“BB Hidro” Blaža Đukanovića zaradio 178.000 eura

Od samo jedne male hidroelektrane, kompanija lani povećala profit za sedam puta u odnosu na 2022.

23227 pregleda 30 reakcija 30 komentar(a)
Povećali profit: Blažo i Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović
Povećali profit: Blažo i Milo Đukanović, Foto: Boris Pejović

Kompanija “BB hidro” u vlasništvu Blaža Đukanovića, sina bivšeg predsjednika države Mila Đukanovića, i njegovog poslovnog partnera Ivana Burzanovića, lani je od rada jedne mini hidroelektrane prihodovala 402 hiljade eura, dok je ostvaren neto profit od 178 hiljada eura.

Ova kompanija u vlasništvu ima jednu malu hidroelektranu (mHE) “Bistrica” u Kolašinu čiju je dozvolu za koncesiju potpisao Blažov otac, tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović.

“BB Hidro” je početkom prošle godine izašao iz sistema podsticaja, odnosno lani nije dobijao subvencije za obnovljive izvore od potrošača i države, već je svoju struju prodavao na berzi.

Grupa proizvođača struje iz obnovljivih izvora je 2022. godine počela izlaziti iz sistema podsticaja, jer je cijana struje na berzi bila znatno veća od ranije ugovorene otkupne cijene struje sa Elektroprivredom i dodatnih subvencija.

Tako da je od prodaja struje na berzi po višim cijenama, ali i bolje hidrologije, lani ova kompanija prihodovala 402 hiljada eura, dok je ukupan prihod u 2022. iznosio 280 hiljada.

Neto dobit kompanije u 2022. godini je iznosila 25,8 hiljada eura, a lani 178 hiljada eura, što je sedam puta bolji rezultat. Za 50 odsto udjela u vlasništvu, mlađem Đukanoviću pripada čisti profit od 89 hiljada eura iz ove firme.

Minihidroelektrana 'Bistrica'
Minihidroelektrana "Bistrica"foto: Bemax

Agencija za sprečavanje korupcije je 2018. godine, nakon prijave nevladine organizacije “KOD”, presudila da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je sinu potpisao koncesiju nakon što je njegova Vlada verifikovala odluku, jer nije odlučivao o tome da li njegov sin ispunjava uslove već je samo potpisao odluku.

Kompanije “BB Hidro” je podnijela tužbu protiv države kojom traži naknadu štete i izmaklu dobit, jer im je onemogućeno da grade svoju drugu malu hidroelektranu (mHE) “Slatina” na vodotoku te rijeke u Kolašinu iako im je po osnovu ugovora o koncesiji iz 2017. godine za nju izdata energetska dozvola.

Tokom dosadašnjeg sudskog spora u Privrednom sudu iz ove kompanije tvrde da su na vrijeme ispunili sve obaveze koje su bile definisane Ugovorom o koncesiji za gradnju mHE na rijeci “Slatini” u Kolašinu. Zastupnica iz kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države navela je tokom spora da nije poštovana procedura, da je za “Slatinu” trebalo da se uradi idejno rješenje, na osnovu kojih bi se izdali urbanistički uslovi, a zatim i tehnički kao i prijava gradnje, kao i da je za nju trebalo uraditi glavni projekat i revidovati ga.

Bonus video: