Botanička bašta Danila Vinceka u Dulovinama ubuduće bi trebalo da bude jedan od najznačajnijih kolašinskih brendova, a u planiranje i upravljanje tim prostorom, koji je Spomenik prirode, uključeni su bili eksperti iz oblasti botanike, tvrde iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG). To preduzeće od 2018. godine je upravljač Botaničke bašte, a centralna javna rasprava o nacrtu Plana upravljanja za narednih pet godina danas je održana.
Prema tom dokumentu, cilj je da se biljni fond, tokom narednih pet godina, vrati u prvobitno stanje, a potom Bašta otvori i za naučnu zajednicu, ali i za turiste, škole i cijelu zajednicu.
Kako je podsjetila Nela Vešović Dubak iz JPNPCG, to preduzeće je i prije pet godina opštini dostavilo nacrt Plana upravljanja, ali taj dokument, kojem je sada istekao rok, nikada nije ugledao „svjetlost dana“. Opština nije organizovala javnu raspravu, nije stigao do lokalnog parlamenta... Zbog toga su, tvrde predstavnici upravljača, bile "vezane ruke", bilo je moguće raditi samo "kozmetičke" poslove, što je doprinijelo sadašnjem nezavidnom stanju prostora koji je Vincek ostavio državi.
"Pristupili smo inovativnijim metodama, a prethodno smo obišli Botaničku baštu i ustanovili da je taj botanički fond “pao”, da nije adekvatno vođena briga o tim biljnim taksonima. Nije bilo kapaciteta ni strateškog pristupa, pa smo sada pristupili strateški, ali nijesmo se samo vodili brigom o biljnim taksonima i kako ih ‘vratiti’, već smo se fokusirali i na značaj nematerijalne kulturne baštine, to jest, značaj i djelo Danijela Vinceka. Cilj nam je da taj Spomenik prirode u narednom periodu dignemo na mnogo veći nivo, a osim JPNPCG, akteri bi trebali da budu i Opština, Turistička organizacija (TO), kao i cijela zajednica“, kazala je Maša Vučinić iz JPNPCG.
Prema njenim riječima, pored nacionalnog značaja, upravljač nastoji da Vincekovu zaostavštinu uključi u evropsku mrežu botaničkih bašta i očekuju da će taj proces biti završen do kraja mjeseca. Ona je kazala da je, prilikom pisanja planskog dokumenta, bilo mnogo radionica sa crnogorskim botaničarima, jer je cilj bio da se čuje riječ struke i izvan preduzeća.
Plan upravljanja radilo je, tvrdi ona, devet autora, među kojima su četiri botaničara, jedan doktor nauka, dva magistra i diplomirani biolog, to jest, ukupno šest biologa.
U održavanju Botaničke bašte posebna pažnja biće usmjerena na inicijalnu ideju organizacije vrta, koju je osnivač Danijel Vincek predložio, kako bi se taj koncept zadržao i u budućnosti.
Prema nacrtu dokumenta, trenutno stanje Botaničke bašte daleko je od dobrog. Prema konstatacijama obrađivača Plana, problema je mnogo, a jedan od ključnih razloga za nedovoljno efikasno upravljanje do sada je nedostatak saradnje sa kolašinskom lokalnom upravom.
Nekadašnju zbirku od 499 vrsta, koje su bile dokumentovane u skladu sa tada aktuelnim praksama, kako piše u nacrtu Plana, na dan posljednjeg popisa, u avgustu 2024. godine, činile su 188 sistematikom prepoznatih biljaka. Upravljač trenutno ne raspolaže podacima o ukupnom broju vrsta u 2024. godini, s obzirom na to da nijesu popisane proljetnice i druge vrste koje su do avgusta završile vegetacijski ciklus.
"Ipak se može zaključiti da je broj taksona značajno manji u odnosu na period kada je botanički vrt imao puni potencijal… Botanička kolekcija prvobitno je bila organizovana u 38 parcela, na osnovu morfoloških, fizioloških, taksonomskih i ekoloških karakteristika biljaka. Popisom 2024. godine ustanovljeno je da ima značajnih odstupanja i da je prisutno rasijavanje i širenje pojedinih biljaka u više parcela, gdje nisu prvobitno pripadale… Cilj je da se vrati prvobitni koncept Vrta sa 38 parcela kako ih je Vincek definisao“, piše u nacrtu dokumenta.
Botanička bašta planinske flore nastala je 1981. godine kao plod znanja, truda i rada Vinceka i njegove prve supruge Vjere, uz pomoć profesora Vukića Pulevića. Rješenjem Zavoda za zaštitu prirode, 13 godina kasnije, stavljen je pod zaštitu kao spomenik prirode. Vincek je još za života odlučio da pokloni svoju zaostavštinu državi, pa je 2018. godine, tri godine prije njegove smrti, upravljanje tim prostorom preuzelo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG), odnosno NP Biogradska gora. U Bašti su najznačajniji predstavnici vaskularne flore planinskih područja sjeverne Crne Gore, prvenstveno planina Bjelasice, Sinjajevine, Komova, Moračkih planina, Durmitora, Prokletija i Hajle, kao i manji broj vrsta sa viših područja primorskih planina (Rumija, Lovćen i Orjen). Najveći broj biljaka pripada značajnoj flori endemičnih, endemoreliktnih, reliktnih, zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta.
Bonus video:
