Božović o štrajku i mogućim posljedicama: Ako će da nam daju otkaze - neka izvole

Plate prosvjetarima mogle bi biti povećane i do 17 odsto, prema predlogu Sindikata

43744 pregleda 172 reakcija 109 komentar(a)
Božović, Foto: BORIS PEJOVIC
Božović, Foto: BORIS PEJOVIC

Ukoliko Vlada pristane na rješenje koje je ponudio Sindikat prosvjete, nastavnicima bi plata, kroz koeficijente, mogla da bude uvećana od 16 do 17 odsto neto, kazao je juče “Vijestima” predsjednik te radničke organizacije Radomir Božović.

Prema njegovim riječima, poziva za novi sastanak Komisije za izmjene i dopune Granskog kolektivnog ugovora (GKU) nije bilo, a ukoliko do kraja sedmice ne dođe do kompromisa, u štrajk stupaju nastavnici iz više od 160 škola.

Upitan da prokomentariše mogu li prosvjetari iz osnovnih škola biti u problemu, s obzirom na to da Ustav predviđa da je osnovno obrazovanje obavezno, Božović odgovara da “Ustav garantuje i pravo na štrajk”.

“...Pa su nam ta prava uskratili. Upravo da bismo zaštitili kolege, obustava nastave će, u slučaju štrajka, biti u onim školama gdje je više od pola nastavnika potpisom podržalo taj vid protesta. Pa ako hoće svima da nam daju otkaze - neka izvole”, poručio je Božović.

Pojedine roditelje ne interesuje koliko će dijete naučiti, nego da je bjezbjedno od 7 do 13. Jasno smo govorili da ćemo svaki čas nadoknaditi, a nadoknađivali smo subotama svaki prekid tokom pandemije koronavirusa, ali i produženje turističkih sezona. Nijednom đaku ne treba ponižen nastavnik. Nije ovo štrajk iz obijesti, nego za ono što nam po GKU pripada. Takve poruke roditelja nijesu dobre, najprije za njihovu djecu”

Sindikat je, kazao je, zato donio Akt o minimumu procesa rada, prema kojem će nastavnici dolaziti u škole, ali neće držati nastavu đacima.

Predstavnici Sindikata, kako je kazao, iznijeli su prošle sedmice ponudu pred Komisijom, ali još nijesu dobili odgovor.

“Mi smo svih ovih dana očekivali poziv Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Prošle sedmice je na sastanku Komisije rečeno da će naši predlozi biti dostavljeni Ministarstvu finansija koje treba da kaže da li je naš predlog prihvatljiv, ali odgovora još nema”, kazao je Božović.

18 miliona eura koštalo bi državu povećanje plata nastavnicima shodno aktuelnom GKU, u vezi sa kojim se Sindikat spori sa Ministarstvom

Upitan o ponudi Ministarstva prosvjete i Ministarstva finansija o povećanju od najmanje 15 odsto neto najkasnije do kraja septembra, Božović kaže da “Granski kolektivni ugovor ima snagu zakona, da njime mora biti sve precizirano”.

“Kad bismo jednom dozvolili gaženje GKU, to bi se onda moglo dešavati svim ostalim zaposlenima. Ono što smo mi ponudili, ali naravno da ide preko koeficijenata, bilo bi povećanje od 16 ili 17 odsto neto”, kazao je predsjednik Sindikata.

Prema njegovim riječima, ukoliko ne bude kompromisa, veći dio nastavnika stupa u štrajk od ponedjeljka. Precizirao je da su uručene odluke u štrajku direktorima više od 160 škola.

Zahtjev je, naglašava postupanje po aktuelnom GKU - povećanje zarada, kroz koeficijente, za 10 odsto.

To bi, ranije je saopšteno, državu koštalo dodatnih 18 miliona eura.

Božović je naglasio da Sindikat devet godina pokušava da usaglasi minimum procesa rada sa Ministarstvom.

“To je devet godina opstrukcije. To pitanje izbjegavaju svi resorni ministri”, kazao je predsjednik Sindikata.

Komentarišući sve češće najave roditelja da djecu neće slati subotama u školu, kako bi nadoknadili radne dane izgubljene tokom eventualne obustave rada, Božović kaže da “roditelji tako vrše pritisak na prosvjetne radnike”.

“Pojedine roditelje ne interesuje koliko će dijete naučiti, nego da je bjezbjedno od 7 do 13. Jasno smo govorili da ćemo svaki čas nadoknaditi, a nadoknađivali smo subotama svaki prekid tokom pandemije koronavirusa, ali i produženje turističkih sezona. Nijednom đaku ne treba ponižen nastavnik. Nije ovo štrajk iz obijesti, nego za ono što nam po GKU pripada. Takve poruke roditelja nijesu dobre, najprije za njihovu djecu”, kazao je Božović.

On i dalje vjeruje u mogućnost dogovora.

“Kolege iz Kantona Sarajevo uspjele su pregovorima do kompromisa. Najbitnije je da shvatimo da se dobar dio zemalja Balkana pretvorio u društvo poslušnika i mediokriteta, a da je prosvjeta svima njima budžetska jednica kojoj se daje. Niko ne razmišlja o tome da upravo prosvjeta proizvodi budućnost svakog društva”, zaključio je Božović.

Bonus video: