svog sezonskog, odnosno kampanjskog života. Grad bez kontinuiteta življenja ne može da se kontroliše. Nova Budva nije nastala iz logike rasta i razvoja. Ona je mehanički nametnuta i ljudskoj zajednici i samoj prirodi do mjere geomorfološke ugroženosti”, naglašava Mitrović.

Poseban je problem, kako dodaje, njeno demografsko stanje u kojem se za kratko vrijeme doselio još jedan grad stranih državljana.

“Raniji migracioni procesi koji su nastali razvojem turizma šezdesetih godina prošlog vijeka se nijesu asimilirali, a dobili smo novo alarmantno stanje. Današnja migraciona prava su uzdignuta na najveći stepen demokratije i prava na lični identitet. Iako postoji ‘primarni identitet’, (tradicionalna mediteranska Budva) veoma je složeno razvijati model života današnje Budve, odnosno ne nametati nikome pravila življenja u jednoj gradskoj zajednici. Turistički gradovi moraju da čuvaju svoj identitet i u tome ih podržavaju najveće svjetske institucije - UNESCO i Savjet Evrope. Da li će Prostorni plan Budve koji proizlazi iz strategija razvoja grada i razvoja kulture, umjeti da nađe odgovor na ova složena aktuelna pitanja. Prostorni plan je mjesto gdje se moraju naći rješenja: kako živjeti i graditi grad u multinacionalnoj i multivjerskoj sredini. Budva ima poseban problem o kojem niko ne govori, a to je sanacija grada. Godine pogrešne urbanizacije su dovele do nemogućnosti funkcionisanja života u Budvi primjerenim standardom i komforom. Destrukcija, sanacija, rekonstrukcija, renesansa su uobičajeni procesi u istoriji gradova. Ovaj posljednji proces bi mogao da bude Evropska prijestonica kulture iako nam je iskustvo negativno. Ona nam je neophodna čak i ako ne dobijemo tu prestižnu poziciju”, ističe Mitrović.

Jelušić: Nije sve crno-bijelo

Za profesoricu književnosti Boženu Jelušić “demografski bum” koji je zahvatio Crnu Goru i Budvu nakon ruske agresije na Ukrajinu svakako bi trebalo ozbiljnije razmotriti u smislu prikupljanja setova preciznih podataka i projekcija za naredni period.

Jelušić
Jelušićfoto: Boris Pejović

“Izvjesno je da je došlo do pritiska na gotovo sve servise gađana, ali je ova imigracija donijela i povećane prihode u turizmu i izvjesnu ekonomsku dinamiku. Stvari nisu ni crne ni bijele, ali ono što odista jeste problem je saobraćano zagušenje. Njega je bilo i u toku zime, a sada je teško zamisliti kako će se saobraćajno odvijati turistička sezona. Snažan je pritisak i na sve šaltere i službe gdje se izdaju razne dozvole i dokumentacija. Pitanje je i hoće li izvorište Bolje sestre izdržati doseljavanje i turizam, baš kao i elktroenergetska mreža”, kaže za “Vijesti”.

Dodaje da iz ugla građanke može reći da “demografski bum” predstavlja opterećenje za one servise koji su već počeli da budu nedostatni i za same građane Crne Gore:

“U prvom redu je riječ o dva velika sistema - školstvu i zdravstvu, a evo kako se to vidi iz Budve. Više stotina novoupisanih učenika u tri osnovne i jednu srednju školu svakako iziskuju dodatni prostor, ali i pedagoško-metodičku pripremu za toliki broj učenika koji ne vlada službenim jezikom. Pretspostavljam da je pritisak na vrtiće potpuno nemoguć, jer Budva ima hronični i teški nedostatak prostora za predškolsko obrazovanje, pa zbog toga ima više privatnih vrtića za rusku i ukrajinsku djecu. Čula sam da često u isti vrtić idu i jedni i drugi, što svjedoči o apsurdu rata. Uz to, u Budvi postoji i ruska privatna škola svih razreda za više stotina učenika i, koliko znam, internatskog je tipa. Ne znam kako se sve ovo statistički prati i obrađuje, ali bi bilo dobro da je tako”.

Gužva u budvanskoj filijali MUP-a
Gužva u budvanskoj filijali MUP-afoto: Privatna arhiva

Poseban izazov je, kako dodaje, zdravstveni sistem, u prvom redu zbog toga što je zakonskim rješenjem o prijemu ukrajinskih izbjeglica za njih takođe besplatan.

“Vidni su redovi u Domu zdravlja i puni angažman starih i novih privatnih ordinacija. Inače, ruski i ukrajinski građani imaju svoje ‘paralelne sisteme’ kada je riječ o uslugama, svoje sajtove i zanatlije, hranu, njegu i slično. Ako dobijete priliku da ih koristite, možete se prijatno iznenaditi kvalitetom usluga”.

Doselile tri generacije sa kućnim ljubimcima

Božena Jelušić navodi da valja pomenuti i da u Budvi živi i značajan broj turskih građana.

“Za njih je osobito zanimljiv Stari grad, pa su turski suveniri zapravo postali aktuelna ponuda našeg kraja. Svi zajedno učestvuju u građevinarstvu i prometu nekretnina, a često se čuju žalbe da je to dovelo do nerealnog rasta cijene kvadrata, sada nedostižne za prosječne crnogorske građane”.

Ona je ocijenila da su velika seoba i izbjeglištvo nakon devedesetih ukazali da Budvu biraju imućniji i preduzetnički mobilniji građani, u prvom redu zbog početnog kapitala koji je ovdje potreban za podstanarski odnos, a kamoli za kupovinu.

“I sada se slično događa i otuda je turistička privreda grada profitirala. Treba znati da su se doselile sve generacije, skupa sa djedovima i bakama i kućnim ljubimcima, a na šetalištu zimus gotovo da ste tek sporadično mogli čuti naš jezik. U kulturološkom smislu ima različitih pokazatelja, pa određene kategorije ruskih i ukrajinskih građana posebno uživaju u programima koji su daleko od tranzicionih folk sadržaja na koje smo, nažalost, dugo bili navikli. Sve u svemu, Crna Gora postaje svojevrsni ‘melting pot’ i najmanje što može je da ima podatke o svemu i da projektuje budućnost kako svojih tako i doseljenih građana”.

Zenović: Suština je naći tačke integracije

Budvanin, politikolog Predrag Zenović kaže da je očigledno da privremeni boravak stranaca, posebno u toku sezone, stvara veliki pritisak.

“Budva je već u saobraćajnom haosu, ljekara je premalo, lokalna i državna uprava rade na ivici prihvatljivog, ali mislim da je to dodatni motiv da još jednom promislimo strategiju daljeg razvoja grada, urbanistički, socio-ekonomski, kulturno-turistički, i da su to problemi koje je grad imao i prije dolaska izbjeglica iz Ukrajine”.

On navodi da je Budva, kao i svaki mediteranski grad, nastala migracijama, seobama ljudi i ideja.

“Njen mitski osnivač Kadmo je kao imigrant došao u grad, Heleni, Rimljani, Mlečani, Bokelji, okolna plemena, izbjeglice jugoslovenskog i rata u Ukrajini, i taj narativ nije samo lijepa priča o gradu koji treba biti otvoren za sve, nego i uvjerenje kojim ovaj grad i njegovi građani treba da se vode. Suština je naći tačke integracije, otvoriti prostor u kojem zajednički komuniciramo i činimo grad boljim.

Građani Rusije, Turske, Ukrajine koji žive u našem gradu imaju vrlo aktivan društveni život, osnivaju firme i udruženja, pokreću inicijative, navike kojima mogu oplemeniti svakodnevicu života. Evropska prestonica kulture Budva 2028. je jedan od tih projekata koji ima za cilj da integriše sve zajednice, da je učini gradom za sve i da kultura bude tačka susreta. Strateškim dokumentima - Programom razvoja kulture Opštine Budva i Strateškim planom razvoja kulture Opština Budva pokušaće da postavi širi i harmoničniji okvir razvoja grada razumijevajući okolnosti sadašnjeg stanja opštine i stalni imigracioni trend”.

Bonus video: