Bakrač: Djeca treba da budu fokusirana na znanje, a ne na ocjene

Bakrač je, u podkastu „Roditelji pitaju“, koji zajedno realizuju portal Roditelji.me i agencija MINA, kazao da nastavnici, društvo i roditelji “prijete” ocjenama.

1897 pregleda 7 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Djeca treba da budu fokusirana na znanje, a ne na ocjene, poručio je učitelj Saša Bakrač, navodeći da to sada nije slučaj i da zbog toga ne čudi što se vara na testovima.

Bakrač je, u podkastu „Roditelji pitaju“, koji zajedno realizuju portal Roditelji.me i agencija MINA, kazao da nastavnici, društvo i roditelji “prijete” ocjenama.

“I stvara se nenormalan pritisak na đaka zbog nekakvih zahtjeva i kriterijuma. Zašto se švercuje, da tako kažem, kolokvijalno na testovima? Zato što se radi radi ocjene, zato što je ocjena prioritet, a ne princip “daj da vidim koliko ja znam i koliko sam napredovao””, kazao je Bakrač.

On smatra da bi važno bilo djecu naučiti da danas budu makar pola procenta bolji nego što su bilu juče, umjesto usmjeravanja na ocjene.

“Kada bi se fokusirali na napredovanje na taj način, shvatili biste na kraju godine da su 40, 50, 60 odsto bolji nego što ste bili na početku”, pojasnio je Bakrač.

Bakrač je učitelj u podgoričkoj Osnovnoj školi “21.maj”, a nakon završenog fakulteta u Nikšiću prošao je napredne obuke u struci u zemljama poput Finske i Estonije, čiji su obrazovni sistemi među najboljim u svijetu.

Odgovarajući na pitanje da li bi Crna Gora mogla da usvoji neke modele dobre prakse za podizanje kvaliteta obrazovanja od Finske, on je kazao da je ubijeđen da bi mogla.

Prema riječima Bakrača, rješenje svakog problema uvijek je jednostavno.

„Ali mi imamo neki preumišljaj da, ako je nešto strašno komplikovano, i rješenje mora biti”, dodao je Bakrač.

Kako je naveo, u Crnoj Gori nije toliko kritičan problem sa pisanjem, koliko je sa čitanjem.

“Često mu se dešava da mu učenik kaže - možete li da mi objasnite ovaj zadatak? Kada ga pitam je li ga pročitao, on/ona odgovara nije. Kada pročitaju, jasno im je”, rekao je Bakrač.

On je kazao da postoji mali broj neumjetničkih tekstova kroz koje djeca mogu da vježbaju razumijevanje pročitanog, da razumiju poruku koja im se šalje.

Finci su, kako je naveo, to prepoznali i povećali broj časova maternjeg jezika

„Mi u našem obrazovnom sistemu na nivou sedmice imamo pet časova maternjeg, oni sedam, od kojih dva posvećena samo čitanju i razumijevanju pročitanog. Imamo problem i sa matematikom, i četiri časa sedmično, a Finci šest”, dodao je Bakrač.

Upoređujući sistem ocjenjivanja u Crnoj Gori i Finskoj, Bakrač je kazao da ta skandinavska zemlja nema klasične ocjene, već brojke koje predstavljaju procenat - četvorka je 40 odsto usvojenog gradiva, desetka je 100 odsto.

On je rekao da na kraju devetog razloga u Finskoj nema svjedočanstva, već se dobija sertifikat da je dijete završilo devet godina škole.

“Sistem je takav da vi ne možete da padnete u njemu. Oni imaju najniži „dropout rate“ na nivou, ja mislim svijetu, a u Evropi definitivno. Oni nijesu opterećeni školom, na način na koji smo mi opterećeni”, dodao je Bakrač.

Govoreći o srednjim školama, Bakrač je rekao da je tu situacija drugačija.

On je kazao da nije teško završiti srednju školu kao što je gimnazija, ali jeste položiti maturski ispit.

“Kad se odlučujete da budete profesionalac ili stručnjak, onda vam srednja škola pravi jednu barijeru, filter koji ovako kaže: hoćete da budete doktor, treba petica iz biologije, nijesi dobio peticu iz biologije, vidimo se za pola godine”, pojasnio je Bakrač.

On je dodao da je princip takav da se polaže maturski ispit sve dok ga učenik ne položi i ne nauči.

Bakrač smatra da bi Crna Gora trebalo da se koncentriše na razvijanje emocionalne inteligencije kod đaka, jer, kako je naveo, svi njeni današni problemi i polarizacije bi mogli biti riješeni time da se pomogne djeci da razmiju i uvažavaju jedni druge.

On je kazao da bi kao obavezan predmet uveo empatiju, koji bi se izučavao i tokom osnovne i srednje škole, i to kroz sadržaj koji već postoji.

“Da postavljamo učenike u položaj da vide, da shvate da, iako oni imaju svoje želje, potrebe, snove, ideje, planove, da to ima i neko drugi i da tuđi planovi ne ugrožavaju moje, niti ja smijem s mojim da ugrozim nekoga drugog”, precizirao je Bakrač.

Prema njegovim riječima, kada iz tog sistema izađu punoljetne osobe koje su emocionalno inteligentne i okrenute prema drugom ljudskom biću, lako će biti njihovoj djeci da uđu u takav sistem.

Bonus video: