Viševjekovni simbol istorijskog i infrastrukturnog nasljeđa bjelopoljskog kraja, most na Bistrici, u mjestu Lozna Luka, biće proglašen kulturnim dobrom od lokalnog značaja i pretvoren u pješački most.
Prije nego što se donese rješenje o zaštiti, Uprava za zaštitu kulturnih dobara objavila je poziv svim vlasnicima katastarskih parcela na kojima se prostire to buduće kulturno dobro zajedno sa svojom zaštićenom okolinom, da se nakon uvida u Elaborat o valorizaciji nepokretnog dobra Most na Bistrici izjasne od 8. do 15. februara.
Odluka o zaštiti, kako proističe iz Elaborata o valorizaciji, potvrđuje njegovu neprocjenjivu vrijednost, koja se ogleda u bogatoj istoriji, jedinstvenoj arhitekturi i višeslojnim tradicijama koje ga okružuju. Po osnovanim pretpostavkama, most je izgrađen krajem 17. ili početkom 18. vijeka, kao dio karavanske putne infrastrukture koja je vodila kroz središnji dio današnje Crne Gore, ka Sarajevu na jednoj i Skoplju na drugoj strani.
Bistrica je pitomo dolinsko selo udaljeno 20-ak kilometara od Bijelog Polja. Sa sjeverne strane selo nadvisuje Đalovića klisura i istoimena pećina (Pećina nad Vražjim firovima) i izvor Bistrice. Rijeka silazi u dolinu, presijeca selo i nekoliko kilometara dalje se uliva u Lim (Ušće), a prije Drugog svjetskog rata u Bistrici je instalirana prva hidrocentrala.
Most predstavlja jedan od najupečatljivijih spomenika iz perioda osmanske dominacije. Prema legendi, sagradio ga je neimar Proko, najstariji među prekolimskim neimarima. Priča pripovijeda da je Proko navodno pribavio novac za gradnju mosta nakon što je, u noćnoj straži, ubio i opljačkao nepoznatog hajduka, a potom nastojao da otkupi svoje grijehe podizanjem mosta na mjestu zločina...
Postoje i saznanja da je prvobitni most na Bistrici izgrađen u antičkom periodu, pa se u pojedinim napisima imenuje kao Rimski most na Bistrici.
Most je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka saniran, ojačan i proširen za potrebe redovnog kolskog saobraćaja. U njegovoj blizini prilikom rekonstrukcije putne infrastrukture napravljen je novi most, koji će predstavljati novu saobraćajnu vezu desne obale rijeke sa Bijelim Poljem.
Njegovu zaštitu prije pet godina predložio je inženjer mašinstva Kemal Zoronjić i Uprava za zaštitu kulturnih dobara je prihvatila inicijativu.
Most na Bistrici, dugačak oko 25 metara, izgrađen je na stabilnim i nešto višim obalama bistričke doline. Originalno gazište, široko oko 3,2 metara, u svoj svojoj autentičnosti odiše vremenom i pričom, dok je dodatno proširenje od oko 0,8 metara izvedeno tokom sanacije prije oko pola vijeka.
Stručni tim, koji je formirala Uprava za zaštitu kulturnih dobara, nedavno je izradio temeljnu analizu stanja mosta i njegove neposredne okoline i na osnovu nalaza, predviđene su konkretne konzervatorske mjere usmjerene ka vraćanju autentičnog izgleda spomenika.
Na mostu će, u okviru konzervatorskih radova, biti uklonjene betonske i asfaltne podloge i proširenja gazišta i ograde mosta, i shodno nalazu prezentovati autentični izgled gazišta i rubnih djelova mosta.
Preuređen u pješačku stazu, uključujući i njegove neposredne obale kao pješačke zone, moći će da se koristi u kulturne, zabavne, rekreativne i sportske svrhe, čijim praktikovanjem, kako se navodi u Elaboratu, neće biti umanjene naslijeđene vrijednosti mosta.
U sklopu zaštite, biće obuhvaćena i neposredna okolina mosta, površine 7.678 metara kvadratnih, dok je površina budućeg kulturnog dobra 683,32 kvadrata.
Bonus video:
