Na nepostupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama na kabinet Generalnog sekretara Vlade Crne Gore od početka godine do 26. novembra podneseno su 23 žalbe, odgovoreno je “Vijestima” iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodnom pristupu informacijama.
Na nepostupanje službi predsjednika Crne Gore u istom periodu stigle su dvije, a Skupštine Crne Gore sedam predmeta.
Tokom gotovo 11 mjeseci, AZLP je primio 5.899 žalbi, a u 2.719 slučajeva odnosile su se na povredu pravila postupka - ćutanje administracije.
“Savjet Agencije je u periodu od 1. januara do 26. novembra donio i dostavio pisani otpravak rješenja u 5.692 predmeta i to na način što je u 1.957 predmeta usvojena žalba zbog ćutanja administracije, u 1.255 predmeta donio je rješenje o obustavi postupka, u 478 predmeta odbio žalbu jer je utvrđeno da nije bilo ćutanja administracije, u 947 predmeta poništio rješenje/akt prvostepeng organa i vratio predmet prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje. U 605 predmeta odbio je žalbu kao neosnovanu, u 437 zbog nenadležnosti, u tri predmeta kao nedozvoljenu, u dva kao neblagovremenu. U jednom predmetu žalba je djelimično usvojena, a jednom je, radi postupka odlučivanja, Savjet Agencije inicirao postupak inspekcijskog nadzora kod nadležne Upravne inspekcije”, precizirali su Agencije na čijem je čelu Čedomir Mitrović.
Naglašavaju da je najviše žalbi izjavljeno na Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i to 573.
Pojašnjeno je da je u pitanju osoba koja u svoje ili u ime nevladinih organizacija sa njim povezanih duže od deceniju “zatrpava” AZLP zahtjevima i žalbama.
Na tivatsku OŠ “Drago Milović” izjavljeno je 437 žalbi, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) 220, Srednju stručnu školu “Mladost” iz Tivta 212, a hercegnovsku SMŠ “Ivan Goran Kovačić” 157. Na postupanje Sekretarijata za finansije Opštine Bar bilo je 153 žalbe.
Prema evidenciji AZLP, Savjet Agencije kao najčešći razlog za odbijanje žalbi navodi nenadležnost, ali i neosnovanost nakon što se u postupku dođe do podataka da je “prvostepeni organ donio rješenje, a da se žalba odnosi na utvrđivanja kvaliteta dostavljenih dokumenata, što nije zakonska nadležnost Savjeta Agencije već drugih institucija”.
“Agencija kao drugostepeni organ u svom radu ima prenesenih žalbi iz prethodnih godina koji na dan dostavljanja odgovora nije tačno preciziran, jer se analizom nerazduženih predmeta bavimo u godišnjim izvještajima”, kazali su iz Agencije.
Iz Upravnog suda su krajem oktobra saopštili da imaju više od 14,5 hiljada aktivnih tužbi koje se odnose na ćutanje administracije, odnosno na “neodgovaranje u predviđenom roku organa javne uprave na zahtjeve za slobodan pristup informacijama”.
Upozorili su tada da to državu može da košta više miliona eura naknada advokatskih i sudskih troškova i obeštećenja.
Iz te institucije su tada podsjetili na to da Zakon o slobodnom pristupu informacijama predviđa rok od 15 dana za odlučivanje po zahtjevima, ali i da je isti rok predviđen za odlučivanje Agencije po žalbama na prvostepene odluke.
“Jasno je da ovako kratki rokovi pogoduju zloupotrebama od strane pojedinih fizičkih lica i nevladinih organizacija... Do intenzivnog rasta broja predmeta koji se odnose na ćutanje uprave naročito je došlo u 2022. godinu, a nastavljeno i u 2023. godini. Osim kratkih rokova za odlučivanje po zahtjevima i žalbama, sama sadržina zahtjeva pojedinih (ne svih) NVO i jednog fizičkog lica, ukazuje da postupanje tih NVO i fizičkog lica nije u cilju vršenja demokratske kontrole vlasti i ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, niti u javnom interesu, već način zarade licima koja zloupotrebljavaju to pravo”, upozorili su tada iz suda.
Bonus video:
