Bjelasica, Komovi, Visitor, Kopaonik, Đeravica, Mokre planine, Maja Jezerce, Šar-planina... samo su neki od planinskih vrhova u pet država - Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Albaniji i Makedoniji, u kojima možete da uživate kada jednom popnete Hajlu.
Planina, koju mnogi smatraju najljepšom u Crnoj Gori, pripada sjeveroistočnom vijencu Prokletija. Njen vrh, visine 2.403 metra, najviši u tom dijelu Prokletija, nalazi se između izvora Ibra i Rugovske klisure.
Uspon na Hajlu dio je manifestacije “Doživi Rožaje”, koji Turistička organizacija tog grada organizuje već tri godine.
Gosti TO - novinarka "Vijesti", urednica magazina Cafemontenegro Sanja Golubović, autor emisije "Divlja ljepota uživo" Miki Dragićević i njegov kolega Gorčin Pejović, te fotograf Sergej Zabijako, su tokom tri dana imali priliku da upoznaju bogatu istoriju i tradiciju koju opština Rožaje posjeduje, te turističke potencijale netaknute prirode rožajskog kraja.
"Na Hajli, na visini iznad 2.000 metara, možete vidjeli runolist, simbol planinara širom svijeta i cvijet kojeg u Crnoj Gori ima samo ovdje i na Rusoliji, još jednoj planini rožajskog kraja", ispričao je vodič Semir Kardović, istinski zaljubljenik u prirodu.
Vrh Hajle se nalazi na granici Crne Gore i Kosova i, kako kaže Kardović, "svojataju ga i jedni i drugi".
"Što je najvažnije, posjećen je i na Hajlu dolaze svi", kaže on, dodajući da je crnogorska strana Hajle prirodom bogatija i da na njoj, na sjevernoj strani jednog grebena te planine, postoji i oko 400 metara visoka, okomita litica, koja je posebno privlačna alpinistima i penjačima.
Na obroncima Hajle, na kosovskoj strani, koja je pitomija, posljednjih godina su viđani primjerci balkanskog risa, ekstremno ugrožene vrste, koja se nalazi na crvenoj listi.
Hajla se nalazi na ruti "Vrhovi Balkana", dugoj preko 200 kilometara, koja, osim kroz Crnu Goru, prolazi kroz Albaniju i Kosovo. Staza ljubiteljima prirode omogućava da iz zemlje u zemlju prelaze preko planinskih vijenaca i tako saznaju o mjestima gdje su ljudi živjeli vjekovima kao pastiri i farmeri.
Ljetnji uspon na Hajlu nije težak - svakako je za osvajanje vrha neophodan minimum fizičke kondicije, ali sam teren nije zahtjevan.
"Umije Hajla da pokaže i svoju drugu stranu i može da bude težak i ozbiljan izazov i za vrhunske alpiniste", priča Kardović.
Osim uspona na Hajlu, za ljubitelje planine koji posjete Rožaje, neizbježni su i Žlijeb (2.352 mv), Ahmica (2.272 mnv), Rusolija (2.382 mnv), Beleg (2043 mnv), Štedimska visoravan, Vlahovi…
Dedeić gradi etno selo na Cmiljevici od dva miliona eura
U rožajskom kraju postoje tri planinarska doma – Grope, Bandžov i katun kluba Ahmica.
Nedaleko od doma “Grope” je eko katun “Hajla” porodice Kurpejović, sa šest kućica. U TO kažu da očekuju da će otvaranjem etno sela na Cmiljevici, na izletištu Crnja, biti obogaćena ponuda i da će taj projekat u grad privući i zahtjevnije goste.
Investitor Muamer Dedeić, vlasnik preduzeća "Jela komerc" iz Rožaja, kaže da je vrijednost investicije oko dva miliona eura.
Etno selo "Jela" će biti kapaciteta oko 200 ležajeva u planinskim kućicama i bungalovima, sa dodatnim sadržajima. Selo će imati i sportske terene, spa centar...
Smještaj je moguće naći i u nekoj od privatnih kuća u naselju Grahovača, gdje su učesnici manifestacije ugošćeni kod domaćina Bećira Šabotića.
Za sve informacije o smještajnim kapacitetima možete se informisati u TO Rožaje, u centru grada.
Turisti se ne zadržavaju duže od dan i po, uprkos tome što Rožaje ima šta da ponudi
Zvanična statistika kaže da se gosti u Rožajama ne zadržavaju duže od jednog do dan i po - osim onih koji potiču iz tog kraja i odmor provode sa porodicama.
Upravo je cilj manifestacije "Doživi Rožaje", prema riječima direktora TO Amela Dedeića, da se ljubitelji aktivnog odmora i prirode uvjere da Rožaje može da im pruži razloge za duži ostanak. I to preko cijele godine.
Tokom proljeća, kada je nivo Ibra dovoljno visok, može se uživati u vožnji kajacima. Iako postoji već pola vijeka, članovi Sportsko-ribolovnog društva "Ibar" su tek ove godine uspjeli da dobiju gazdinstvo nad rožajskim vodama, pa će, kako kažu, da učine sve da i ljubitelje ribolova privuku. Kažu i da na Ibru postoje svi uslovi za fly fishin i da je sada neophodno odrediti revire.
Ljubitelji ribolova mogu da uživaju i u pecanju na obalama jezera u selu Crnča, na granici Crne Gore sa Srbijom. Jezerce je nastalo slučajno, pošto se voda pojavila na mjestu gdje su prije oko četvrt vijeka mještani kopali zemlju. Danas u jezeru ima i ribe koja je donesena iz Ribarićkog jezera. Na pitanja novinara odakle na obali vegetacija koja nije karakteristična za taj kraj, mještani su sve obrazložili prirodom - vjetrovima i pticama selicama.
U okolini Rožaja, ispod Gospođinog vrha (1.547 mnv), nalazi se i Jezero Rujišta, jedno od najposjećenijih izletišta u gradu, gdje se može vidjeti i triton. Osim planinarenja, alpinizma i ribolova, može se uživati i u foto i džip safariju, vožnjama biciklom, jahanju, paraglajdingu, istraživanju pećina, skijanju, kampovanju, seoskom turizmu...
Galerija
Bonus video:
