Vladin Savjet za prava lica sa invaliditetom na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik tog tijela, ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, razmatrao je potrebu za donošenjem zakona o upotrebi faksimila za lica sa invaliditetom i zakona o znakovnom jeziku.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava je saopštilo da je zaključeno kako je na nivou Savjeta postignuta saglasnost da to tijelo preporuči nadležnim resorima izradu predloga ta dva zakona, kako bi se osobama sa invaliditetom "omogućilo uživanje osnovnih ljudskih prava ravnopravno sa drugim licima".
"Cilj donošenja zakona o upotrebi faksimila je omogućavanje upotrebe faksimila kao sredstva potpisivanja za lica sa invaliditetom koja nisu u mogućnosti da se svojeručno potpišu, kako bi im se obezbijedila ravnopravnost u ostvarivanju prava u svim oblastima društvenog života", piše u saopštenju.
Pojasnili su da postojeći zakonski okvir ne prepoznaje faksimil kao validan oblik potpisa, "osim u izuzetnim slučajevima (npr. kod ljekara), što dovodi do pravne nesigurnosti i različitog postupanja institucija prema osobama sa invaliditetom".
"Uvođenje zakonski priznatog faksimila predstavlja korak ka eliminaciji institucionalne diskriminacije i obezbjeđivanju ravnopravnog pristupa pravima i uslugama, doprinosi zaštiti ljudskog dostojanstva, jača samostalnost osoba sa invaliditetom i usklađuje crnogorski pravni okvir sa međunarodnim standardima, posebno Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom", kažu iz Ministarstva.
Osobe koje koriste znakovni jezik, kako su rekli, često su "isključene iz društva zbog jezičkih barijera", a zakonsko priznanje njihovog jezika omogućava im ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju i javnim uslugama.
"Priznavanjem znakovnog jezika osigurava se pravo na slobodnu komunikaciju, što je temeljno ljudsko pravo. Bez ovoga, osobe sa oštećenjem sluha suočavaju se s ograničenjima u svakodnevnom životu", ističu iz Ministarstva.
Poručuju da donošenje zakona o upotrebi faksimila za osobe sa invaliditetom i zakona o znakovnom jeziku nije samo pravno pitanje, već i korak ka inkluzivnijem društvu u kojem svi imaju jednake mogućnosti.
Bonus video:
