Stiglo 137 prijava na neželjeno dejstvo lijeka

U najvećem broju slučajeva zabilježena mučnina, povišena temperatura i umor. Broj prijava drastično smanjen u odnosu na 2021. kada se pažljivo pratila primjena kovid vakcina

16035 pregleda 2 komentar(a)
Broj prijava na skoro istom nivou kao i prethodnih gpdina, izuzev 2021., Foto: Shutterstock
Broj prijava na skoro istom nivou kao i prethodnih gpdina, izuzev 2021., Foto: Shutterstock

Crnogorskom Institutu za ljekove i medicinska sredstva prošle godine stiglo je 137 prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka od zdravstvenih radnika, pacijenata ili uvoznika.

Broj prijava manji je za 440.87 odsto u odnosu na 2021, što je i očekivano, s obzirom na činjenicu da je ta godina bila rekordna zbog početka masovne imunizacije protiv koronavirusa i pažljivog nadzora nad primjenom vakcina.

U izvještaju CInMED-a piše da su u 2022. najčešće prijavljivane sistemske neželjene reakcije poput povišene tjelesne temperature, umora i mučnine. Iz te ustanove podsjećaju da povećanje broja i kvaliteta prijava neželjenih dejstava nije pokazatelj lošeg kvaliteta ili nebezbjednosti ljekova, već unapređenja svijesti o značaju nadzora nad primjenom ljekova. Sve prijave prosljeđuju se u globalnu bazu programa Svjetske zdravstvene organizacije, kao i iz drugih zemalja svijeta.

Prema izvještaju CInMED-a, najveći broj prijava prošle godine, skoro 52 odsto, dostavili su nosioci dozvole za lijek, a zdravstveni radnici oko 42 odsto prijava. Pacijenti su sumnje na neželjena dejstva prijavili u osam od 137 slučajeva.

“Od ukupno 134 spontano prijavljenih sumnji na neželjeno dejstvo lijeka u 108 slučajeva primarni izvještač je bio ljekar, dok je za šest prijava to bio farmaceut. Ljekari su, kao i prethodnih godina, zdravstveni radnici koji su najčešće uočili neželjeno dejstvo lijeka, pri čemu su prijave dostavili u direktnoj komunikaciji sa CInMED-om ili posredstvom farmaceutskih kompanija - nosilaca dozvole za lijek”, navodi se u izvještaju.

Iz CInMED-a su ukazali da veoma mali broj farmaceuta prijavljuje neželjena dejstva, imajući u vidu njihov broj i značaj u zdravstvenom sistemu, ali i činjenicu da zaposleni u apotekama predstavljaju vrlo značajan izvor informacija o bezbjednosti primjene ljekova, u prvom redu onih koji se izdaju bez recepta, ali i da su u direktnom kontaktu sa pacijentima.

“Medicinske sestre, kao zdravstveni radnici koji su u svakodnevnom kontaktu sa pacijentima, mogu biti značajan izvor informacija o bezbjednosti primjene ljekova, naročito kada su u pitanju rizici u vezi sa načinom primjene lijeka. Tokom 2022. godine medicinske sestre su dostavile CInMED-u ukupno šest prijava sumnji na neželjena dejstva lijeka. Tokom 2022. godine CInMED-u nijesu dostavljane prijave iz postmarketinških neintervencijskih ispitivanja i ostalih ispitivanja koja podrazumijevaju organizovano prikupljanje podataka”, piše u izvještaju. Podaci CInMED-a pokazuju da su, među ljekarima, sumnje na neželjena dejstva najčešće prijavljivali neurolozi, zatim onkolozi, pa ljekari porodične medicine, pedijatri.

“Najveći broj prijava u prethodnoj godini dostavili su zdravstveni radnici Kliničkog centra Crne Gore, što je i za očekivati, imajući u vidu veliki broj zaposlenih zdravstvenih radnika i veliki broj pacijenata koji se zbrinjavaju u ovoj ustanovi”, saopšteno je iz CInMED-a. Po broju prijava slijedi Dom zdravlja Bijelo Polje, pa CInMED, zatim Dom zdravlja Danilovgrad i kotorska Opšta bolnica.

Najveći broj prijava, 65, zabilježen je na teritoriji Podgorice.

Iz CinMED-a su istakli da se najveći broj prijava sumnji na neželjeno dejstvo odnosio na ljekove koji pripadaju grupi L – antineoplastici i imunomodulatori.

“U ovu grupu ljekova spadaju citostatici, ljekovi čiji je bezbjednosni profil takav da podrazumijeva često ispoljavanje brojnih neželjnih dejstava, tako da je za očekivati da se najveći broj prijavljenih neželjenih dejstava odnosi upravo na ove ljekove. U ovoj grupi se često nalaze i novi ljekovi, čija se bezbjednost dodatno prati, u skladu sa Listom ljekova pod dodatnim praćenjem…”, navodi se u izvještaju.

Podaci pokazuju da se značajan broj prijava, kao i prethodnih godina, odnosio na ljekove koji djeluju na kardiovaskularni sistem i antiinfektivne ljekove u koje spadaju i vakcine.

Iz CInMED-a su istkali da su, osim povišene tjelesne temperature, umora i mučnine, u odnosu na ostale neželjene reakcije češće prijavljivane i glavobolja, povraćanje, kao i povišene vrijednosti transaminaza.

“Slična neželjena dejstva su često prijavljivana i prethodnih godina, s tim što su u toku 2021. godine najčešće prijavljivane neželjene reakcije nakon vakcinacije. Glavobolja, mučnina, povišena tjelesna temperatura, umor i osip su ujedno i najčešće prijavljivana neželjena dejstva ljekova na globalnom nivou”, zaključili su iz CInMED-a.

Bonus video: