Ukoliko Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa ocijeni da je tadašnja Vlada postupala s namjerom ili krajnjom nepažnjom kada je odlučila da objavi lične podatke osoba u samoizolaciji tokom pandemije kovid-19, pokrenuće regresnu tužbu radi naplate štete.
To proizilazi iz odgovora Zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović, a postupak bi mogao da bude pokrenut i protiv članova Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, koji su prethodno dali kontroverzno mišljenje da zahtjev tadašnjeg Vladinog Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) o objavljivanju imena i adresa građana u samoizolaciji zbog zarazne bolesti nije u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Vladom je 2020. godine rukovodio Duško Marković, dok je na čelu NKT-a bio Milutin Simović.
“Imajući u vidu da je u konkretnom relevantno da li je donosilac odluke postupao s namjerom, odnosno krajnjom nepažnjom, a s ciljem nanošenja štete, Zaštitnik u konkretnom preispituje da li može isto i dokazati. Ukoliko dođemo do takvog utvrđenja, svakako da ćemo pokrenuti postupak regresne naplate protiv donosilaca odluke kojom se nalaže objavljivanje spiskova”, kazala je Ćirović “Vijestima”.
Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti je u martu 2020. donijelo odluku o objavljivanju spiska osoba u samoizolaciji, na osnovu prethodno pribavljenog mišljenja Savjeta AZLP-a.
Odluku su obrazložili time da građani masovno krše samoizolaciju, poručivši da svaki građanin “treba da zna ko ga od komšija i sugrađana nedisciplinom dovodi u opasnost”. Spiskovi su sadržali ime i prezime osobe u samoizolaciji, kao i adresu stanovanja.
Iako su kasnije povučeni sa sajta Vlade, ti podaci su dugo stajali na mnogim portalima u zemlji i regionu.
Nekoliko mjeseci je bila aktivna i aplikacija koja je pokazivala koliko su fizički udaljene od vas osobe koje se nalaze u samoizolaciji.
Tadašnji premijer Duško Marković poručivao je da razumije razloge za kritiku, ali i tvrdio da je zdravlje građana preče od ljudskih prava.
Ustavni sud je već u junu iste godine utvrdio da to nije bilo u skladu s najvišim pravnim aktom. Sudija izvjestilac je, kako su “Vijesti” tada objavile, mišljenja da je objavljivanjem ličnih podataka o osobama u samoizolaciji stvorena pretpostavka za njihovu stigmatizaciju, kao i da njihove podatke može koristiti neograničen broj građana. Takođe, to je moglo odvratiti one kojima je bila potrebna medicinska pomoć da traže pomoć.
Iako je Agencija za zaštitu ličnih podataka dala pozitivno mišljenje NKT-u, sudija izvjestilac smatrao je da to ipak nije bilo po zakonu jer nisu razmotrene manje restriktivne mjere i jer građani nisu dali saglasnost da se njihovi lični podaci objave.
Nakon ukidanja odluke o objavljivanju imena u samoizolaciji, pokrenute su brojne tužbe građana zbog povreda prava na privatnost.
Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa je 2021. zaključio poravnanje sa 2.720 osoba čija su se imena i adrese našli na sajtu Vlade, u iznosu od po 300 eura na ime naknade zbog povrede prava ličnosti objavljivanjem ličnih podataka.
Osim spiska osoba u samoizolaciji, u javnost je u prvoj godini pandemije procurio i spisak 62 osobe oboljele od koronavirusa, a koji je osim imena pacijenata i njihove dijagnoze sadržao i jedinstvene matične brojeve.
Zbog toga je procesuiran isključivo referent za tehničko održavanje računarske opreme u IT sektoru u Domu zdravlja Podgorica Rade Milović, koji je nakon pet godina, o čemu su “Vijesti” pisale prošle sedmice, pravosnažno oslobođen odgovornosti da je neovlašćeno prikupljao i koristio lične podatke oboljelih od koronavirusa.
Njegov branilac, advokat Mladen Tomović najavio je da će podnijeti tužbu za naknadu štete zbog neosnovanog pritvora.
Bonus video:
