Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta obilježava se danas, 27. januara.
Popović: Čuvati sjećanje na nevine žrtve
Potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović kazala je da Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta predstavlja duboko emotivan dan "koji nas podsjeća na strahote i patnje" koje su nevini ljudi pretrpjeli tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj dan, kako je rekla, označava važan podsjetnik da je naša odgovornost da čuvamo sjećanje na nevine žrtve, a obaveza da ne dozvolimo da se nešto slično ikada ponovi.
"Holokaust je bio sistematski genocid tokom kojeg su milioni nevinih ljudi izgubili svoje živote pod brutalnim režimom nacizma i fašizma. Ne smijemo zaboraviti žrtve Aušvica, među kojima je bilo i više od 20 hiljada deportovanih ljudi iz okupirane Jugoslavije. Manje od stotinu njih je preživjelo do oslobođenja. Naša dužnost je čuvati sjećanje na njih i osigurati da se takve tragedije ne ponove.
"S tim u vezi, koristim priliku da pohvalim djelovanje Ministarstva kulture i medija koje je u saradnji sa UNESCO-m i bivšim jugoslovenskim republikama potpisalo Sporazum za obnovu Bloka 17 Državnog muzeja Aušvic-Birkenau.
"Iskoristimo današnji dan da se angažujemo u obrazovanju, promovisanju tolerancije i suzbijanju mržnje kako bismo zajedno stvorili društvo gdje se poštuje život svakog pojedinca.
"Samo kroz neprestanu borbu protiv mržnje i diskriminacije možemo osigurati da se slične tragedije ne ponove. U ovoj našoj borbi ključnu ulogu igra obrazovanje i učenje iz istorije, pružajući nam osiguranje da će antifašizam ostati sastavni dio nacionalnog identiteta Crne Gore", navela je Popović.
Milatović: Holokaust trajni podsjetnik na opasnosti koje proizlaze iz širenja mržnje i netrpeljivosti
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da danas, kada se širom svijeta obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, da odaje počast svim nevinim žrtvama nacističkog režima čiji su životi bili obilježeni nezamislivom patnjom i strahotama.
"Holokaust ostaje duboka rana u ljudskoj istoriji koja nas podsjeća na posledice koje su se dogodile kada su predrasude i govor mržnje postali politika, a diskriminacija dovela do sistematskog uništavanja nevinih života Jevreja, Roma, osoba sa invaliditetom, političkih neistomišljenika i ljudi koji su pripadali različitim etničkim, vjerskim i političkim grupama. Njihova patnja i stradanje nas obavezuju da se borimo protiv svakog svakog oblika diskriminacije i nasilja te da gradimo svijet u kojem će svaka osoba biti poštovana i cijenjena, bez obzira na razlike koje nas čine jedinstvenim.", napisao je Milatović na mreži X.
Obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, dodaje, podsjeća i na važnost obrazovanja o prošlosti kako bi iz nje mogli učiti i graditi bolju budućnost.
"Holokaust je trajni podsjetnik na opasnosti koje proizlaze iz širenja mržnje i netrpeljivosti, te je naša odgovornost kao društva osigurati da se tragedije poput ove nikada više ne ponove. Neka nam ovo sjećanje bude motivacija da neprekidno radimo na izgradnji pravednijeg, tolerantnijeg i humanijeg društva", rekao je Milatović.
Bečić: Prošlost se ne može ispraviti, ali iz nje treba da izvučemo pouku
Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove Aleksa Bečić kazao je da se danas širom svijeta odaje počast svim žrtvama zločina koji će ostati zapamćen kao jedno od najmračnijih poglavlja ljudske istorije.
"Današnji dan obilježavamo kao 79. godišnjicu oslobođenja Aušvica i sjećamo se miliona žrtava koje su inspirisale čovječanstvo svojim nesalomivim duhom i bezgraničnom snagom nade i praštanja nad destruktivnom silom. Naša moralna odgovornost, ne samo danas, već svakog dana, je da odamo počast stradalim žrtvama i da njegujemo sjećanje na njih. Naša odgovornost je i da odamo priznanje hrabrim pravednicima koji su rizikovali svoje živote kako bi spasili druge i da sjećanje najstrašnijeg zločina prošlog vijeka bude opomena svim budućim naraštajima. Prošlost se ne može ispraviti, ali iz nje treba da izvučemo pouku. Suprotstavljanjem svakoj formi netolerancije i antisemitizma, osiguravamo da nema mjesta netrpeljivosti i ostrašćenosti i da se ovakvi zločini nikada više ne smiju ponoviti. Potvrđujemo našu čvrstu posvećenost izgradnji bolje budućnosti, utemeljene na vrijednostima pravde, jednakosti i raznolikosti, koje osnažuju sva demokratska društva i osuđujemo svaki pokušaj ignorisanja i poricanja istorije", rekao je Bečić.
HRA: Nosioci javnih funkcija da suzbijaju predrasude i promovišu mir
Akcija za ljudska prava saopštila je da se danas navršava 79 godina od oslobođenja 7.500 zatvorenika koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj, najvećeg i najozloglašenijeg logora nacističke Njemačke.
"U njemu je stradalo oko 1,1 milion ljudi, pretežno Jevreja. Za vrijeme Drugog svJetskog rata, 6 miliona evropskih Jevreja ubijeno je u sličnim logorima. Rezolucijom UN 2005. godine ovaj dan je proglašen Međunarodnim danom sjećanja na žrtve Holokausta. Akcija za ljudska prava (HRA) podsjeća da je Ideološka osnova Holokausta rasistička predrasuda o superiornosti bijele rase i jednog naroda nad ostalima. Ova izopačena ideja i danas predstavlja prijetnju demokratskim društvima. Ta predrasuda prvo je prerasla u diskriminaciju, u zabranu 'inferiornima' da uživaju ista prava kao Njemci, a zatim i u sistematsko ubijanje miliona Jevreja, Roma, Slovena, osoba s invaliditetom, političkih neistomišljenika i homoseksualaca u koncentracionim logorima i drugim zatvorima tokom Drugog svjetskog rata", saopšteno je iz HRA.
Dodaju da juče Međunarodni sud pravde zahtijevao upravo od jevrejske države Izrael hitnu obustavu nasilja nad Palestincima s obzirom na desetine hiljada nedužnih civilnih žrtava njenih oružanih napada u Gazi.
"Ohrabrujuća vijest je da su ministri kulture država sa teritorije bivše Jugoslavije u četvrtak potpisali sporazum o ponovnom uspostavljanju zajedničke postavke u muzeju bivšeg logora Aušvic – Birkenau. Prvo njeno postavljanje bilo je 1963. godine, dok je 2008. godine 'Jugoslovenski paviljon' nažalost zatvoren. Obnavljanjem postavke odaje se počast oko 20.000 žrtava Holokausta s područja Jugoslavije koje su stradale u ovom logoru i čuva sjećanje na njih. Preživjelo je samo manje od stotinu. Očekujemo da Srbija i Bosna i Hercegovina prihvate da i Kosovo učestvuje u ovoj postavci naredne godine, bar iz pijeteta prema žrtvama. Državnici i ostali nosioci javnih funkcija posebno su odgovorni da svakim svojim djelom promovišu ljudsko dostojanstvo i suzbijaju predrasude i mržnju koji dovode do nasilja i uništavanja ljudi", zaključuje se u saopštenju HRA.
Pejović: Promovisati dijalog i očuvanje sjećanja na Holokaust
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović rekao je da se na današnji dan obilježava uspomena na živote izgubljene tokom jednog od najmračnijih perioda čovječanstva.
"Pamtimo one koji su pretrpjeli neopisivi progon i brutalnost - šest miliona Jevreja koji su, zajedno sa milionima drugih, stradali u ovom neviđenom zločinu i kojima je ukradena budućnost. Gubitak tolikog broja života služi kao oštar podsjetnik da Holokaust nije bio neizbježan. Nijedan genocid nije. Od diskriminacije evropskih Jevreja došlo se proračunatom okrutnošću do njihovog uništenja, samo zato što se nedovoljno veliki broj odgovornih usprotivio tome", kazao je Pejović.
Dok se sa pijetetom prisjećamo žrtava Holokausta, dodao je, moramo biti svjesni prijetnji slobodi, dostojanstvu i humanizmu koje postoje i u našem vremenu.
"Pojedinim djelovima svijeta ni danas nisu strani govor mržnje, nepoštovanje ljudskih prava, glorifikacija nasilja i prezir prema demokratiji i različitostima. Ovaj dan nas mora podstaći da se posvetimo nastojanjima da se takvi užasi ne ponove. Istovremeno, moramo se angažovati u aktivnostima koje promovišu svijest, dijalog i očuvanje sjećanja na Holokaust. Činimo to u uvjerenju da saznanje o ovom zločinu ima moć da promijeni srca i savjest ljudi i da ih učini osjetljivijim na netoleranciju, mržnju i ksenofobiju. Samo na taj način možemo graditi pravedniju budućnost za sve nas", saopštio je Pejović.
CGO: Učenje o Holokaustu je brana reviziji prošlosti
Obrazovanje o zločinima iz prošlosti, kroz formalni sistem i neformalne programe, predstavlja branu istorijskim relativizacijama i brojnim manipulacijama, saopštili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz CGO su, povodom 27. januara – Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, naglasili značaj čuvanja sjećanja i kontinuiranog obrazovanja o užasima Holokausta.
"Obilježavanjem tog dana doprinosimo stvaranju društva koje ima snage da se suoči sa prošlošću, ali i suprotstavi pogubnim ideologijama, mržnji, predrasudama i propagandi na koje, nažalost, nijesu imuna ni današnja društva“, naveli su iz te nevladine organizacije (NVO).
Oni su rekli da je važno ukazati na nedavno potpisani Sporazuma o finansiranju ponovnog uspostavljanja zajedničke stalne postavke u Muzeju Aušvic – Birkenau u Poljskoj, kao mjestu sjećanja na žrtve u tom koncentracionom logoru, a koji su potpisale Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.
To je, kako su kazali iz CGO, podsticajno i za ukupne napore u regionu u pravcu uspostavljanja kulture sjećanja i borbe protiv revizionizma.
"Holokaust je opomena da moramo učiti i pamtiti, kako bi prevenirali tragične puteve kojima se hodalo kroz istoriju“, naveli su iz CGO.
Iz te NVO su rekli da su, nažalost, globalna gibanja dovela do toga da i danas, u različitim djelovima svijeta, pate nevino stradali civili.
Prema njihovim riječima, to ukazuje da brojne pouke nijesu izvučene niti primijenjene.
"Obrazovanje, kako kroz formalni sistem, tako i kroz neformalne programe, o zločinima iz prošlosti, među kojima značajno mjesto zauzima i Holokaust, predstavlja branu istorijskim relativizacijama i brojnim manipulacijama, koje opterećuju i crnogorsko društvo“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da se bez kulture sjećanja i poštovanja prema žrtvama ne može imati ni održivi mir ni željena stabilnost društava, zasnovana na antifašističkim i civilizacijskim vrijednostima modernih demokratskih društava.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) je 2005. godine donijela zvaničnu rezoluciju o obilježavanju 27. januara kao Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.
Upravo 27. januara 1945. godine, od strane Crvene armije, oslobođen je najveći koncentracioni logor nacističke Njemačke – Aušvic-Birkenau.
Iz CGO su u saopštenju naveli da je tokom pet godina postojanja u njemu bilo više od 1,3 miliona ljudi iz cijele Evrope, među kojima najviše Jevreja, a 1,1 milion je ubijeno.
Osim njih, kako su kazali, u taj zloglasni logor deportovani su Romi, antifašisti, partizani, komunisti i njihovi simpatizeri.
"Sa područja Jugoslavije u logor je deportovano oko 20 hiljada ljudi, među kojima i nekoliko desetina iz Crne Gore, dok je manje od 100 njih doživjelo oslobađanje logora“, kaže se u saopštenju.
Holokaust predstavlja sistematsko uništenje evropskih Jevreja tokom Drugog svjetskog rata i u njemu je stradalo oko šest miliona Jevreja.
Rezolucija, kako su naveli iz CGO, apeluje na sve članice UN da poštuju sjećanje na žrtve Holokausta i ohrabruje razvoj obrazovnih programa o istoriji Holokausta, čime se želi pokazati odlučnost da se pomogne u sprečavanju ovih zločina u budućnosti.
Bonus video:
