Nekadašnji službenici Uprave za inspekcijske poslove ostavili su za sobom u iznajmljenim prostorima dokumentaciju za čiji je popis potrebna cijela godina, ali i podstanarske dugove od gotovo 36.000 eura, zbog kojih su počele da pristižu tužbe.
To, pored ostalog, stoji u informaciji Uprave za državnu imovinu, koju je Vlada razmatrala na sjednici od prije dva dana.
Precizirano je da se samo u jednom prostoru, u podgoričkom naselju Zabjelo, nalazi više od 350 paketa dokumentacije.
Zato je Vlada zadužila Državni arhiv da, u saradnji sa Upravom za državnu imovinu, najkasnije do kraja naredne sedmice preuzme dokumentaciju “vodeći računa da se omogući bezbjedno i zakonito pakovanje dokumentacije u viđenom stanju - uz fotoeleborat, transport i privremeno skladištenje, bez prethodnog popisivanja iste s obzirom na obim u hitnost postupka”.
Prema informacijama “Vijesti”, Uprava za imovinu kojom rukovodi Koča Đurišić, trebalo bi da obezbijedi prostor za privremeno skladištenje dokumentacije, dok će posebna komisija, uz koordinaciju sa Državnim arhivom, biti zadužena za popis.
Vlada je zadužila Upravu i da plati dugove, ali i zakup do kraja godine, a Ministarstvo finansija da im, u slučaju potrebe, nedostajuća sredstva opredijeli iz Tekuće budžetske rezerve.
Uprava za inspekcijske poslove ne postoji od početka oktobra prošle godine, a njene službenike preuzela su ministarstva i drugi državni organi uprave.
U informaciji koja je objavljena na sajtu Vlade konstatuje se da u prostorijama, koje se nalaze pod zakupom postoji obimna dokumentacija iz nadležnosti nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove, koju službenici nikada nijesu preuzeli nakon prelaska u druge državne organe.
“…Uprava za državnu imovinu je 28. februara uputila je zvaničan dopis ministarstvima, upravama, zavodima, njih 30, koji su preuzeli službenike nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove, da delegiraju tri člana za komisiju, radi preuzimanja dokumentacije koja je bila u nadležnosti, a koja se nalazi u prostorijama pod zakupom”, navodi se u dokumentu.
Ističe se da je Uprava za državnu imovinu 11. marta formirala prvu Komisiju sa članovima iz Ministarstva finansija, koja bi se bavila popisom, preuzimanjem, utvrđivanjem statusa ostavljene dokumentacije kao i preuzimanje mjera za njeno arhiviranje ili predaju nadležnim institucijama.
“Kada je Komisija obišla poslovne prostorije zgrade ‘Razvršje’, uvidjela je da je obiman dio dokumentacije ostao u istim. Veći dio dokumentacije posložen je u paketima i na osnovu onoga sto je naznačeno na paketima radi se dokumentaciji opštih službi… Komisija je dio dokumentacije koja nije bila upakovana, razvrstala po službama. Najobimniji dio posła u poslovnoj zgradi ‘Razvršje’ predstavljala kancelarija u kojima je bila arhiva/pisarnica nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove…”, precizirano je u informaciji.
Komisija je, navodi se u informaciji, nastavila sa radom i počela sortirati dokumentaciju koja se nalazila u prostorijama arhive - predmet po predmet.
“Dana 21. marta, predsjednik Komisije je, imajući u vidu obimnost posla, Upravi za državnu imovinu uputio mejl u kojem navodi da je mišljenja da postojeću Komisiju treba proširiti ili formirati još komisija koje će se uključiti u popis i preuzimanje dokumentacije nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove kako bi se ista brže, lakše i preciznije razvrstala po organizacionim jedinicama. Takođe, navodi da se u prostorijama na adresi Vojisavljevica b. b. nalazi preko 350 paketa dokumentacije. Predsjednik Komisije smatra da se ovim modelom i tempom posla dokumentacija u svim zakupljenim prostorijama ne može popisati i preuzeti ni za godinu dana”, naglašeno je.
Iz Uprave ua državnu imovinu kažu da, uz svu dobru volju da riješe problem sa dokumentacijom koja je ostala u zakupljenim prostorijama, smatraju da “nemaju dovoljno kadrovskih, administrativnih ni stručnih znanja iz oblasti arhivske djelatnosti za rješenje problema popisivanja i preuzimanja iste iz nekadašnje Uprave za inspekcijske poslove”.
“…Jer Uprava za državnu imovinu nije nadležna za navedeno. Članom 16, stav 1 Zakona o arhivskoj djelatnosti, definisano je da u slučaju kada stvaralac, odnosno držalac javne registraturske i arhivske građe, koji prestaje sa radom, nema pravnog sljedbenika, njegovu građu preuzima Državni arhiv”, pojašnjeno je u informaciji.
Za zakup do kraja godine potrebno više od 78.000 eura
Uprava za državnu imovinu napominje da zakup pomenutih prostorija zakupodavcima nije isplaćen od oktobra mjeseca (šest mjeseci), a zbog neplaćanja zakupnine pristižu tužbe od strane zakupodavaca. Radi se o cifri od gotovo 36.000 eura.
Zakup će se plaćatii do kraja godine, za šta treba da bude izdvojeno više od 78.000 eura.
Bonus video:
