Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Anđela Vojinović i generalni sekretar parlamenta Boban Stanišić učestvovali su na panelu "Evropska budućnost Crne Gore: Vladavina prava kao temelj napretka", održanom 17. novembra u Evropskom parlamentu u Briselu.
Kako je saopšteno iz Skupštine, događaj je bio posvećen predstavljanju rezultata reformi u oblasti vladavine prava i razmatranju spremnosti crnogorskih institucija za preuzimanje obaveza koje donosi članstvo u Evropskoj uniji (EU).
Panel su otvorili poslanici Evropskog parlamenta Marjan Šarec, stalni izvjestilac za Crnu Goru, Ilhan Kjučuk, predsjednik Odbora za pravna pitanja, i Havijer Zarzalehos, predsjednik Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove.
Pored Vojinović i Stanišića, učestvovali su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ministar pravde Bojan Božović, šefica Jedinice za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje i istočno susjedstvo Barbara Hesus Žimeno i ekspert Evropske službe za vanjske poslove Klajv Rambold. Završno obraćanje imao je evropski komesar za demokratiju, pravdu, vladavinu prava i zaštitu potrošača Majkl Mekgrat.
Evropski zvaničnici iskazali su podršku evropskom putu Crne Gore, uz ocjenu da ostvareni napredak treba da prati dosljedna primjena reformi i očuvanje političke saradnje u završnoj fazi pregovora. Ukazali su na značaj nezavisnih i odgovornih institucija, kao i na širi regionalni značaj pristupanja Crne Gore EU.
Vojinović je predstavila doprinos Skupštine napretku u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kroz zakonodavne reforme i imenovanja u pravosudnim institucijama.
Istakla je da evropska integracija predstavlja jednu od najsnažnijih osnova društvene kohezije u Crnoj Gori, okupljajući podršku vlasti, opozicije i velike većine građana. Ocijenila je da takav konsenzus daje parlamentarcima odgovornost i prostor da reforme u oblasti vladavine prava učvrste kao zajednički društveni interes.
Prema njenim riječima, građani značaj tih reformi treba da prepoznaju kroz pravično postupanje, nezavisne institucije i jednaku zaštitu prava. Ukazala je i da dogovor o evropskim ciljevima treba da doprinese daljoj depolitizaciji institucija i uspostavljanju standarda koji će ostati obavezujući i kroz različite izborne cikluse.
Stanišić je kazao da su imenovanja u pravosuđu tokom aktuelnog saziva Skupštine omogućila prevazilaženje dugotrajnih institucionalnih zastoja i doprinijela ispunjavanju uslova za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u junu 2024. godine.
Istakao je da je Skupština u protekle tri godine usvojila više od 500 zakona, uz intenzivan rad poslanika i stručne službe i kontinuiranu koordinaciju sa Vladom.
Takva zakonodavna dinamika, kako je naveo, zahtijeva blagovremeno planiranje i neposredno uključivanje Skupštine u komunikaciju sa Vladom i Evropskom komisijom, kako bi se obezbijedilo dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu i razmatranje propisa i ispunjavanje evropskih obaveza u predviđenim rokovima.
Posebno je izdvojio saradnju vlasti i opozicije u donošenju odluka od kojih zavisi evropski napredak države. Ocijenio je da se vrijednost političkog konsenzusa potvrđuje sposobnošću da se zajednička podrška članstvu pretoči u konkretne zakonodavne i institucionalne rezultate.
Šarec je ocijenio da su politička volja i široki konsenzus omogućili Crnoj Gori da riješi dugo otvorena institucionalna pitanja i uđe u odlučujuću fazu pristupanja. Naglasio je da posebnu pažnju sada treba posvetiti primjeni zakona i očuvanju dostignutih standarda.
Ukazao je i da kredibilitet politike proširenja zavisi od spremnosti EU da prepozna rezultate i omogući naredne korake kada su uslovi ispunjeni. Uspješno pristupanje Crne Gore, kako je ocijenio, potvrdilo bi vrijednost evropskog puta za cijeli region.
Kjučuk je istakao da je članstvo Crne Gore zajednički evropski interes, te da vladavina prava omogućava djelotvorno ostvarivanje ostalih prava i sloboda na kojima Unija počiva. Pozdravio je napredak u pravosuđu i borbi protiv korupcije, povezujući ga sa većim povjerenjem u institucije, pravnom sigurnošću i povoljnijim uslovima za ulaganja.
Zarzalehos je ukazao da članstvo u EU podrazumijeva međusobno povjerenje država i institucija, zasnovano na dokazima o poštovanju zajedničkih pravnih standarda. Prepoznao je Crnu Goru kao predvodnika pristupnog procesa, ali naglasio da napredak u pregovorima mora pratiti potvrđena nezavisnost pravosuđa u praksi.
Posebno je izdvojio pravosnažne presude u predmetima korupcije i organizovanog kriminala i bezbjednost novinara kao oblasti koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju.
U završnom obraćanju Mekgrat je potvrdio snažnu podršku Evropske komisije završetku pregovora sa Crnom Gorom. Podsjetio je na plan da Ugovor o pristupanju bude potpisan do juna 2027. godine, a da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.
Ocijenio je da će naredni mjeseci biti odlučujući, posebno izdvajajući potrebu usvajanja drugog paketa ustavnih amandmana, koji se odnose na imunitet članova Vlade u slučajevima korupcije i prethodnu provjeru njihovog integriteta, kao i popunjavanje preostalih mjesta u Sudskom i Tužilačkom savjetu.
Naglasio je da te odluke zahtijevaju očuvanje široke političke podrške, uz uvjeravanje da Crna Gora može računati na dalju podršku EU u sprovođenju reformi i očuvanju njihovih rezultata.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA